Na temelju članka 15. stavka 2. podstavka 10. i 11. Zakona o hrani (»Narodne novine«, br. 46/2007) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

PRAVILNIK O HRANI ZA DOJENČAD I MALU DJECU TE PRERAĐENOJ HRANI NA BAZI ŽITARICA ZA DOJENČAD I MALU DJECU

 (Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 74/08, 106/10, 122/13 i 126/13 - Pravilnik o prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani za dojenčad i malu djecu)
 

Napomena: sikladno odredbama članka 17. Pravilnika o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad (Nar. nov., br. 122/13), danom stupanja na snagu toga Pravilnika, prestaju važiti odredbe Pravilnika o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (Nar. nov., br. 74/08 i 106/10), u dijelu koji se odnosi na početnu i prijelaznu hranu.

 

 

 

Napomena: sukladno odredbama članka 10. Pravilnika o prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani za dojenčad i malu djecu (Nar.nov., br. 126/13), danom stupanja na snagu toga Pravilnika, prestaju važiti odredbe Pravilnika o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (Nar. nov., br. 74/08 i 106/10), u dijelu koji se odnosi na prerađenu hranu na bazi žitarica i dječju hranu za dojenčad i malu djecu.


I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti koje u pogledu sastava, označavanja i reklamiranja mora ispunjavati početna i prijelazna hrana za dojenčad, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu namijenjena prehrani zdrave dojenčadi i male djece.

Članak 2.
Pojedini pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Prerađena hrana na bazi žitarica jest prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, a obuhvaća
a) jednostavnu hrana na bazi žitarica koja se priprema ili se mora pripremiti s mlijekom ili drugim odgovarajućim hranjivim tekućinama,
b) hranu na bazi žitarica s dodatkom hrane bogate bjelančevinama koje se pripremaju ili se moraju pripremati s vodom ili drugim tekućinama koje ne sadrže bjelančevine,
c) tjesteninu koja se konzumira nakon kuhanja u kipućoj vodi ili drugim odgovarajućim tekućinama,
d) dvopek i kekse koji se konzumiraju izravno ili nakon drobljenja uz dodatak vode, mlijeka ili drugih odgovarajućih tekućina.
2. Dječja hrana jest ostala hrana za dojenčad i malu djecu, osim hrane prerađene na bazi žitarica i početne i prijelazne hrane za dojenčad
3. Početna hrana jest prerađena hrana za posebne prehrambene potrebe dojenčadi u prvim mjesecima života koja zadovoljava prehrambene potrebe dojenčadi do uvođenja odgovarajućeg dodatnog hranjenja;
4. Prijelazna hrana jest prerađena hrana za posebne prehrambene potrebe dojenčadi kada se uvodi odgovarajuće dodatno sve raznolikije, pretežno tekuće hranjenje;
5. Dojenčad su djeca do 12 mjeseci starosti;
6. Mala djeca su djeca u dobi od jedne do tri godine;
7. Ostaci pesticida (rezidue) su ostaci sredstava za zaštitu bilja koja su definirana u sukladno Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine« broj 70/05) , uključujući njihove metabolite koji nastaju prilikom njihovog raspada ili kemijskim reakcijama, a mogu se nalaziti u početnoj i prijelaznoj hrani, hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani.
8. Hranjive tvari su proteini, ugljikohidrati, masti, dijetalna vlakna, natrij, vitamini i minerali kao i tvari koje tu pripadaju ili su komponente jedne od navedenih kategorija.
Pojmovi: »tvrdnja«, »prehrambena tvrdnja«, »zdravstvena tvrdnja« i »tvrdnja za smanjenje rizika od bolesti« primjenjuju se u ovom Pravilniku u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju prehrambene i zdravstvene tvrdnje.

Članak 3.
Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana koristi se za prehranu dojenčadi koja se prestaje dojiti i maloj djeci kao dodatak njihovoj prehrani te za njihovo postupno prilagođavanje uobičajenoj hrani.
Samo se početna i prijelazna hrana za dojenčad smatra zamjenom za majčino mlijeko.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana koja se stavlja na tržište moraju pored uvjeta propisanih ovim Pravilnikom udovoljavati i odredbama propisa koji se primjenjuju na hranu za posebne prehrambene potrebe.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana ne smiju sadržavati niti jednu tvar u količini koja bi mogla ugroziti zdravlje dojenčadi i male djece.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana proizvodi se od sastojaka za koje je na temelju opće prihvaćenih znanstvenih saznanja potvrđeno da su prikladni za prehranu dojenčadi i male djece.

Članak 4.
Zabranjeno je stavljati u promet ili predstavljati druge proizvode, osim početne hrane za dojenčad, kao proizvode koji sami po sebi zadovoljavaju prehrambene potrebe zdrave dojenčadi u prvim mjesecima života pa do uvođenja odgovarajućega dodatnog hranjenja.

II. SASTOJCI

Članak 5.
Sastojci početne hrane moraju biti u skladu sa Prilogom I. ovoga Pravilnika, pri čemu je potrebno uzeti u obzir aminokiselinski sastav iz Priloga IX. ovoga Pravilnika.
Sastojci prijelazne hrana za dojenčad moraju biti u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika, pri čemu je potrebno uzeti u obzir aminokiselinski sastav iz Priloga IX. ovoga Pravilnika.
Pri proizvodnji početne i prijelazne hrane za dojenčad potrebno je poštivati zabrane i ograničenja vezane uz upotrebu sastojaka navedenih u Prilozima I. i II. ovoga Pravilnika.
Prerađena hrana na bazi žitarica mora zadovoljavati uvjete u pogledu sastojaka navedenih u Prilogu III. ovoga Pravilnika.
Dječja hrana mora zadovoljavati kriterije sastava iz Priloga IV. ovoga Pravilnika.

Članak 6.
Pri proizvodnji početne i prijelazne hrane za dojenčad, zabranjena je uporaba sastojaka koji sadrže gluten.
Za pripremu gotove početne i prijelazne hrane za dojenčad dodaje se samo voda.

Članak 7.
Početna hrana za dojenčad proizvodi se od izvora bjelančevina koje su određene u točki 2. Priloga I. ovoga Pravilnika i drugih sastojaka hrane za koje je opće prihvaćenim znanstvenim metodama utvrđeno da su primjereni za posebne prehrambene potrebe dojenčadi od njihova rođenja.
U slučaju kada se početna hrana proizvodi od bjelančevina kravljeg mlijeka određenih u točki 2.1 Priloga I ovoga Pravilnika, a sadržaj bjelančevina je između najmanje vrijednosti i 0,5 g/100 kJ ili 2 g/100 kcal, mora se dokazati primjerenost početne hrane na način propisan ovim Pravilnikom.
U slučaju kada se početna hrana proizvodi od hidrolizata bjelančevina određenih u točki 2.2 Priloga I. ovoga Pravilnika, a sadržaj bjelančevina je između najmanje vrijednosti 0,56 g/100kJ ili 2,25 g/100 kcal., mora se dokazati primjerenost početne hrane na način propisan ovim Pravilnikom.

Članak 8.
Prijelazna hrana proizvodi se od izvora bjelančevina koje su određene u točki 2. Priloga II. ovoga Pravilnika i drugih sastojaka hrane za koje je opće prihvaćenim znanstvenim metodama utvrđeno da su primjereni za posebne prehrambene potrebe dojenčadi starije od 6 mjeseci.
Primjerenost iz stavka 1. ovoga članka te iz članka 7., dokazuje se sustavnim pregledom raspoloživih podataka u vezi s očekivanim koristima i pitanjima o sigurnosti prijelazne hrane za dojenčad te, ako je potrebno, odgovarajućim istraživanjima koja se provode u skladu s opće prihvaćenim stručnim vodičima o planiranju i provođenju takvih istraživanja.
Prilikom dokazivanja primjerenosti iz članka 7. stavka 3. uzima se u obzir i odgovarajuća specifikacija tiskana u Prilogu X. ovoga Pravilnika.

Članak 9.
U početnu i prijelaznu hranu te u prerađenu hranu na bazi žitarica i ostalu dječju hranu, mogu se dodavati samo derivati vitamina, mineralnih tvari, aminokiselina i drugih dušikovih spojeva navedenih u Prilogu VI. i VII. ovoga Pravilnika, te drugih tvari koje zadovoljavaju posebne prehrambene potrebe da bi se udovoljilo potrebama za tim hranjivim tvarima.
Ako su za pojedine tvari iz Priloga VI. i VII. ovoga Pravilnika posebnim propisom propisani kriteriji čistoće, ti kriteriji se primjenjuju i u ovom Pravilniku.
Za tvari za koje još nisu određeni kriteriji čistoće, do usvajanja odgovarajućih propisa, primjenjuju se opće prihvatljivi kriteriji čistoće koje preporučuju međunarodna tijela.

Članak 10.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana ne smije sadržavati ostatke pojedinih pesticida u razinama višim od 0,01 mg/kg, osim za tvari za koje se primjenjuju razine posebno propisane u Prilogu XIII. ovoga Pravilnika.
Za određivanje razina ostataka pesticida primjenjuju se opće prihvatljive analitičke metode.
Pesticidi navedeni u Prilogu XIV. ovoga Pravilnika, ne smiju se rabiti u poljoprivrednim proizvodima namijenjenim za proizvodnju početne i prijelazne hrane, prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane.
Kod službene kontrole smatra se da:
(a) pesticidi navedeni u Tablici 1. Priloga XIV. ovoga Pravilnika, nisu upotrebljavani ako razina njihova ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta se vrijednost smatra granicom kvantifikacije analitičkih metoda, koja se redovito revidira u skladu s tehničkim napretkom;
(b) pesticidi navedeni u Tablici 2. Priloga XIV. ovoga Pravilnika, nisu upotrebljavani ako razina njihova ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta se razina redovito revidira u skladu s podacima o onečišćenju okoliša.
Maksimalne dopuštene razine ostataka iz ovoga članka vrijede za proizvode koji su spremni za uporabu odnosno pripremljeni prema uputama proizvođača.

