Na temelju članka 71. stavka 1. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 70/05, 139/08) Upravno vijeće Javne ustanove Park prirode »Lastovsko otočje« uz suglasnost Ministarstva kulture, Ministarstva mora, prometa i infrasrtukture i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva na 15. sjednici održanoj 22. srpnja 2009. donosi
 
PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDU U PARKU PRIRODE »LASTOVSKO OTOČJE«
 
(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 154/09 i 149/13)

Napomena: sukladno Presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usoz-114/2012-6 od 26. studenoga 2013. (Nar. nov., br. 149/13), ukidaju se odredbe članaka 19., 21. stavak 1.2. i 22. Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode »Lastovsko otočje« (Nar. nov., br. 154/09).
 
I. OPĆE ODREDBE
 
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja unapređenja i korištenja Parka prirode »Lastovsko otočje« – (u daljnjem tekstu: Park prirode), te uređuju druga pitanja u svezi s unutarnjim redom u Parku prirode.
 
Članak 2.
Parkom upravlja Javna ustanova Park prirode »Lastovsko otočje« (u daljnjem tekstu: Ustanova).
Ustanova upravlja Parkom prirode na temelju plana upravljanja, koji se provodi godišnjim programom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja Parka prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode (U daljnjem tekstu: zakon) i ovim Pravilnikom.
Ustanova obavlja djelatnost kao javna služba sukladno zakonu.
 
Članak 3.
Zaposlenici Javne ustanove Park prirode »Lastovsko otočje« (u daljnjem tekstu: Ustanova), stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, te pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju dopuštene djelatnosti i posjetitelji Parka prirode dužni su se pridržavati odredaba ovog Pravilnika.
 
Članak 4.
Stanovnicima Parka prirode smatraju se osobe koje imaju prebivalište u naseljima u području Parka prirode.
 
II. UNUTARNJI RED U PARKU PRIRODE
 
1. ZAŠTITA
 
1.1. Zaštita neživog svijeta
 
Članak 5.
Zbog zaštite geoloških, hidrogeoloških, hidroloških, geomorfoloških, paleontoloških, krajobraznih i drugih vrijednosti nežive prirode u Parku prirode nije dopušteno:
– zadiranje u tlo kojim se ugrožavaju, oštećuju i uništavaju izvorne vrijednosti geološke podloge, izdanci stijena i geoloških struktura, te krških pojava i oblika
– uništavanje i sakupljanje fosila i fosilnih ostataka, te ukrasa u speleološkim objektima
– uništavanje, odnošenje paleontoloških i drugih nalaza iz Parka prirode.
– mijenjanje, oštećivanje i umanjenje izvornih i estetskih vrijednosti prirodnog i doprirodnog krajobraza i kulturno-povijesnih građevina.
– umanjenje kakvoće voda, mijenjanje izdašnosti izvora, te mijenjanje izgleda izvora, vrela.
 
Članak 6.
Zabranjeno je svako onečišćavanje mora, podmorja morskog dna, tla, a osobito:
– odlaganje svih vrsta otpada
– sve emisije tvari i energije biološko onečišćenje.
Prostornim planom Parka prirode utvrđuje se mjesto za odlaganje otpada.
Stanovnici i posjetitelji Parka prirode dužni su odlagati otpad na označenim mjestima.
 
1.2. Zaštita biljnog svijeta
 
Članak 7.
Na području Parka prirode zabranjeno je branje, sakupljanje i oštećivanje zaštićenih biljaka, bez dopuštenja Ministarstva.
Sakupljanje biljaka koje nisu posebno zaštićene, kao i njihovih dijelova, u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dozvoljeno je uz dopuštenje Ministarstva.
 
Članak 8.
Zabranjeno je unošenje stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih svojti na čitavom području Parka prirode bez dopuštenja Ministarstva.
 
Članak 9.
Na području Parka prirode zabranjene su radnje i zahvati koji mogu prouzročiti promjene i oštećenja u njemu, te radnje koje mijenjaju prirodni izgled i narušavaju njegove krajobrazne vrijednosti: izgradnja novih objekata, prometnica, dalekovoda, nasipa, kanala i dr. osim zahvata koji su u skladu s važećim prostornim planom.
Za izgradnju objekata predviđenih prostornim planom Parka prirode Ministarstvo utvrđuje uvjete zaštite prirode.
Nije dopušteno mijenjanje krajobraza eksploatacijom kamena, šljunka, pijeska i drugih mineralnih sirovina. Dozvoljava se Općini Lastovo isključivo za njene potrebe korištenje kamena, šljunka pijeska i drugih mineralnih sirovina uz dopuštenje i uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.
Napušteni površinski kopovi moraju se sanirati prema odgovarajućem projektu uz dopuštenje i uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.
 