III. OZNAČAVANJE POČETNE I PRIJELAZNE HRANE

Članak 11.
Početna i prijelazna hrana stavlja se na tržište pod nazivom »početna hrana za dojenčad« i »prijelazna hrana za dojenčad«, osim ako je drukčije određeno člankom 12. ovoga Pravilnika.

Članak 12.
Početna i prijelazna hrana koja je u cijelosti proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka, stavlja se na tržište pod nazivom »početna mliječna hrana za dojenčad« i »prijelazna mliječna hrana za dojenčad«.

Članak 13.
Prilikom označavanja početne i prijelazne hrane, pored odredbi navedenih u Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (»Narodne novine« broj 41/08), obvezan sadržaj jest:
(a) Početna hrana treba sadržavati izjavu da je proizvod prilagođen za posebne prehrambene potrebe dojenčadi od rođenja, kada nisu uopće ili nisu dovoljno dojena;
(b) Prijelazna hrana treba sadržavati izjavu:
– da je proizvod prilagođen za posebne prehrambene potrebe za dojenčad starije od šest mjeseci,
– da treba biti samo dio raznolike prehrane,
– da se ne smije koristiti kao nadomjestak za majčino mlijeko tijekom prvih šest mjeseci života,
– da se odluka o uvođenju dodatne prehrane, uključujući sve iznimke do dobi od šest mjeseci, prihvaća samo prema savjetu nutricionista, medicinskih i drugih stručnjaka, na temelju pojedinačnih posebnih potreba za rast i razvoj dojenčeta;
(c) na početnoj i prijelaznoj hrani navodi se:
– iskoristiva energetska vrijednost izražava se u kJ i kcal, sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti izražavaju se u brojčanom obliku na 100 ml gotovoga obroka;
– prosječna količina svake mineralne tvari i vitamina navedenih u Prilozima I i II ovoga Pravilnika i prema potrebi, kolina, inozitola i karnitina, koji se izražavaju u brojčanom obliku na 100 ml gotovoga obroka;
– upute za pravilnu pripremu, čuvanje i odlaganje proizvoda te upozorenje od opasnosti po zdravlje pri nepropisnoj pripremi i čuvanju.

Članak 14.
Početna hrana mora biti označena tako da sadrži i sljedeće podatke, ispred kojih se nalazi izraz »Važno upozorenje« ili slično:
(a) izjavu o prednosti dojenja;
(b) izjavu koja preporučuje da se proizvod upotrebljava samo prema savjetu nutricionista medicinskih ili drugih stručnjaka.
Početna hrana ne smije se označavati slikama dojenčadi niti drugim slikama ili tekstovima koji bi mogli idealizirati upotrebu proizvoda, no može sadržavati grafičke prikaze za lakše prepoznavanje proizvoda i prikaz načina pripreme.
Početna hrana za dojenčad može se označavati tako da sadrži prehrambene i zdravstvene tvrdnje isključivo u skladu s Prilogom VIII. ovoga Pravilnika.

Članak 15.
Pored podataka navedenih u članku 13. i 14. ovoga Pravilnika, prilikom označavanja početne i prijelazne hrane, može se navoditi i sljedeće:
(a) Početna i prijelazna hrana:
– prosječna količina hranjivih tvari navedena u Prilogu VI. ovoga Pravilnika na 100 ml gotovog obroka;
– bez glutena, u skladu s Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu.
(b) Prijelazna hrana:
– osim brojčanih podataka, mogu se navesti i podaci o vitaminima i mineralnim tvarima iz Priloga VII. ovoga Pravilnika, na 100 ml gotovog obroka, izraženi kao postotak dnevno preporučene količine (RDA) navedene u Prilogu XI. ovoga Pravilnika;
– prehrambene i zdravstvene tvrdnje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji.

Članak 16.
Početna i prijelazna hrana označava se na način koji potrošačima omogućuje jasno razlikovanje između ovih proizvoda i izbjegavanje svakog rizika zamjene početne i prijelazne hrane.
Način označavanja početne i prijelazne hrane ne smije obeshrabrivati dojenje.
Zabranjena je uporaba izraza: »humaniziran«, »materniziran«, »prilagođen« ili srodnih izraza.

Članak 17.
Zahtjevi, zabrane i ograničenja navedena u člancima 14. i 16. ovoga Pravilnika odnose se također na:
(a) prezentiranje navedene hrane, posebice na njezin oblik, izgled ili ambalažu, materijale koji se koriste za pakiranje, način na koji je dizajnirana ili okruženje u kojem je izložena;
(b) reklamiranje.

IV. OZNAČAVANJE PRERAĐENE HRANE NA BAZI ŽITARICA I DJEČJE HRANE

Članak 18.
Prilikom označavanja prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane, pored zahtjeva navedenih u Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (»Narodne novine« broj 41/08), obvezno se navodi sljedeće:
(a) izjava o dobi prikladnoj za uporabu proizvoda s obzirom na njegov sastav, teksturu i druga posebna svojstva. Bez obzira na proizvod, dob koja se navodi ne smije biti manja od četiri mjeseca. Na proizvodima preporučenim za uporabu u dobi od četiri mjeseca naviše, može se navesti da su prikladni za tu dob, osim ako drukčije ne ocjene neovisni stručnjaci iz područja nutricionizma ili ostali neovisni medicinski stručnjaci;
(b) podaci o prisutnosti, odnosno odsutnosti glutena, ako je dob manja od šest mjeseci navedena kao dob prikladna za uporabu proizvoda;
(c) iskoristiva energetska vrijednost izraženu u kJ i kcal te sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, izražene u brojčanom obliku na 100 g odnosno 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te, gdje je to prikladno, za količinu pojedinog obroka;
(d) prosječna količina pojedinih mineralnih tvari, odnosno pojedinih vitamina prema posebno propisanim razinama iz Priloga III., odnosno Priloga IV. ovoga Pravilnika, izraženu u brojčanom obliku na 100 g odnosno 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te, gdje je to prikladno, za količinu pojedinog obroka;
(e) po potrebi, upute za pripremu i izjavu da je važno pridržavati se tih uputa.

Članak 19.
Pri označavanju prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane, osim izjave, odnosno podataka iz članka 18. ovoga Pravilnika može se navesti sljedeće:
(a) prosječna količina hranjivih tvari navedenih u Prilogu VII. ovoga Pravilnika, izraženu u brojčanom obliku na 100 g odnosno 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te gdje je to prikladno, za količinu pojedinog obroka;
(b) podaci o vitaminima i mineralima navedenim u Prilogu XII. ovoga Pravilnika, osim u brojčanom obliku izražene i postotkom od dnevno preporučene količine (RDA) na 100 g odnosno 100 ml proizvoda u obliku u kojem se prodaje te, gdje je to prikladno, za količinu pojedinog obroka, pod uvjetom da su količine jednake ili više od 15% dnevno preporučene količine (RDA);
(c) podaci o prisutnosti odnosno odsutnosti glutena, ako je dob veća od šest mjeseci navedena kao prikladna za uporabu proizvoda;
(d) prehrambene i zdravstvene tvrdnje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji.

V. PRVO STAVLJANJE NA TRŽIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 20.
Prilikom prvog stavljanja na tržište Republike Hrvatske početne i prijelazne hrane, prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane, subjekt u poslovanju s hranom mora o tome obavijestiti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi sukladno posebnom propisu o hrani za posebne prehrambene potrebe.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana označava sukladno članku 15. točki b, podstavku 2. i članku 19. stavku 1. točki (d)ovoga Pravilnika, subjekt u poslovanju s hranom mora postupati sukladno posebnom propisu kojim se uređuje navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji.

VI. REKLAMIRANJE POČETNE I PRIJELAZNE HRANE

Članak 21.
Reklamiranje početne hrane ograničava se na publikacije specijalizirane za njegu dojenčadi te stručne publikacije. Reklamiranje početne hrane podliježe uvjetima propisanima u člancima 14., 16. i 17. ovoga Pravilnika i može sadržavati samo stručne podatke i činjenice koji ne smiju podrazumijevati ili stvarati uvjerenje da je hranjenje na bočicu istovrijedno ili bolje od dojenja.
Zabranjeno je reklamiranje na prodajnim mjestima i davanje uzoraka ili drugog reklamnog materijala za poticanje prodaje početne hrane za dojenčad izravno potrošaču u maloprodaji, kao što su posebno izlaganje, kuponi za popust, darovi, posebne prodaje, ponuda po reklamnim cijenama i vezana prodaja.
Proizvođači i distributeri početne hrane za dojenčad ne smiju davati široj populaciji, trudnicama, majkama ili članovima njihovih obitelji besplatne proizvode ili proizvode po nižim cijenama, uzorke ili bilo koje druge reklamne darove, neposredno ili posredno putem zdravstvenog sustava ili zdravstvenih djelatnika.

VII. INFORMIRANJE O POČETNOJ I PRIJELAZNOJ HRANI

Članak 22.
Informiranje o hranjenju dojenčadi i male djece, namijenjeno obitelji i osobama koje se bave prehranom dojenčadi i male djece, mora biti objektivno i dosljedno, a obuhvaća planiranje, sastavljanje informacije, dostavljanje te širenje informacija i njihov nadzor.
Informiranje iz stavka 1. ovoga članka treba omogućiti da informativni i obrazovni materijali u pisanom ili audiovizualnom obliku namijenjeni trudnicama i majkama dojenčadi i male djece, a koji se odnose na prehranu dojenčadi i male djece, uključuju jasne informacije o svim sljedećim točkama:
(a) koristima i prednostima dojenja,
(b) prehrani majki i pripremi na dojenje i održavanje dojenja,
(c) mogućim negativnim učincima na dojenje uvođenjem djelomičnoga hranjenja na bočicu,
(d) poteškoće primjene odluke da se ne doji,
(e) kad je potrebno, o pravilnoj upotrebi počete hrane za dojenčad.

Članak 23.
Kad informativni materijali iz članka 22. ovoga Pravilnika sadrže podatke o uporabi početne hrane, također trebaju sadržavati podatke o društvenim i financijskim posljedicama njihove uporabe, opasnosti po zdravlje radi neprimjerene prehrane ili načina hranjenja te osobito opasnosti po zdravlje radi nepravilne uporabe početne hrane za dojenčad. Zabranjeno je korištenje slika koje bi mogle idealizirati uporabe početne hrane za dojenčad.
Proizvođači ili distributeri informativne ili obrazovne materijale mogu darovati samo na zahtjev i s pisanim odobrenjem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi ili u okviru smjernica koje je izdalo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Na opremi ili materijalima može se navesti ime ili logotip tvrtke koja je darovala opremu ili materijale, ali ne smije sadržavati zaštićeni trgovački znak početne hrane za dojenčad, a distribuiraju se samo putem zdravstvenog sustava.
Dopušteno je darivanje ili prodaja početne hrane po sniženim cijenama ustanovama ili organizacijama za upotrebu u tim ustanovama ili distribuciju izvan njih, a koja će se upotrijebiti samo za dojenčad koja se mora hraniti s početnom hranom i samo toliko vremena koliko je to takvoj dojenčadi potrebno.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.
Prilozi od I. do XIV. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 25.
Početna i prijelazna hrana može se izvoziti u zemlje koje nisu članice Europske unije samo ako udovoljava odredbama ovog Pravilnika te mora biti označena na jeziku zemlje u koju se izvozi i to na način da se izbjegne svaki rizik zamjene početne hrane s prijelaznom hranom.

Članak 26.
Subjekti u poslovanju s hranom koju posluju s početnom i prijelaznom hranom, prerađenom hranom na bazi žitarica i dječjom hranom moraju se uskladiti s odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 30. lipnja 2010. godine.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana koja je stavljena na tržište prije 30. lipnja 2010. godine, može se nalaziti na tržištu do isteka roka trajanja, ako je stavljena na tržište u skladu s odredbama Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe (»Narodne novine« broj 81/04).

Članak 27.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe (»Narodne novine« broj 81/2004) u dijelu koji se odnosi na dječju hranu.

Članak 28.
Posebni propis iz članka 2. stavka 2. i članka 20. stavka 2. ovoga Pravilnika donijet će se do 30. rujna 2008. godine.

Članak 29.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama« osim članka 25. ovoga Pravilnika koji stupa na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.
PRILOG I.

OSNOVNI SASTOJCI POČETNE HRANE ZA DOJENČAD PRIPRAVLJENE PREMA UPUTAMA PROIZVOĐAČA
Vrijednosti određene u ovom Prilogu odnose se na gotov pripremljen obrok, koji se kao takav stavlja u promet ili se priprema prema uputama proizvođača.

1. ENERGETSKA VRIJEDNOST
Najmanja
 
Najveća
 
250 kJ/100 ml
(60 kcal/100 ml)
295 kJ/100 ml
(70 kcal/100 ml)

2. BJELANČEVINE
(Sadržaj bjelančevina = sadržaj dušika x 6,25)
2.1 Početna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka
Najmanja
 
Najveća
 
0,45 g/100 kJ
(1,8 g/100 kcal)
0,7 g/100 kJ
(3 g/100 kcal)

Za jednaku energetsku vrijednost, početna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja može se prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 2, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2. Odnos između metionina i cistina može biti veći od 2, ali ne veći od 3, pod uvjetom da se primjerenost proizvoda za posebne prehrambene namjene u dojenčadi dokaže s odgovarajućim studijama, izvedenima u skladu s opće prihvaćenim smjernicama o planu i vođenju takvih studija.
2.2 Početna hrana za dojenčad proizvedena od hidrolizata bjelančevina
Najmanja
 
Najveća
 
0,45 g/100 kJ
(1,8 g/100 kcal)
0,7 g/100 kJ
(3 g/100 kcal)

Za jednaku energetsku vrijednost početna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se mogu prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 2, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2. Odnos između metionina i cistina može biti veći od 2, ali ne veći od 3, pod uvjetom da se primjerenost proizvoda za posebne prehrambene namjene u dojenčadi dokaže s odgovarajućim studijama, izvedenima u skladu s opće prihvaćenim smjernicama o planu i vođenju takvih studija.
Sadržaj L-karnitina najmanje je jednak 0,3 mg/100 kJ (1,2 mg/100 kcal).
2.3 Početna hrana za dojenčad proizvedena od izolata bjelančevina iz soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka
Najmanja
 
Najveća
 
0,56 g/100 kJ
(2,25 g/100 kcal)
0,7 g/100 kJ
(3 g/100 kcal)

Za proizvodnju te početne hrane za dojenčad upotrebljavaju se samo izolati bjelančevina soje.
Za jednaku energetsku vrijednost početna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se može prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 2, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2. Odnos između metionina i cistina može biti veći od 2, ali ne veći od 3, pod uvjetom da se primjerenost proizvoda za posebne prehrambene namjene dojenčadi dokaže s odgovarajućim studijama, izvedenima u skladu s opće prihvaćenim smjernicama o planu i vođenju takvih studija.
Sadržaj L-karnitina najmanje je jednak 0,3 mg/100 kJ (1,2 mg/100 kcal).
2.4. U svim se primjerima aminokiseline mogu dodati početnoj hrani za dojenčad samo za poboljšanje prehrambene vrijednosti bjelančevina i samo u količinama potrebnima u tu svrhu.
3. TAURIN
Ako se taurin dodaje početnoj hrani za dojenčad njegov sadržaj ne smije biti veći od 2,9 mg/100 kJ (12 mg/100 kcal).
4. KOLIN
Najmanja
 
Najveća
 
1,7 mg/100 kJ
(7 mg/100 kcal)
12 mg/100 kJ
(50 mg/100 kcal)
5. MASTI
Najmanja
 
Najveća
 
1,05 g/100 kJ
(4,4 g/100 kcal)
1,4 g/100 kJ
(6,0 g/100 kcal)

5.1 Zabranjena je upotreba sljedećih tvari:
– sezamova ulja,
– ulja sjemena pamuka.
5.2 Laurinska kiselina i miristinska kiselina
Najmanja
 
Najveća
 
_
 
Posebno ili zajedno 20% od ukupnoga sadržaja masti
 

5.3 Sadržaj trans-masnih kiselina ne smije prekoračiti 3% ukupnoga sadržaja masti
5.4 Sadržaj eruka kiseline ne smije prekoračiti 1% ukupnoga sadržaja masti
5.5 Linolna kiselina (u obliku glicerida = linoleata)
Najmanja
 
Najveća
 
70 mg/100 kJ
(300 mg/100 kcal)
285 mg/100 kJ
(1 200 mg/100 kcal)

5.6 Sadržaj alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 12 mg/100 kJ (50 mg/100 kcal)
Odnos između linolne i alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 5 niti veći od 15.
5.7 Mogu se dodati dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline (20 i 22 atoma ugljika). U tom primjeru njihov sadržaj ne smije prekoračiti:
– 1% ukupnoga sadržaja masti za n-3 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina, i
– 2% ukupnoga sadržaja masti za n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina (1% ukupnoga sadržaja masti za arahidonsku kiselinu (20:4 n-6)
Sadržaj eikosapentaenske kiseline (EPA, 20:5 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj dokosaheksaenske kiseline (DHA, 22:6 n-3).
Sadržaj dokosaheksaenske kiseline (22:6 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina.
6. FOSFOLIPIDI
Sadržaj fosfolipida u početnoj hrani za dojenčad ne smije biti veći od 2 g/l.
7. INOZITOL
Najmanja
 
Najveća
 
1 mg/100 kJ
(4 mg/100 kcal)
10 mg/100 kJ
(40 mg/100 kcal)

8. UGLJIKOHIDRATI
Najmanja
 
Najveća
 
2,2 g/100 kJ
(9 g/100 kcal)
3,4 g/100 kJ
(14 g/100 kcal)

8.1 Upotrebljavati se mogu samo sljedeći ugljikohidrati:
– laktoza,
– maltoza,
– saharoza,
– glukoza,
– maltodekstrini,
– glukozni sirup ili osušeni glukozni sirup,
– aktivirani škrob } prirodno bez glutena
– želatinirani škrob} prirodno bez glutena.
8.2 Laktoza
Najmanja
 
Najveća
 
1,1 g/100 kJ
(4,5 g/100 kcal)
_
 

Ta se odredba ne primjenjuje na početnu hranu za dojenčad, u kojoj izolati bjelančevina soje predstavljaju više od 50% ukupnoga sadržaja bjelančevina.
8.3 Saharoza
Saharoza se smije dodati samo početnoj hrani za dojenčad proizvedenoj od hidrolizata bjelančevina. U tom slučaju njen sadržaj ne smije prekoračiti 20% ukupnoga sadržaja ugljikohidrata.
8.4 Glukoza
Glukoza se smije dodati samo početnoj hrani za dojenčad proizvedenoj od hidrolizata bjelančevina. U tom slučaju njen sadržaj ne smije prekoračiti 0,5 g/100 kJ (2 g/100 kcal).
8.5 Aktivirani škrob i/ili želatinirani škrob
Najmanja
Najveća
_
 