Članak 10.
Na području Parka prirode nije dopušteno loženje vatre izvan naselja, osim na mjestima koja su za to namjenu predviđena prostornim planom Parka prirode.
 
Članak 11.
Na području Parka prirode nije dopuštena sjeća šuma ili pošumljavanje koje nije u skladu s programima gospodarenja šumama.
Šumoposjednicima u Parku prirode je dozvoljena sječa za vlastite potrebe uz odobrenje Šumarske savjetodavne službe.
Obavljanje tradicionalne poljoprivrede je dopušteno.
 
1.3. Zaštita životinjskog svijeta
 
Članak 12.
Na području Parka prirode nije dozvoljeno, rastjerivanje, proganjanje, uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje zaštićenih životinjskih vrsta.
Uz dopuštenje Ministarstva, dozvoljeno je hvatanje zaštićenih životinjskih vrsta u svrhu proučavanja.
Iznimno odredbi stavka 1. dozvoljen je lov zaštićenih vrsta koje su ujedno i lovne vrste na način propisan posebnim propisom.
Hvatanje ili ubijanje životinja, koje nisu posebno zaštićene, u svrhu prerade ili trgovine dopušteno je uz prethodno ishođenje dopuštenja Ministarstva.
 
Članak 13.
Zabranjeno je unošenje stranih (alohtonih) hibridnih i kloniranih životinjskih vrsta na području Parka prirode.
 
Članak 14.
Na području Parka prirode slobodna ispaša nije dozvoljena.
Ispaša stoke na otoku Lastovu i Prežbi se može obavljati uz stalno prisustvo pastira, ili vlasnici i šumoposjednici mogu na svojim šumskim i pašnjačkim površinama obavljati ispašu uz uvjet da je predmetno zemljište odgovarajuće ograđeno.
Za obavljanje djelatnosti potrebno je prethodno pribavljena suglasnost Ministarstva i koncesijsko odobrenje Ustanove.
Slobodna ispaša stoke dozvoljena je na sljedećim otocima:
– Petrovac do 15 grla
– Stomorina do 20 grla
– Kručica do 20 grla
– Češvinica do 20 grla
– Mrčara do 50 grla
– Kopište do 20 grla
– Sušac do 200 grla
– Bratin otok do 10 grla
– Vlašnik do 10 grla
Ispaša stoke zabranjena je na opožarenim površinama Parka prirode.
Koncesijsko odobrenje može se dati za ispašu stoke fizičkim i pravnim osobama koje imaju upisanu stoku u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava. U slučaju da postoji više interesenata, prednost pri dobivanju odobrenja imaju one osobe kojima je stočarstvo jedino ili osnovno zanimanje, te osobe koje imaju prebivalište ili sjedište na području Parka prirode.
Ugovorom o koncesijskom odobrenju određuje se visina naknade kao i vremenski rok trajanja odobrenja.
Na području Parka prirode, dozvoljeno je držanje pčela uz prethodno pribavljeno koncesijsko odobrenje. Iznimno, stanovnici Parka prirode mogu na svojim zemljišnim posjedima ako ne ugrožavaju kretanje posjetitelja, držati pčele bez ishođenja odobrenja Ustanove.
U slučaju da se na području Parka prirode pronađe stoka koja se duže vrijeme kreće bez nadzora pastira ili izvan ograđenog područja, a za koju se ne može utvrditi vlasnik, Ustanova može ovu stoku sakupiti te je odvesti na za to posebno određeno ograđeno područje ili pak poduzeti druge mjere, kojima će spriječiti nastanak štete na šumskom i poljoprivrednom zemljištu.
Ovlaštenicima koncesijskih odobrenja za obavljanje stočarstva na području Parka prirode, koji prekrše odredbe Zakona i ovog Pravilnika, može se uskratiti pravo izdavanja novog koncesijskog odobrenja.
 
III. LOV
 
Članak 15.
Na području Parka prirode lov je dopušten u lovištima koja su ustanovljena posebnim propisom.
Ovlaštenici prava lova čija se lovišta nalaze na području Parka prirode dužni su lovogospodarske osnove uskladiti s uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
 
IV. RIBOLOV
 
Članak 16.
Na području Parka prirode ribolov je dopušten pod uvjetima i na način propisan ovim Pravilnikom.
 