2 g/100 ml, i 30% od ukupnog sadržaja ugljikohidrata

9. FRUKTO-OLIGOSAHARIDI I GALAKTO-OLIGOSAHARIDI
Frukto-oligosaharidi i galakto-oligosaharidi mogu se dodati početnoj hrani za dojenčad. U tom slučaju njihov sadržaj ne smije prekoračiti 0,8 g/100 ml u kombinaciji 90% oligogalaktozil-laktoze i 10% oligofruktozil saharoze velike molekularne težine.
Druge kombinacije i granične vrijednosti frukto-oligosaharida i galakto-oligosaharida mogu se upotrebljavati u skladu s člankom 5.
10. MINERALNE TVARI
10.1 Početna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina
 
 
Na 100 kJ
 
Na 100 kcal
 
Najmanja
 
Najveća
 
Najmanja
 
Najveća
 
Natrij (mg)
 
5
 
14
 
20
 
60
 
Kalij (mg)
 
15
 
38
 
60
 
160
 
Klorid (mg)
 
12
 
38
 
50
 
160
 
Kalcij (mg)
 
12
 
33
 
50
 
140
 
Fosfor (mg)
 
6
 
22
 
25
 
90
 
Magnezij (mg)
 
1,2
 
3,6
 
5
 
15
 
Željezo (mg)
 
0,07
 
0,3
 
0,3
 
1,3
 
Cink (mg)
 
0,12
 
0,36
 
0,5
 
1,5
 
Bakar (μg)
 
8,4
 
25
 
35
 
100
 
Jod (μg)
 
2,5
 
12
 
10
 
50
 
Selen (μg)
 
0,25
 
2,2
 
1
 
9
 
Mangan (μg)
 
0,25
 
25
 
1
 
100
 
Fluorid (μg)
 
-
 
25
 
-
 
100
 

Odnos između kalcija i fosfora nr bi trebao biti manji od 1 niti veći od 2.
10.2 Početna hrana za dojenčad proizvedena od izolata bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka.
Primjenjuju se svi zahtjevi iz točke 10.1, izuzev zahtjeva koji se odnose na željezo i fosfor, kako slijedi:
 
Na 100 kJ
 
Na 100 kcal
 
Najmanja
 
Najveća
 
Najmanja
 
Najveća
 
Željezo (mg)
 
0,12
 
0,5
 
0,45
 
2
 
Fosfor (mg)
 
7,5
 
25
 
30
 
100
 

11. VITAMINI
 
 
Na 100 kJ
 
Na 100 kcal
 
Najmanja
 
Najveća
 
Najmanja
 
Najveća
 
Vitamin A
(μg-RE)
10
 
14
 
43
 
60
 
180
 
Vitamin D (μg)11
 
0,25
 
0,65
 
1
 
2,5
 
Tiamin (μg)
 
14
 
72
 
60
 
300
 
Riboflavin (μg)
 
19
 
95
 
80
 
400
 
Niacin (μg)12
 
72
 
375
 
300
 
1500
 
Pantotenska kiselina (μg)
 
95
 
475
 
400
 
2000
 
Vitamin B6 (μg)
 
9
 
42
 
35
 
175
 
Biotin (μg)
 
0,4
 
1,8
 
1,5
 
7,5
 
Folna kiselina (μg)
 
2,5
 
12
 
10
 
50
 
Vitamin B12 (μg)
 
0,025
 
0,12
 
0,1
 
0,5
 
Vitamin C (mg)
 
2,5
 
7,5
 
10
 
30
 
Vitamin K (μg)
 
1
 
6
 
4
 
25
 
Vitamin E
(mg α-TE)
13
 
0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, i izraženo na dvostruku vezu14, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ
 
1,2
 
0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina i izraženo na dvostruku vezu14, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ
 
5
 

10 RE = svi ekvivalenti trans retinola
11 U obliku holekalciferola, od čega 10 μg = 400 i.u. vitamina D.
12 Niacin u gotovu, formiranom obliku.
13 α-TE = ekvivalent d-α-tokoferola.
14 0,5 mg α-TE/1 g linolne kiseline (18:2 n-6); 0,75 mg α-TE/1 g α-linolenske kiseline (18:3 n-3); 1,0 mg α-TE/1 g arahidonske kiseline (20:4 n-6); 1,25 mg α-TE/1 g eikosapentaenske kiseline (20:5 n-3); 1,5 mg α-TE/1 g dokosaheksaenske kiseline (22:6 n-3).

12. NUKLEOTIDI
Mogu se dodati sljedeći nukleotidi:
 
Najveća15
 
(mg/100 kJ)
 
(mg/100 kcal)
 
Citidin 5’-monofosfat
 
0,60
 
2,50
 
Uridin 5’-monofosfat
 
0,42
 
1,75
 
Adenozin 5’-monofosfat
 
0,36
 
1,50
 
Gvanozin 5’-monofosfat
 
0,12
 
0,50
 
Inozin 5’-monofosfat
 
0,24
 
1,00
 

15 Ukupna koncentracija nukleotida ne smije prekoračiti 1,2 mg/100 kJ (5 mg/100 kcal).
 
PRILOG II.

OSNOVNI SASTOJCI PRIJELAZNE HRANE ZA DOJENČAD PRIPRAVLJENE PREMA UPUTAMA PROIZVOĐAČA
Vrijednosti određene u ovom Prilogu odnose se na konačan pripravljeni obrok, koji se kao takav daje u promet ili se pripravlja prema uputama proizvođača.

1. ENERGETSKA VRIJEDNOST
Najmanja
 
Najveća
 
250 kJ/100 ml
(60 kcal/100 ml)
295 kJ/100 ml
(70 kcal/100 ml)

2. BJELANČEVINE
(Sadržaj bjelančevina = sadržaj dušika x 6,25
2.1 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka
Najmanja
 
Najveća
 
0, 45 g/100 kJ
(1,8 g/100 kcal)
0,8 g/100 kJ
(3,5 g/100 kcal)

Za jednaku energetsku vrijednost prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se mogu prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 3, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2.
2.2 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od hidrolizata bjelančevina
Najmanja
 
Najveća
 
0,56 g/100 kJ
(2,25 g/100 kcal)
0,8 g/100 kJ
(3,5 g/100 kcal)

Za jednaku energetsku vrijednost prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se može prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 3, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2.
2.3 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena iz izolata bjelančevina soje posebno ili u mješavini s proteinima kravljega mlijeka
Najmanja
 
Najveća
 
0,56 g/100 kJ
(2,25 g/100 kcal)
0,8 g/100 kJ
(3,5 g/100 kcal)

Za proizvodnju prijelazne hrane za dojenčad upotrebljavaju se samo izolati bjelančevina soje.
Za jednaku energetsku vrijednost prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se može prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 3, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2.
2.4 U svim primjerima se aminokiseline mogu dodati prijelaznoj hrani za dojenčad samo za poboljšanje prehrambene vrijednosti bjelančevina i samo u količinama potrebnima u tu svrhu.
3. TAURIN
Ako se taurin dodaje hrani za nastavak prehrane dojenčadi, njegov sadržaj ne smije biti veći od 2,9 mg/100 kJ (12 mg/100 kcal).
4. MASTI
Najmanja
 
Najveća
 
0,96 g/100 kJ
(4,0 g/100 kcal)
1,4 g/100 kJ
(6,0 g/100 kcal)

4.1 Zabranjena je upotreba sljedećih tvari:
– sezamova ulja,
– ulja sjemena pamuka.
4.2 Laurinska kiselina i miristinska kiselina
Najmanja
 
Najveća
 
_
 
Posebno ili zajedno
20% od ukupnog sadržaja masti

4.3 Sadržaj trans masnih kiselina ne smije prekoračiti 3% ukupnoga sadržaja masti
4.4 Sadržaj eruka kiseline ne smije prekoračiti 1% ukupnoga sadržaja masti
4.5 Linolna kiselina (u obliku glicerida = linoleata)
Najmanja
 
Najveća
 
70 mg/100 kJ
(300 mg/100 kcal)
285 mg/100 kJ
(1 200 mg/100 kcal)

4.6 Sadržaj alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 12 mg/100 kJ (50 mg/100 kcal)
Odnos između linolne i alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 5 niti veći od 15.
4.7 Mogu se dodati dugolančane višestruko nezasićene kiseline (20 i 22 atoma ugljika). U tom slučaju njihov sadržaj ne smije prekoračiti:
– 1% ukupnoga sadržaja masti za n-3 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina, i
– 2% ukupnoga sadržaja masti za n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina (1% ukupnoga sadržaja masti za arahidonsku kiselinu (20:4 n-6))
Sadržaj eikosapentaenske kiseline (EPA, 20:5 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj dokosaheksaenske kiseline (DHA, 22:6 n-3).
Sadržaj dokosaheksaenske kiseline (22:6 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina.
5. FOSFOLIPIDI
Sadržaj fosfolipida u hrani za nastavak prehrane dojenčadi ne smije biti veći od 2 g/l.
6. UGLJIKOHIDRATI
Najmanja
 
Najveća
 
2,2 g/100 kJ
(9 g/100 kcal)
3,4 g/100 kJ
(14 g/100 kcal)

6.1 Zabranjena je upotreba sastojaka koji sadrže gluten
6.2 Laktoza
Najmanja
 
Najveća
 
1,1 g/100 kJ
(4,5 g/100 kcal)
_
 

Ova odredba se ne primjenjuje na prijelaznu hranu za dojenčad, u kojoj izolati bjelančevina soje predstavljaju više od 50% ukupnoga sadržaja bjelančevina.
6.3 Saharoza, fruktoza, med
Najmanja
 
Najveća
 
_
 
Posebno ili zajedno
20% od ukupnog sadržaja ugljikohidrata

Med se obrađuje tako da se unište spore Clostridum botulinum.
6.4 Glukoza
Glukoza se smije dodati samo hrani za nastavak prehrane dojenčadi, proizvedenoj od hidrolizata bjelančevina. U tom slučaju njen sadržaj ne smije prekoračiti 0,5 g/100 kJ (2 g/100 kcal).
7. FRUKTO-OLIGOSAHARIDI I GALAKTO-OLIGOSAHARIDI
Frukto-oligosaharidi i galakto-oligosaharidi mogu se dodati prijelaznoj hrani za dojenčadi. U tom slučaju njihov sadržaj ne smije prekoračiti 0,8 g/100 ml u kombinaciji 90% oligogalaktozil-laktoze i 10% oligofruktozil-saharoze velike molekularne težine.
Druge kombinacije i granične vrijednosti frukto-oligosaharida i galakto-oligosaharida mogu se upotrebljavati u skladu s člankom 7 ovoga Pravilnika.
8. MINERALNE TVARI
8.1 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina
 
Na 100 kJ
 
Na 100 kcal
 
Najmanja
 
Najveća
 
Najmanja
 
Najveća
 
Natrij (mg)
 
5
 
14
 
20
 
60
 
Kalij (mg)
 
15
 
38
 
60
 
160
 
Klorid (mg)
 
12
 
38
 
50
 
160
 
Kalcij (mg)
 
12
 
33
 
50
 
140
 
Fosfor (mg)
 
6
 
22
 
25
 
90
 
Magnezij (mg)
 
1,2
 
3,6
 
5
 
15
 
Željezo (mg)
 
0,14
 
0,5
 
0,6
 
2
 
Cink (mg)
 
0,12
 
0,36
 
0,5
 
1,5
 
Bakar (μg)
 
8,4
 
25
 
35
 
100
 
Jod (μg)
 
2,5
 
12
 
10
 
50
 
Selen (μg)
 
0,25
 
2,2
 
1
 
9
 
Mangan (μg)
 
0,25
 
25
 
1
 
100
 
Fluorid (μg)
 
-
 
25
 
-
 
100
 
 
Odnos između kalcija i fosfora nebi trebao biti manje od 1 niti veće od 2.
8.2 Prijelazna hrana za dojenčad, proizvedena od izolata bjelančevina iz soje, posebno ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka.
Primjenjuju se svi zahtjevi iz točke 8.1, izuzev zahtjeva koji se odnose na željezo i fosfor, kako slijedi:
 
Na 100 kJ
 
Na 100 kcal
 
Najmanja
 
Najveća
 
Najmanja
 
Najveća
 
Željezo (mg)
 
0,22
 
0,65
 
0,9
 
2,5
 
Fosfor (mg)
 
7,5
 
25
 
30
 
100
 

9. VITAMINI
 
 
Na 100 kJ
 
Na 100 kcal
 
Najmanja
 
Najveća
 
Najmanja
 
Najveća
 
Vitamin A (μg-RE)16
 
14
 
43
 
60
 
180
 
Vitamin D (μg)17
 
0,25
 
0,75
 
1
 
3
 
Tiamin (μg)
 
14
 
72
 
60
 
300
 
Riboflavin (μg)
 
19
 
95
 
80
 
400
 
Niacin (μg)18
 
72
 
375
 
300
 
1 500
 
Pantotenska kiselina (μg)
 
95
 
475
 
400
 
2 000
 
Vitamin B6 (μg)
 
9
 
42
 
35
 
175
 
Biotin (μg)
 
0,4
 
1,8
 
1,5
 
7,5
 
Folna kiselina (μg)
 
2,5
 
12
 
10
 
50
 
Vitamin B12 (μg)
 
0,025
 
0,12
 
0,1
 
0,5
 
Vitamin C (mg)
 
2,5
 
7,5
 
10
 
30
 
Vitamin K (μg)
 
1
 
6
 
4
 
25
 
Vitamin E (mg α-TE)19
 
0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, i izraženo na dvostruku vezu20, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ
 
1,2
 
0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, i izraženo na dvostruku vezu20, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ
 
5
 

16
RE = svi ekvivalenti transretinola
17 U obliku holekalciferola, od čega 10 μg = 400 i.u. vitamina D.
18 Niacin u gotovu, formiranom obliku.
19 α-TE = ekvivalent d-α-tokoferola.
20 0,5 mg α-TE/1 g linolna kiseline (18:2 n-6); 0,75 mg α-TE/1 g α-linolenske kiseline (18:3 n-3); 1,0 mg α-TE/1 g arahidonske kiseline (20:4 n-6); 1,25 mg α-TE/1 g eikosapentenska kiseline – EPA (20:5 n-3); 1,5 mg α-TE/1 g dokosaheksaenska kiseline - DHA (22:6 n-3).

10. NUKLEOTIDI
Mogu se dodati sljedeći nukleotidi:
 
Najveća21
 
(mg/100 kJ)
 
(mg/100 kcal)
 
Citidin 5’-monofosfat
 
0,60
 
2,50
 
Uridin 5’-monofosfat
 
0,42
 
1,75
 
Adenozin 5’-monofosfat
 
0,36
 
1,50
 
Gvanozin 5’-monofosfat
 
0,12
 
0,50
 
Inozin 5’-monofosfat
 
0,24
 
1,00
 

21 Ukupna koncentracija nukleotida ne smije prekoračiti 1,2 mg/100 kJ (5 mg/100 kcal).

PRILOG III.
Osnovni sASTOJCI prerađene hrane na bazi žitarica ZA dojenčadi i malU djecU
Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kojem se javljaju na tržištu odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača.
1. SADRŽAJ ŽITARICA
Prerađena hrana na bazi žitarica uglavnom se priprema od jedne ili više mljevenih žitarica i/ili proizvoda od škroba iz gomolja (korijena).
Udio žitarica i/ili proizvoda od škroba iz gomolja ne smije biti manji od 25% ukupne suhe tvari gotovog proizvoda.
2. BJELANČEVINE
2.1. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) i (d) ovoga Pravilnika sadržaj bjelančevina ne smije biti viši od 1,3 g/100 kJ (5,5 g/100 kcal).
2.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) ovoga Pravilnika količina dodanih bjelančevina ne smije biti manja od 0,48 g/100 kJ (2 g/100 kcal).
2.3. Za kekse navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (d) kojima je dodana hrana bogata bjelančevinama i koji su takvima deklarirani, količina dodanih bjelančevina ne smije biti manja od 0,36 g/100 kJ (1,5 g/100 kcal).
2.4. Kemijski indeks dodane bjelančevine ne smije biti manji od 80% referentne bjelančevine (kazeina, u smislu Priloga III. ovoga Pravilnika), odnosno omjer iskoristivosti bjelančevina (engleski: protein efficiency ratio, skraćeno: PER) u mješavini ne smije biti manji od 70% referentne bjelančevine. Dodatak aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive vrijednosti mješavine bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnima za tu svrhu.
3. UGLJIKOHIDRATI
3.1. Dodaju li se proizvodima iz članka 1. stavka 2. točke 1. (a) i (d) ovoga Pravilnika saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup, odnosno med tada:
– količina dodanih ugljikohidrata iz ovih izvora ne smije biti viša od 1,8 g/100 kJ (7,5 g/100 kcal),
– količina dodane fruktoze ne smije biti viša od 0,9 g/100 kJ (3,75 g/100 kcal).
3.2. Dodaju li se saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup odnosno med proizvodima iz članka 1. stavka 2. točke 1. (b) ovoga pravilnika tada:
– količina dodanih ugljikohidrata iz ovih izvora ne smije biti viša od 1,2 g/100 kJ (5 g/100 kcal),
– količina dodane fruktoze ne smije biti viša od 0,6 g/100 kJ (2,5 g/100 kcal).
4. MASTI
4.1. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (a) i (d) ovoga Pravilnika sadržaj masti ne smije biti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal).
4.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) ovoga Pravilnika sadržaj masti ne smije biti viši od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal). Ako je sadržaj masti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal), tada:
– količina laurinske kiseline ne smije biti viša od 15% ukupnoga sadržaja masti,
– količina miristinske kiseline ne smije biti viša od 15% ukupnoga sadržaja masti,
– količina linolne kiseline (u obliku glicerida – linoleata) ne smije biti manja od 70 mg/100 kJ (300 mg/100 kcal) niti veća od 285 mg/100 kJ (1200 mg/100 kcal).
5. MINERALI
5.1. Natrij
– natrijeve se soli smiju dodavati prerađenoj hrani na bazi žitarica samo u tehnološke svrhe,
– sadržaj natrija u prerađenoj hrani na bazi žitarica ne smije biti viši od 25 mg/100 kJ (100 mg/100 kcal).
5.2. Kalcij
5.2.1. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) količina kalcija ne smije biti niža od 20 mg/100 kJ (80 mg/100 kcal).
5.2.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (d) ovoga Pravilnika s dodatkom mlijeka (mliječni keksi) i koji su označeni kao takvi količina kalcija ne smije biti niža od 12 mg/100 kJ (50 mg/100 kcal).
6. VITAMINI
6.1. Za prerađenu hranu na bazi žitarica količina tiamina ne smije biti manja od 25 μg/100 kJ (100 μg/100 kcal).
6.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) ovoga Pravilnika vrijede sljedeća ograničenja:
 
Na 100 kJ
 
Na 100 kcal
 
Najmanja
 
Najveća
 
Najmanja
 
Najveća
 
Vitamin A (μg RE) [1]
 
14
 
43
 
60
 
180
 
Vitamin D (μg) [2]
 
0,25
 
0,75
 
1
 
3
 
[1] RE = retinol ekvivalent
[2] u obliku kolekalciferola, 10 μg kojega odgovara 400 i.j. vitamina D.