Članak 17.
Na području Parka prirode dozvoljen je: tradicionalni i rekreacijski ribolov.
 
Članak 18.
Tradicionalnim ribolovom u smislu ovog Pravilnika smatra se ribolov, koji se obavlja tradicionalnim ribolovnim alatima ovog područja.
 
Članak 19.
Tradicionalni ribolov može se obavljati na području Parka prirode samo na temelju koncesijskog odobrenja koje izdaje Ustanova i sklopljenog koncesijskog ugovora sa pravnim i fizičkim osobama koje posjeduju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru sukladno posebnom propisu.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, u akvatoriju otoka Sušca, a do izrade odgovarajuće znanstvene podloge, dopušten je ribolov i drugim pravnim i fizičkim osobama koje posjeduju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru sukladno posebnom propisu, pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.
Studija iz stavka 2. ovog članka izradit će se najkasnije do 31. prosinca 2010. godine.

Napomena: sukladno Presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usoz-114/2012-6 od 26. studenoga 2013. (Nar. nov., br. 149/13), ukidaju se odredbe članaka 19. Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode »Lastovsko otočje« (Nar. nov., br. 154/09).
 
Članak 20.
U obavljanju tradicionalnog ribolova na području Parka prirode, ovlaštenici povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova, mogu se koristiti sljedećim vrstama i količinama tradicionalnih ribolovnih alata:
1. Obalne mreže potegače:
– potegača migavica 1 kom., namijenjena ulovu gire oblice čija veličina oka niti na jednom dijelu mreže ne smije biti manja od 12 mm. Ista se može koristiti samo danju, od izlaska do zalaska sunca u razdoblju od 1. listopada do 30. travnja.
– potegača šabakun 1 kom., namijenjena ulovu gofa i krupne plave ribe i to isključivo u trenutku njihove pojave i ne smije se koristiti za lov tuna.
Veličina oka niti u jednom dijelu mreže ne smije biti manja od 28 mm.
2. Jednostruke mreže stajačice:
– Oližnica do 100 m, namijenjena ribolovu gavun oliga, način uporabe: doček/zapas, najmanja veličina oka 5 mm, ribolov zabranjen od 1. svibnja do 30. lipnja.
– Gavunara do 100 m, namijenjena ribolovu gavuna, način uporabe: doček, najmanja veličina oka 10 mm, ribolov zabranjen od 1. veljače do 30. travnja.
– Girara do 200 m, namijenjena ribolovu gira oblica, način uporabe: doček, najmanja veličina oka 15 mm, ribolov zabranjen od 1. svibnja do 30. rujna.
– Mrežica do 200 m, namijenjena ribolovu crneja, način uporabe: doček, najmanja veličina oka 16 mm, ribolov zabranjen od 1. rujna do 31. ožujka.
– Vojga do 200 m, namijenjena ribolovu sitne plave ribe, način uporabe: doček najmanja veličina oka 16 mm, ribolov zabranjen od 15. prosinca do 15. siječnja.
– Bukvara do 200 m, namijenjena ribolovu bukava, način uporabe: doček, najmanja veličina oka 22 mm, čija istegnuta visina (mokre mreže) ne smije biti manja od 4 metra.
– Prostica do 200 m, namijenjena ribolovu pridnene i pelagijske ribe, način uporabe: doček/zapas, najmanja veličina oka 32 mm, čija istegnuta visina (mokre mreže) ne smije biti manja od 4 metra.
– Polandara do 200 m, namjenjena ribolovu palamide i druge krupne plave ribe, osim tune, način uporabe: doček/zapas, najmanja veličina oka 40 mm.
– Psara do 1200 m, namijenjena ribolovu riba hrskavičnjača, način uporabe: doček, najmanja veličina oka 70 mm.
– Jastogara do 500 m, namijenjena ribolovu jastoga i hlapa, način uporabe: doček, najmanja veličina oka 120 mm, ribolov zabranjen od 1. rujna do 15. svibnja.
3. Trostruke mreže stajačice:
– Poponica, namjenjena ribolovu pridnene i pelagijske ribe, način uporabe: doček, najmanja veličina oka središnjeg tega 40 mm, a popona 150 mm, ribolov zabranjen od 15. svibnja do 10. rujna.
– Salpara, namjenjena ribolovu salpi, način uporabe: doček/zapas, najmanja veličina oka središnjeg tega 40 mm, a popona 150 mm, ribolov zabranjen od 15. svibnja do 31. listopada.
– Sipara, namjenjena ribolovu sipa, način uporabe: doček, najmanja veličina oka središnjeg tega 32 mm, a popona 150 mm, ribolov zabranjen od 15. lipnja do 10. rujna.
U obavljanju tradicionalnog ribolova na području Parka prirode, prilikom uporabe mreža stajačica, svaki ovlaštenik povlastice i koncesijskog odobrenja, može istodobno rabiti najviše 2000 metara raznih mreža stajačica.
4. Vrše za lov ribe: (»Bačvare«, te ostale vrše od metala, konca ili plastike) do 20 kom.
5. Vrše za lov velikih rakova do 50 kom. Uporaba vrša za lov velikih rakova dozvoljena je od 15. svibnja do 31. kolovoza.
6. Stajaći parangal do 500 udica.
7. Panule, povrazi, odmeti, kančanice, povrazi s kukom za lov glavonožaca, do 10 kom.
8. Tunje samice, do 30 kom.
9. Osti, 1 kom.
 