Ova ograničenja također vrijede za vitamine A i D ukoliko su dodani i drugoj prerađenoj hrani na bazi žitarica.
7. NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE VITAMINA, MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA UKOLIKO SU DODANI HRANI
Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kakvom se stavljaju na tržište odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača, osim za kalij i kalcij, za koje se odredbe odnose na proizvode u obliku u kakvom se stavljaju na tržište.
Hranjiva tvar
 
Najveća vrijednost na 100 kcal
 
Vitamin A (μg RE)
 
180
 
Vitamin E (mg α-TE)[1]
 
3
 
Vitamin D (μg)
 
3
 
Vitamin C (mg)
 
12,5/25 [2]
 
Tiamin (mg)
 
0,5
 
Riboflavin (mg)
 
0,4
 
Niacin (mg NE) [3]
 
4,5
 
Vitamin B6 (mg)
 
0,35
 
Folna kiselina (μg)
 
50
 
Vitamin B12 (μg)
 
0,35
 
Pantotenska kiselina (mg)
 
1,5
 
Biotin (μg)
 
10
 
Kalij (mg)
 
160
 
Kalcij (mg)
 
80/180 [4]/100 [5]
 
Magnezij (mg)
 
40
 
Željezo (mg)
 
3
 
Cink (mg)
 
2
 
Bakar (μg)
 
40
 
Jod (μg)
 
35
 
Mangan (mg)
 
0,6
 
[1] α-TE = d-α-tokoferol ekvivalent
[2] Ograničenje se odnosi na proizvode s dodatkom željeza.
[3] NE = Niacin ekvivalenti = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60.
[4] Ograničenje se odnosi na proizvode iz članka 1., stavka 2., točke 1. (a) i (b).
[5] Ograničenje se odnosi na proizvode iz članka 1., stavka 2., točke 1. (d).
 
PRILOG IV.
OSNOVNI SASTOJCI
hrane za dojenčad i malu djecu
Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kakvom se javljaju na tržištu odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača.
1. BJELANČEVINE
1.1. Ako su meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina jedini sastojci navedeni u nazivu proizvoda, tada:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina moraju biti zastupljeni sa najmanje 40% ukupne mase proizvoda,
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 25% ukupne mase proizvoda,
– ukupna količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 1,7 g/100 kJ (7 g/100 kcal).
1.2. Ako su meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ili zajedno prvi navedeni u nazivu proizvoda, bez obzira da li je proizvod označen kao obrok ili ne, tada:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina zajedno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 10% od ukupne mase proizvoda:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 25% od ukupne mase navedenih izvora bjelančevina,
– količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 1 g/100 kJ (4 g/100 kcal).
1.3. Ako su meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ili zajedno navedeni u nazivu proizvoda, ali nisu istaknuti prvi, bez obzira označava li se proizvod kao obrok ili ne, tada:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina ne smiju zajedno biti zastupljeni sudjelovati s manje od 8% od ukupne mase proizvoda:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 25% od ukupne mase navedenih izvora bjelančevina,
– količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 0,5 g/100 kJ (2,2 g/100 kcal).
– ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).
1.4. Ako se s ostalim sastojcima u nazivu hrane navodi sir, bez obzira da li je proizvod označen kao obrok ili ne, tada:
– količina bjelančevina iz mliječnih izvora ne smije biti manja od 0,5 g/100 kJ (2,2 g/100 kcal),
– ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).
1.5. Ako se proizvod označava kao obrok, ali ne navodi meso, perad, ribu, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvor bjelančevina u nazivu proizvoda, tada ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).
1.6. Umaci koji se označavaju kao prilozi obroku izuzimaju se iz odredaba navedenih u točki 1.1 do zaključno točke 1.5 ovoga Priloga.
1.7. Slatka dječja hrana koja u imenu navode mliječne proizvode kao prve ili jedine sastojke ne smiju sadržavati manje od 2,2 g mliječne bjelančevine/100 kcal. Ostala slatka dječja hrana izuzima se iz odredaba navedenih u točki 1.1 do 1.5 ovoga Priloga.
1.8. Dodatak aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive vrijednosti prisutnih bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnima za tu svrhu.
2. UGLJIKOHIDRATI
Količina ukupnih ugljikohidrata u sokovima i nektarima na bazi voća i povrća, jelima na bazi voća i desertima odnosno pudinzima ne smije biti veća od:
– 10 g/100 ml za sokove od povrća i napitke na njihovoj bazi,
– 15 g/100 ml za voćne sokove i nektare te napitke na njihovoj bazi,
– 20 g/100 g za jela na bazi voća,
– 25 g/100 g za deserte i pudinge,
– 5 g/100 g za ostale napitke koje nisu na bazi mlijeka.
3. MASTI
3.1. Za proizvode iz točke 1.1. ovoga Priloga:
Ako su meso ili sir jedini sastojci ili prvi navedeni u nazivu proizvoda, ukupna količina masti u proizvodu iz svih izvora ne smije biti veća od 1,4 g/100 kJ (6 g/100 kcal).
3.2. Za sve ostale proizvode, ukupna količina masti u proizvodu iz svih izvora ne smije biti veća od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal).
4. NATRIJ
4.1. Konačni sadržaj natrija u proizvodu ne smije biti veći od 48 mg/100 kJ (200 mg/100 kcal) odnosno 200 mg/100 g proizvoda. Međutim, ako je sir jedini sastojak naveden u nazivu proizvoda, konačni sadržaj natrija ne smije biti viši od 70 mg/100 kJ (300 mg/100 kcal).
4.2. Natrijeve soli ne smiju se dodavati proizvodima na bazi voća, desertima i pudinzima, osim u tehnološke svrhe.
5. VITAMINI
Vitamin C
U voćnom soku, nektaru ili soku od povrća konačni sadržaj vitamina C ne smije biti manji od 6 mg/100 kJ (25 mg/100 kcal) odnosno 25 mg/100 g proizvoda.
Vitamin A
U sokovima od povrća, konačni sadržaj vitamina A u proizvodu ne smije biti manji od 25 μg RE/100 kJ (100 μg RE/100 kcal).
Vitamin A se ne smije dodavati ostaloj dječjoj hrani.
Vitamin D
Vitamin D se ne smije dodavati dječjoj hrani.
6. NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE VITAMINA, MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA AKO SU DODANI HRANI
Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kakvom se javljaju na tržištu odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača, osim za kalij i kalcij, za koje se odredbe odnose na proizvode u obliku u kakvom se stavljaju na tržište.
 
Hranjiva tvar
 
Najveća vrijednost na 100 kcal
 
Vitamin A (μg RE)
 
180[1]
 
Vitamin E (mg α-TE)
 
3
 
Vitamin C (mg)
 
12,5/25 [2]/125 [3]
 
Tiamin (mg)
 
0,25
 
Riboflavin (mg)
 
0,4
 
Niacin (mg NE)
 
4,5
 
Vitamin B6 (mg)
 
0,35
 
Folna kiselina (μg)
 
50
 
Vitamin B12 (μg)
 
0,35
 
Pantotenska kiselina (mg)
 
1,5
 
Biotin (μg)
 
10
 
Kalij (mg)
 
160
 
Kalcij (mg)
 
80
 
Magnezij (mg)
 
40
 
Željezo (mg)
 
3
 
Cink (mg)
 
2
 
Bakar (μg)
 
40
 
Jod (μg)
 
35
 
Mangan (mg)
 
0,6
 
[1] Sukladno odredbama točke 5.
[2] Ograničenje se odnosi na proizvode s dodatkom željeza.
[3] Ograničenje se odnosi na jela na bazi voća, voćne sokove, nektare i sokove od povrća.
 
PRILOG V.
SASTAV AMINOKISELINA U KAZEINU
 
g/100 g bjelančevine
 
Arginin
 
3,7
 
Cistin
 
0,3
 
Histidin
 
2,9
 
Izoleucin
 
5,4
 
Leucin
 
9,5
 
Lizin
 
8,1
 
Metionin
 
2,8
 
Fenilalanin
 
5,2
 
Treonin
 
4,7
 
Triptofan
 
1,6
 
Tirozin
 
5,8
 
Valin
 
6,7
 


PRILOG VI.