Članak 21.
Koncesijsko odobrenje za obavljanje tradicionalnog ribolova na području Parka prirode mogu dobiti pravne i fizičke osobe, koje imaju sjedište, odnosno prebivalište na području Parka prirode.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, koncesijsko se odobrenje za obavljanje tradicionalnog ribolova može izdati i fizičkim i pravnim osobama koje nemaju sjedište odnosno prebivalište na području Parka prirode, ukoliko se u postupku izdavanja koncesijskih odobrenja iz članka 22. ne izdaju sva raspoloživa odobrenja.
Na plutajućim oznakama ribarskih alata korištenim u tradicionalnom ribolovu mora biti čitljivo napisano ime i luka upisa ili registarska oznaka plovila koja obavlja ribolov.

Napomena: sukladno Presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usoz-114/2012-6 od 26. studenoga 2013. (Nar. nov., br. 149/13), ukidaju se odredbe članaka 21. stavak 1.2. Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode »Lastovsko otočje« (Nar. nov., br. 154/09).
 
Članak 22.
Svake godine može se izdati najviše 45 koncesijskih odobrenja za obavljanje tradicionalnog ribolova.
Koncesijsko odobrenje za obavljanje tradicionalnog ribolova, izdaje se na rok od najviše tri godine.
Ako se za obavljanje tradicionalnog ribolova u Parku prirode, javi više od 45 kandidata, za izdavanje koncesijskog odobrenja, provodi se natječajni postupak. Prednost za dobivanje koncesijskog odobrenja imaju oni kandidati koji imaju duži staž u gospodarskom ribolovu.
Ovlaštenici povlastica za gospodarski ribolov, mogu od Ustanove ishoditi, te dobiti samo jedno koncesijsko odobrenje za obavljanje tradicionalnog ribolova u području Parka prirode.

Napomena: sukladno Presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usoz-114/2012-6 od 26. studenoga 2013. (Nar. nov., br. 149/13), ukidaju se odredbe članaka 22. Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode »Lastovsko otočje« (Nar. nov., br. 154/09).
 
Članak 23.
Ovlaštenicima koncesijskih odobrenja za obavljanje tradicionalnog ribolova na području Parka prirode, koji prekrše odredbe Zakona i ovog Pravilnika, može se uskratiti pravo izdavanja novog koncesijskog odobrenja.
 
Članak 24.
Bez obzira na vrstu ribolovnog alata ili način na koji su ulovljeni, u more se neškodljivo moraju vratiti:
– jastozi (Palinurus elephas) manji od 24 cm, hlapovi (Hommarus gammarus) manji od 24 cm.
– rakovice (Maja squinado) manje od 10 cm ispod koje se ne smiju loviti, sakupljati niti stavljati u promet;
– ženka jastoga i hlapa s vanjskim jajima
– ženke rakovice sa zatamnjenim vanjskim jajima.
Ribolov velikih rakova, na području Parka prirode, dozvoljen je od 15. svibnja do 31. kolovoza.
 
Članak 25.
Uporaba umjetne rasvjete jakosti do 1000 CD/1000W, na području Parka prirode dozvoljena je pri ribolovu ostima i pri ribolovu povrazom sa kukom za lov glavonožaca.
Uporaba umjetne rasvjete u ribolovu glavonožaca (liganja), na području Parka prirode, dozvoljena je od 15. listopada do 31. prosinca.
 
Članak 26.
U području Parka prirode ribolov obalnim mrežama potegačama migavicom i šabakunom, dozvoljen je na sljedećim lokacijama – ribolovnim poštama:
– Velo Lago – lokalitet »Pržnice«, »Dragovoda«, »Na Mul« i »Vratlo od Jurjeve Luke«
– uvala Pod Mrčaru, i uvala Borova
– Malo Lago – lokalitet »Na Lengu«
– uvala Kručica
– uvala Duvna
– uvala Skrivena Luka
– područje Lastovnjaci: otok Stomorina lokalitet »Pod Crkvu«.
 
Članak 27.
Na lokalitetima: uvala Zaklopatica, uvala Skrivena Luka, Veliko Lago i Malo Lago, zabranjen je tradicionalni ribolov.
Iznimno od stavka 1. ovog članka na navedenim lokalitetima, dozvoljen je ribolov sa sljedećim ribolovnim alatima:
– migavica
– šabakun
– oližnica do 100 m
– gavunara do 100 m
– girara do 100 m
– prostica do 100 m, čija najmanja visina može biti 5 m
– polandara do 100 m
– kančanica, povrazi, odmeti, panule, povrazi za lov glavonožaca
– osti.
Lokalitet uvale Zaklopatica, podrazumijeva unutarnji prostor omeđen sa ravnom crtom od rta škoja od Zaklopatice preko »Malog Vratla« prema rtu »Za Ćasak«, s jedne strane, te od sjeveroistočnog rta škoja od Zaklopatice preko »Velikog Vratla« prema svjetioniku od Zaklopatice na matičnom otoku.
Lokalitet uvale Skrivena Luka, podrazumijeva unutarnji prostor omeđen ravnom crtom od rta malog svjetionika prema sredini uvale »Pod Manćinu«.
Lokalitet – Velo Lago, podrazumijeva unutarnji prostor omeđen sa ravnom crtom od rta Veji Zaglav prema svjetioniku na lokalitetu »Barbaraš« s jedne, te do mosta koji spaja otok Lastovo i otok Prežbu sa druge strane.
Lokalitet – Malo Lago, podrazumijeva unutarnji prostor omeđen mostom koji spaja otok Lastovo i otok Prežbu s jedne, te sa ravnom crtom od rta Žrvanj prema vanjskom rtu uvale Borova s druge strane.
 
Članak 28.
Radi zaštite velikih rakova (jastoga i hlapa), pridnenih vrsta i riba, područje Parka prirode dijeli se u 4 ribolovne zone:
– PRVA ribolovna zona obuhvaća akvatorij otočja Vrhovnjaci – Gornji škoji sa otokom Glavat, te dio akvatorija prema otočnoj skupini Donji Škoji.
Područje Prve ribolovne zone Parka prirode je na svom zapadnom dijelu omeđeno okomitom crtom u pravcu sjever-jug do granice Parka prirode, koja prolazi kroz točku koja je od otočića Bijela udaljena 500 m u pravcu Istoka.
Od spomenutih zapadnih granica PRVE ribolovne zone, granica zone prati sjevernu odnosno južnu granicu Parka prema istoku te završava na utvrđenoj granici Parka prirode istočno od otoka Glavat.
– DRUGA Ribolovna zona obuhvaća akvatorij: otočića Mali i Veliki Tajan, akvatorij otočja Donji škoji, te akvatorij istočnog dijela matičnog otoka Lastovo do rta Zaklopatica na sjeveru i rta Struga na jugu otoka.
Područje Druge ribolovne zone Parka prirode, na svom istočnom dijelu započinje od utvrđene zapadne granice PRVE ribolovne zone, te u pravcu zapada prati sjevernu granicu Parka prirode do točke koja je 500 m sjeverno od rta Zaklopatica, te od koje ravna crta do rta Zaklopatica, određuje zapadnu granicu II. ribolovne zone na sjeveru. U pravcu juga granica ove ribolovne zone prati južnu granicu Parka prirode do točke koja je 500 m južno od rta Struga (na jugu matičnog otoka). Od te točke ravna crta u pravcu Sjevera do rta Struga, predstavlja zapadnu granicu II. ribolovne zone juga.
– TREĆA Ribolovna zona obuhvaća akvatorij matičnog otoka Lastovo, od rta Zaklopatica na sjeveru do rta Struga na jugu, (u pravcu Zapada), uključujući i otočić Crnac na zapadu.
Područje Treće ribolovne zone Parka prirode, je na svom istočnom dijelu utvrđeno kao zapadna granica DRUGE ribolovne zone, te u pravcu zapada prateći sjevernu odnosno južnu granicu Parka prirode ide do točke koja čini sredinu akvatorija između otočića Crnac i otoka Kopist, od te točke u pravcu Sjever – Jug okomita crta do sjeverne odnosno južne granice Parka prirode, čini zapadnu granicu III ribolovne zone.
– ČETVRTA Ribolovna obuhvaća akvatorij: otoka Kopište, Škoj od Kopisti, Bijelac te akvatorij otoka Sušac.
ČETVRTA ribolovna zona, obuhvaća područje Parka prirode, koje na svom istočnom dijelu započinje od utvrđene zapadne granice TREĆE ribolovne zone, te prateći sjevernu odnosno južnu granicu Parka prirode prema zapadu, završava kod utvrđene zapadne granice Parka prirode kod otočića Bijelac.
Ovo ribolovno područje uključuje i otok Sušac na zapadu, u već utvrđenim granicama.
 