HRANJIVE TVARI I NJIHOVI DERIVATI DOZVOLJENI U POČETNOJ I PRIJELAZNOJ HRANI ZA DOJENČAD

1. VITAMINI
Vitamin
 
Derivati vitamina
 
Vitamin A
 
Retinil acetat
 
 
Retinil palmitat
 
 
Retinol
 
Vitamin D
 
Vitamin D2 (ergokalciferol)
 
 
Vitamin D3 (holekalciferol)
 
Vitamin B1
 
Tiamin hidroklorid
 
 
Tiamin mononitrat
 
Vitamin B2
 
Riboflavin
 
 
Natriijev riboflavin-5’-fosfat
 
Niacin
 
Nikotinamid
 
 
Nikotinska kiselina
 
Vitamin B6
 
Pirodoksin hidroklorid
 
 
Pirodoksin-5’-fosfat
 
Folat
 
Folna kiselina
 
Pantotenska kiselina
 
Kalcijev D-pantotenat
 
 
 Natrijev D-pantotenat
 
 
Dekspantenol
 
Vitamin B12
 
Cijanokobalamin
 
 
Hidroksikobalamin
 
Biotin
 
D-biotin
 
Vitamin C
 
L-askorbinska kiselina
 
 
Natrijev L-askorbat
 
 
Kalcijev L-askorbat
 
 
6-palmitil-L-askorbinska kiselina (askorbil palmitat)
 
 
Kalijev askorbat
 
Vitamin E
 
D-alfa tokoferol
 
 
DL-alfa tokoferol
 
 
D-alfa tokoferol acetat
 
 
DL-alfa tokoferol acetat
 
Vitamin K
 
Filokinon (fitomenadion)
 


2. MINERALNE TVARI
 
Mineralne tvari
 
derivati mineralnih tvari
 
Kalcij (Ca)
 
Kalcijev karbonat
 
 
Kalcijev klorid
 
 
Kalcijeve soli limunske kiseline
 
 
Kalcijev glukonat
 
 
Kalcijev glicerofosfat
 
 
Kalcijev laktat
 
 
Kalcijeve soli ortofosforne kiseline
 
 
Kalcijev hidroksid
 
Magnezij (Mg)
 
Magnezijev karbonat
 
 
Magnezijev klorid
 
 
Magnezijev oksid
 
 
Magnezijeve soli ortofosforne kiseline
 
 
Magnezijev sulfat
 
 
Magnezijev glukonat
 
 
Magnezijev hidroksid
 
 
Magnezijeve soli limunske kiseline
 
Željezo (Fe)
 
Željezov citrat
 
 
Željezov glukonat
 
 
Željezov laktat
 
 
Željezov sulfat
 
 
Željezov amonijev citrat
 
 
Željezov fumarat
 
 
Željezov difopsfat (željezo pirofosfat)
 
 
Željezov biglicinat
 
Bakar (Cu)
 
Bakrov citrat
 
 
Bakrov glukonat
 
 
Bakrov sulfat
 
 
Kompleks bakar-lizin
 
 
Bakrov karbonat
 
Jod (J)
 
Kalijev jodid
 
 
Natrijev jodid
 
 
Kalijev jodat
 
Cink (Zn)
 
Cinkov acetat
 
 
Cinkov klorid
 
 
Cinkov laktat
 
 
Cinkov sulfat
 
 
Cinkov citrat
 
 
Cinkov glukonat
 
 
Cinkov oksid
 
Mangan (Mn)
 
Manganov karbonat
 
 
Manganov klorid
 
 
Manganov citrat
 
 
Manganov sulfat
 
 
Manganov glukonat
 
Natrij (Na)
 
Natrijev bikarbonat
 
 
Natrijev klorid
 
 
Natrijev citrat
 
 
Natrijev glukonat
 
 
Natrijev karbonat
 
 
Natrijev laktat
 
 
Natrijeve soli ortofosforne kiseline
 
 
Natrijev hidroksid
 
Kalij (K)
 
Kalijev bikarbonat
 
 
Kalijev karbonat
 
 
Kalijev klorid
 
 
Kalijeve soli limunske kisleine
 
 
Kalijev glukonat
 
 
Kalijev laktat
 
 
Kalijeve soli ortofosforne kiseline
 
 
Kalijev hidroksid
 
Selen (Se)
 
Natrijev selenat
 
 
Natrijev selenit
 


3. AMINO KISELINE I DRUGI DUŠIKOVI SPOJEVI

 L-arginin i njegov hidroklorid [2]
L-cistin i njegov hidroklorid
 
L-histidin i njegov hidroklorid
 
L-izoleucin i njegov hidroklorid
 
L-leucin i njegov hidroklorid
 
L-lizin i njegov hidroklorid
 
L-cistein i njegov hidroklorid
 
L-metionin
 
L-fenilalanin
 
L-treonin
 
L-triptofan
 
L-tirozin
 
L-valin
 
L-karnitin i njegov hidroklorid
 
L-karnitin-L-tartrat
 
Taurin
 
Citidin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol
 
Uridin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol
 
Adenozin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol
 
Gvanozin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol
 
Inozin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol
 


4. DRUGE HRANJIVE TVARI
Kolin
 
Kolin klorid
 
Kolin citrat
 
Kolin bitartrat
 
Inozitol
 


PRILOG VII.
HRANJIVE TVARI I NJIHOVI DERIVATI DOZVOLJENI U HRANI NA BAZI ŽITARICA I DJEČJOJ HRANI
1. VITAMINI
 
Vitamin
 
Derivati vitamina
 
Vitamin A
 
Retinol
Retinil-acetat
Retinil-palmitat
Beta-karoten
Vitamin D
 
Vitamin D2 (= ergokalciferol)
Vitamin D3 (= kolekalciferol)
Vitamin B1
 
Tiamin-hidroklorid
Tiamin-mononitrat
Vitamin B2
 
Riboflavin
Natrijev riboflavin-5’-fosfat
Niacin
 
Nikotinamid
Nikotinska kiselina
Vitamin B6
 
Piridoksin-hidroklorid
Piridoksin-5-fosfat
Piridoksin-dipalmitat
Pantotenska kiselina
 
Kalcijev D-pantotenat
Natrijev D-pantotenat
Dekspantenol
Folat
 
Folna kiselina
 
Vitamin B12
 
Cijanokobalmin
Hidroksikobalamin
Biotin
 
D-biotin
 
Vitamin C
 
L-askorbinska kiselina
Natrijev L-askorbat
KalcijevL-askorbat
6-palmitil-L-askorbinska kiselina (askorbil-palmitat)
Kalijev askorbat
Vitamin K
 
Filokinon (Fitomenadion)
 
Vitamin E
 
D-alfa-tokoferol
DL-alfa-tokoferol
D-alfa-tokoferol acetat
DL-alfa-tokoferol acetat


2. AMINOKISELINE
L-arginin
L-cistin
L-histidin
L-izoleucin
L-leucin
L-lizin
L-cistein
i njihovi hidrokloridi
 
L-metionin
 
 
L-fenilalanin
 
 
L-treonin
 
 
L-triptofan
 
 
L-tirozin
 
 
L-valin
 
 


3. OSTALE
Kolin
 
Kolin-klorid
 
Kolin-citrat
 
Kolin-bitartrat
 
Inozitol
 
L-karnitin
 
L-karnitin hidroklorid
 

4. MINERALNE SOLI I ELEMENTI U TRAGOVIMA
 
Kalcij
 
Kalcij karbonat
Kalcijev klorid
Kalcijeve soli limunske kiseline
Kalcijev glukonat
Kalcijev glicerofosfat
Kalcijev laktat
Kalcijev oksid
Kalcijev hidroksid
Kalcijeve soli ortofosforne kiseline
Magnezij
 
Magnezijev karbonat
Magnezijev klorid
Magnezijeve soli limunske kiseline
Magnezijev glukonat
Magnezijev oksid
Magnezijev hidroksid
Magnezijeve soli ortofosforne kiseline
Magnezijev sulfat
Magnezijev laktat
Magnezijev glicerofosfat
Kalij
 
Kalijev klorid
Kalijeve soli limunske kiseline
Kalijev glukonat
Kalijev laktat
Kalijev glicerofosfat
Željezo
 
Željezov citrat
Željezov amonijev citrat
Željezov glukonat
Željezov laktat
Željezov sulfat
Željezov fumarat
Željezov difosfat (Željezov pirofosfat)
Elementarno željezo (reducirano karbonilom, vodikom i elektrolitički)
Željezov saharat
Natrijev željezov difosfat
Željezov karbonat
Bakar
 
Bakar-lizin kompleks
Bakrov karbonat
Bakrov citrat
Bakrov glukonat
Bakrov sulfat
Cink
 
Cinkov acetat
Cinkov klorid
Cinkov citrat
Cinkov laktat
Cinkov sulfat
Cinkov oksid
Cinkov glukonat
Mangan
 
Manganov karbonat
Manganov klorid
Manganov citrat
Manganov glukonat
Manganov sulfat
Manganov glicerofosfat
Jod
 
Natrijev jodid
Kalijev jodid
Kalijev jodat
Natrijev jodat


PRILOG VIII.

PREHRAMBENE I ZDRAVSTVENE TVRDNJE ZA POČETNU HRANU ZA DOJENČAD I UVJETI ZA NAVOĐENJE ODGOVARAJUĆE TVRDNJE
1. PREHRAMBENE TVRDNJE
Prehrambena tvrdnja
 
Uvjeti za navođenje odgovarajuće prehrambene tvrdnje
 
1.1 Samo laktoza
 
Laktoza je jedini prisutan ugljikohidrat
 
1.2 Bez laktoze
 
Sadržaj laktoze nije veći od 2,5 mg/100 kJ (10 mg/100 kcal).
 
1.3 Tvrdnja o dodanim dugolančanim višestruko nezasićenim masnim kiselinama ili odgovarajuća prehrambena tvrdnja o dodatnoj dokosaheksaenskoj kiselini
 
Sadržaj dokosaheksaenske kiseline nije manji od 0,2% ukupnog sadržaja masnih kiselina.
 
1.4 Prehrambena tvrdnja o dodatku sljedećih neobaveznih sastojaka
 
 
1.4.1 Taurin
 
Slobodno dodani u količini primjerenoj za potrebne prehrambene namjene dojenčadi i u skladu s uvjetima iz Priloga I.
 