Članak 29.
U navedenim ribolovnim zonama, ribolov se naizmjenice obavlja svake tri godine. Zone će se izmjenjivati na način da će se koristiti u paru prva i treća zona, te druga i četvrta zona. Početak primjene korištenja zona stupa na snagu danom donošenja ovog Pravilnika, na način da će se početi sa zabranom ribolova u prvoj i trećoj zoni.
 
Članak 30.
U ribolovnim zonama u kojima traje zabrana ribolova načinom utvrđenim u predhodnom članku ovog Pravilnika, dozvoljena je upotreba sljedećih ribolovnih alata:
– oližnica
– migavica
– šabakun na lokacijama utvrđenim ovim Pravilnikom
– girara
– mrežica – za lov crneja
– vojga
– vrša za lov riba – Supreš – srcolikog obilka; materijal mreže može biti metal ili plastika; minimalna veličina oko 32 mm
– panule
– povrazi
– odmeti
– kančanice
– stajaći parangal 150 udica
– tunje
– bukvara
– samice i povrazi sa kukom za lov glavonožaca
– prostica minimalne visine 5 m
– polandara
– osti.
 
Članak 31.
Tradicionalni (mali) ribolov, na području Parka prirode mogu obavljati građani s prebivalištem u Parka prirode, koji posjeduju odobrenje za obavljanje malog ribolova sukladno posebnom propisu.
Za obavljanje tradicionalnog (malog) ribolova, potrebno je ishoditi koncesijsko odobrenje.
 
Članak 32.
U obavljanju tradicionalnog (malog) ribolova na području Parka prirode, uz koncesijsko odobrenje Ustanove, mogu se koristiti sljedeći ribolovni alati:
– oližnica do 100 m
– gavunara do 100 m
– girara do 100 m
– mrežica za lov crneja do 100 m
– bukvara do 100 m
– prostica do 200 m, čija najmanja visina može biti 5 m
– vrše za lov ribe do 3 kom.
– stajaći parangal do 150 udica
– osti
– panule, povrazi, odmeti, kančanice i povrazi za lov glavonožaca do 5 kom.
 
Članak 33.
U obavljanju tradicionalnog (malog) ribolova, mogu se istovremeno rabiti najviše do 200 m raznih mreža stajačica. Dnevni ulov pri obavljanju tradicionalnog malog ribolova ne smije biti veći od 5 kg.
Iznimno od stavka 1. ovog članka dozvoljena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (trofej).
Na plutajućim oznakama ribarskih alata korištenim u tradicionalnom malom ribolovu mora biti čitljivo napisano ime i luka upisa ili registarska oznaka povila kojom se obavlja ribolov.
 
Članak 34.
Rekreacijski ribolov na području Parka prirode dopušten je uz dozvolu.
Dozvolu za rekreacijski ribolov izdaje Ustanova, uz prethodno dopuštenje Ministarstva uz utvrđivanje uvjeta zaštite prirode.
Stanovnicima Parka prirode izdaje se godišnja dozvola.
Visinu naknade za dozvolu utvrđuje Ustanova.
Dnevni ulov dozvoljen je do 5 kg.
Iznimno od stavka 5. ovog članka dozvoljena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma (trofej).
U obavljanju rekreacijskog ribolova u području Parka prirode mogu se koristiti sljedeći ribolovni alati:
1. odmet,
– ukupno do dva (2) komada, sa najviše po tri (3) udice na svakom odmetu;
2. kančenica,
– ukupno do dva (2) komada, sa najviše po tri (3) udice na svakoj kančenici;
3. povlačni povraz ili panula,
– ukupno do dva (2) komada, sa najviše po tri (3) udice na svakoj panuli
4. povraz s kukom za lov glavonožaca,
– ukupno do dva (2) komada.
5. podvodna puška,
– ukupno do dva (2) komada
Ribolov podvodnom puškom na području Parka prirode može se obavljati isključivo danju, od izlaska do zalaska sunca.
Osobama mlađim od 16 godina zabranjen je ribolov podvodnom puškom.
Ribolov podvodnom puškom zabranjen je uz uporabu naprava pomoću kojih je osobi koja roni omogućeno disanje pod morem (ronilačkih aparata), te uporabu ronilica ili sličnih naprava.
Pod zabranom iz prethodnog stavka ovog članka podrazumijeva se držanje navedenih naprava u plovilu kojim se obavlja ribolov.
Za obavljanje podvodnog ribolova obvezatna je uporaba signalne plutače minimalne zapremnine 10 litara, koja je konopom spojena na pojas s olovnicama ili tijelo ronioca.
 
Članak 35.
Lokaliteti na kojima je dozvoljen rekreacijski ribolov s podvodnom puškom su sljedeći:
– Hrid Mrkjenta Bijela
– Hrid Mrkjenta Crna
– Kopište
– Pod Kopište
– Bijelac.
 
Članak 36.
Sakupljanje, lov i vađenje školjkaša i drugih morskih organizama je zabranjeno na području Parka prirode.
Iznimno je dopušteno sakupljanje, lov i vađenje školjkaša i drugih morskih organizama u znanstvene i obrazovne svrhe uz dopuštenje Ministarstva.
 
V. POSEBNE ODREDBE O RIBOLOVNIM ALATIMA I OPREMI ZA RIBOLOV
 
Članak 37.
Ribolov sa obalnim mrežama potegačama (migavica i šabakun) podrazumijeva ribolov u kojem se sa mrežom ograđuje određeni morski prostor, te koja se poteže užetom prema obali pomoću vitla na plovilu koje je privezano za obalu ili čovjekovom fizičkom snagom.
Mreže potegače sastoje se od krila, grla i vreće.
Užad koja se koristi pri uporabi navedenih mreža potegača ne smije biti duža od 400 m (4 uze po 100 m) na svakom krilu mreže.
Prilikom ribolova sa navedenim potegačama zabranjeno je korištenje okićenog konopa za plašenje ribe, uporaba umjetne rasvjete, te povlaćiti mrežu s plovilima u pokretu.
 
Članak 38.
Pod ribolovom mrežama stajačicama podrazumijeva se ribolov topljenjem mreža na doček i topljenjem na zapas. Topljenje na doček podrazumijeva postavljanje mreže na morsko dno ili u vodeni stupac.
Topljenje na zapas podrazumijeva ograđivanje plove ribe mrežom, a zatim naizmjeničnim spuštanjem i dizanjem iste vrši se zbijanje ribe na uži prostor iz kojeg se izlovljava.
 
Članak 39.
Mreže stajačice dijele se na jednostruke mreže stajačice i trostruke mreže stajačice.
Jednostruke mreže stajačice su mreže koje su izrađene od jednostrukog mrežnog tega, te omeđene po visini »plutnjom« (konop sa plutnicama ili pluto u konopu) i »olovnjom« (konop sa olovnicama ili olovo u konopu).
Trostruke mreže stajačice se sastoje od središnjeg mrežnog tega (mahe) te po jednog vanjskog tega (popona) sa svake strane, tj. iste se sastoje od trostrukog mrežnog tega, također omeđene po visini »plutnjom« i »olovnjom«.
Trostruke mreže stajačice po načinu izrade-konstrukciji, mogu biti jednopodne ili dvopodne.
Pod jednopodnom trostrukom mrežom stajačicom, smatra se mreža koja se u sredini stastoji od mrežnog tega (mahe) kojem je s obe vanjske strane postavljen mrežni teg (popon), koji su na svojim krajevima zajedno spojeni na »plutnju« odnosno »olovnju«.
Pod dvopodnom trostrukom mrežom stajačicom, smatra se mreža koja se u svojem donjem dijelu sastoji od trostrukog mrežnog tega, a u svojem gornjem dijelu od jednostrukog mrežnog tega. Donji trostruki mrežni teg u svome gornjem dijelu sa tanjim konopom je pričvršćen i spojen sa donjim dijelom jednostrukog mrežnog tega.
Visina popona kod trostrukih mreža stajačica može biti do 8 oka.
Dvopodne trostruke mreže stajačice mogu biti salpara i sipara.
 