1.4.2 Frukto-oligosaharidi i galakto- oligosaharidi
 
1.4.3 Nukleotidi
 
 
2. ZDRAVSTVENE TVRDNJE (UKLJUČUJUĆI TVRDNJE O SMANJENJU RIZIKA OD BOLESTI)
Zdravstvena tvrdnja
 
Uvjeti za navođenje odgovarajuće zdravstvene tvrdnje
 
2.1 Smanjenje rizika od alergije na bjelančevine mlijeka. Ta zdravstvena tvrdnja može uključivati izraze koji se odnose na smanjeni alergen ili alergen sa smanjenim svojstvima an­tigena.
 
(a) Na raspolaganju moraju biti objektivno i znanstveno provjereni podaci kao dokaz za navedena svojstva;
(b) Početna hrana za dojenčad mora zadovoljavati odredbe iz točke 2.2 Priloga I., i količinu imuno reaktivnih bjelančevina, izmjerena s metodama koje su opće priznate kao prikladne, je manja od 1% tvari koje sadrže dušik u hrani;
(c) Mora se navesti da proizvod ne smiju konzumirati dojenčad alergična na bjelančevine od kojih je proizvod proizveden, osim ako opće prihvaćena klinička ispitivanja potvrde da je početna hrana za dojenčad prihvatljiva za više od 90% dojenčadi (interval pouzdanosti 95%) koja je preosjetljiva na bjelančevine iz kojih je hidrolizat proizveden;
(d) Početna hrana za dojenčad koja se uzima oralno ne smije u životinja prouzročiti osjetljivost na nepromijenjene bjelančevine od kojih je proizvedena.


PRILOG IX.

ESENCIJALNE I UVJETNO ESENCIJALNE AMINOKISELINE U MAJČINU MLIJEKU
Aminokiseline u majčinu mlijeku izražene u mg na 100 kJ i 100 kcal, su sljedeće:
 
Na 100 kJ1
 
Na 100 kcal
 
Cistin
 
9
 
38
 
Histidin
 
10
 
40
 
Izoleucin
 
22
 
90
 
Leucin
 
40
 
166
 
Lizin
 
27
 
113
 
Metionin
 
5
 
23
 
Fenilalanin
 
20
 
83
 
Treonin
 
18
 
77
 
Triptofan
 
8
 
32
 
Tirozin
 
18
 
76
 
Valin
 
21
 
88
 

1 1 kJ = 0,239 kcal
 
PRILOG X.

SPECIFIKACIJA SADRŽAJA BJELANČEVINA, IZVOR I OBRADA BJELANČEVINA KORIŠTENIH ZA PROIZVODNJU POČETNE HRANE ZA DOJENČAD SA SADRŽAJEM BJELANČEVINA MANJIM OD 0,56 G/100 KJ (2,25 G/100 KCAL), PROIZVEDENIH IZ HIDROLIZATA BJELANČEVINA SIRUTKE DOBIVENIH IZ BJELANČEVINA KRAVLJEGA MLIJEKA

1. Sadržaj bjelančevina
Sadržaj bjelančevina = sadržaj dušika x 6,25
Najmanja
 
Najveća
 
0,44 g/100 kJ
 
0,7 g/100 kJ
 
(1,86 g/100 kcal)
 
(3 g/100 kcal)
 

2. Izvor bjelančevina
Bjelančevine demineralizirane slatke sirutke iz kravljega mlijeka nakon enzimatskog taloženja kazeina, sastoji se od:
(a) 63% izolata bjelančevine sirutke bez kazeino-glikomakropeptida, sa sadržajem bjelančervina najmanje 95% bjelančevina na suhu tvar i denaturirane bjelančevine manje od 70%, i s najviše 3% sadržaja pepela, i
(b) 37% koncentrata bjelančevine slatke sirutke sa sadržajem bjelančevina od najmanje 87% bjelančevina na suhu tvar i denaturirane bjelančevine manje od 70%, i s najviše 3,5% sadržaja pepela.

3. Prerada bjelančevina
Dvofazni postupak hidrolize s upotrebom tripsina u fazi toplinske obrade (od 3 do 10 minuta pri 80 do 100 ºC) između obiju faza hidrolize.

4. Kakvoća bjelančevina
Esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline u majčinu mlijeku izražene u mg na 100 kj i 100 kcal su sljedeće:[3]

 
 
 
na 100 kj3
 
na 100 kcal
 
 
Arginin
 
16
 
69
 
 
Cistin
 
6
 
24
 
 
Histidin
 
11
 
45
 
 
Izoleucin
 
17
 
72
 
 
Leucin
 
37
 
156
 
 
Lizin
 
29
 
122
 
 
Metionin
 
7
 
29
 
 
Fenilalanin
 
15
 
62
 
 
Treonin
 
19
 
80
 
 
Triptofan
 
7
 
30
 
 
Tirozin
 
14
 
59
 
 
 
Valin
 
19
80

PRILOG XI.

REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA OZNAČAVANJE PREHRAMBENE VRIJEDNOSTI HRANE, NAMIJENJENE DOJENČADI I MALOJ DJECI


Hranjiva tvar
 
Referentna vrijednost
 
Vitamin A
 
(μg) 400
 
Vitamin D
 
(μg) 7
 
Vitamin E
 
(mg TE) 5
 
Vitamin K
 
(μg) 12
 
Vitamin C
 
(mg) 45
 
Tiamin
 
(mg) 0,5
 
Riboflavin
 
(mg) 0,7
 
Niacin
 
(mg) 7
 
Vitamin B6
 
(mg) 0,7
 
Folat
 
(μg) 125
 
Vitamin B12
 
(μg) 0,8
 
Pantotenska kiselina
 
(mg) 3
 
Biotin
 
(μg) 10
 
Kalcij
 
(mg) 550
 
Fosfor
 
(mg) 550
 
Kalij
 
(mg) 1 000
 
Natrij
 
(mg) 400
 
Klorid
 
(mg) 500
 
Željezo
 
(mg) 8
 
Cink
 
(mg) 5
 
Jod
 
(μg) 80
 
Selen
 
(μg) 20
 
Bakar
 
(mg) 0,5
 
Magnezij
 
(mg) 80
 
Mangan
 
(mg) 1,2
 


PRILOG XII.

REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA OZNAČAVANJE HRANJIVE VRIJEDNOSTI HRANE NAMIJENJENE DOJENČADI I MALOJ DJECI
Hranjiva tvar
 
Referentna vrijednost
 
Vitamin A
 
(μg) 400
 
Vitamin D
 
(μg) 10
 
Vitamin C
 
(mg) 25
 
Tiamin
 
(mg) 0,5
 
Riboflavin
 
(mg) 0,8
 
Ekvivalenti niacina
 
(mg) 9
 
Vitamin B6
 
(mg) 0,7
 
Folat
 
(μg) 100
 
Vitamin B12
 
(μg) 0,7
 
Kalcij
 
(mg) 400
 
Željezo
 
(mg) 6
 
Cink
 
(mg) 4
 
Jod
 
(μg) 70
 
Selen
 
(μg) 10
 
Bakar
 
(mg) 0,4
 


PRILOG XIII.

MAKSIMALNO DOPUŠTENE RAZINE OSTATAKA PESTICIDA ODNOSNO NJIHOVIH METABOLITA U PRERAĐENOJ HRANI NA BAZI ŽITARICA I DJEČJOJ HRAN
 
Kemijski naziv tvari
 
Maksimalna dopuštena razina ostatka (mg/kg)
 
Kadusafos
 
0,006
 
Demeton-S-metil/demeton-S-metil sulfon/oksidemeton-metil (zasebno ili u kombinaciji, izražen kao demeton-S-metil)
 
0,006
 
Etoprofos
 
0,008
 
Fipronil (zbroj fipronila i fipronil-desulfinila, izražen kao fipronil)
 
0,004
 
Propineb/propilenetioureja (zbroj propineba i propilenetioureje)
 
0,006
 


PRILOG XIV.

Pesticidi koji se ne smiju rabiti u poljoprivrednim proizvodima namijenjenim za proizvodnju prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane

Tablica 1.
Kemijski naziv tvari (objašnjenje ostatka)
 
Disulfoton (zbroj disulfotona, disulfoton sulfoksida i disulfoton sulfona, izražen kao disulfoton)
 
Fensulfotion (zbroj fensulfotiona, njegova kisikova analoga i njihovih sulfona, izražen kao fensulfotion)
 
Fentin, izražen kao trifeniltin kation
 
Haloksifop (zbroj haloksifopa, njegovih soli i estera, uključujući konjugate, izražen kao haloksifop)
 
Heptaklor i trans-heptaklor epoksid, izražen kao heptaklor
 
Heksaklorbenzen
 
Nitrofen
 
Ometoat
 
Terbufos (zbroj terbufosa, njegova sulfoksida i sulfona, izražen kao terbufos)
 


Tablica 2.
Kemijski naziv tvari
 
Aldrin i dieldrin, izraženi kao dieldrin
 
Endrin
 


 TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O HRANI ZA DOJENČAD I MALU DJECU TE PRERAĐENOJ HRANI NA BAZI ŽITARICA ZA DOJENČAD I MALU DJECU[1]
 
(„Narodne novine“, broj 106/10 od 08. 09. 2010.)

Članak 3.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 [1] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Uredbe (EZ-a) br. 1243/2008 od 12. prosinca 2008. kojom se dopunjuju Prilozi III i VI Direktive 2006/141/EZ u vezi s uvjetima u pogledu sastava za određenu početnu hranu
[2] L-arginin i njegov hidroklorid mogu se koristiti samo u proizvodnji početne hrane iz članka 7. stavka 3. ovoga Pravilnika
[3] 1 kj = 0,239 kcal