Članak 40.
Visina istegnutih mokrih mreža stajačica čija je veličina oka do 40 mm, ne smije prelaziti 20 m, visina svih ostalih mreža stajačica ne smije prelaziti 4 m.
Iznimno, od odredbi stavka 1 ovog članka, visina mreže polandare i salpare smije prelaziti 4 m, ali ne više od 20 m.
 
Članak 41.
U ribolovu sa mrežama stajačicama zabranjena je uporaba svih sredstava i načina za plašenje ribe, umjetne rasvjete i mamaca.
Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka, u ribolovu sa oližnicom i gavunarom, dozvoljeno je plašenje ribe uz uporabu vesla i pobuka.
 
Članak 42.
Zabranjeno je preinačavati kostrukcije mreža stajačica određenih ovim Pravilnikom povećavanjem visina, spajanjem po visini dvije ili više istovjetnih ili različitih mreža i upletati popon na jednostruke mreže stajačice.
 
Članak 43.
Pravo na korištenje lovišta za ribolov mrežama stajačicama na doček stječe se topljenjem tih mreža na tom lovištu.
Zabranjeno je stavljati u moru na lovištu plutajuće oznake, plovila i slično, zbog zauzimanja lovišta ili zbog onemogućavanja njegovog korištenja.
Prilikom obavljanja ribolova na doček sa mrežom girarom, prosticom i mrežom polandarom koje se postavljaju na tradicionalno uobičajenim ribolovnim poštama, zabranjeno je topljenje istih u more u vremenu prije 14.00 sati.
Prilikom obavljanja ribolova na doček sa mrežom polandarom i prosticom, koje su postavljene na morsko dno predhodnog dana, iste se trebaju izvaditi iz mora najkasnije u vremenu do 10.00 sati sljedećeg dana.
Ako su na slobodno lovište istovremeno došla dva ili više ribara, oni međusobnim ždrijebom odlučuju o pravu za obavljanje ribolova mrežama stajačicama te noći.
Iznimno od odredbi stavka 1. i 5. ovog članka, na lokacijama – ribolovnim poštama koje su utvrđene u članku 26.ovog Pravilnika, ribari koji u lovište dođu obavljati ribolov sa obalnim mrežama potegačama (migavica i šabakun), imaju prednost za obavljanje ribolova bez obzira na redoslijed dolaženja u odnosu na ribare koji ribolov obavljaju sa mrežama stajačicama.
 
Članak 44.
Vrše za lov ribe sastoje se od mrežnog tega koji je razapet na okvir. Mrežni teg može biti od konca, metala, pruća ili plastike, a vrša može imati oblik valjka, kvadra ili prizme. Vrše za lov ribe sa kojima se obavlja ribolov u području Parka prirode, mogu imati samo jedan vršnjak i iste se na morsko dno postavljaju pojedinačno.
Kod vrša za lov ribe, koje su valjkastog oblika veličina oka mrežnog tega ne smije biti manja od 55 mm.
Kod vrša za lov ribe koje imaju oblik kvadra ili prizme veličina oka mrežnog tega ne smije biti manja od 32 mm.
Iznimno od odredbi predhodnog stavka, kod tradicionalne vrša za lov riba »Bačvare« koja je u cijelosti izrađena od pruća veličina oka može biti manja od 32 mm, ali ne manja od 20 mm.
Vrša »Bačvara« ima oblik valjka i ista ima jedan vanjski širi vršnjak, te još jedan uži vršnjak unutar vrše.
Vrša »Bačvara« namjenjena je za lov murina, ugora i tabinja.
 
Članak 45.
Vrša za lov krupnih rakova je klopka namijenjena za lov jastoga i hlapa. Vrša za lov krupnih rakova sastoji se od okvira na kojem je postavljen mrežni teg, a svaka ima do dva vršnjaka.
Zabranjen je lov vršama za krupne rakova čija je veličina oka mrežnog tega manja od 55 mm.
Vrše za lov krupnih rakova postavljaju se na morsko dno u skupinama.
 
Članak 46.
Osti su probodni ribolovni alati koji se koriste za lov ribe i drugih morskih organizama.
Upotrebljavaju se s obale ili plovila.
 
Članak 47.
Parangali i povrazi spadaju u udičarske ribolovne alate. Parangali mogu biti stajaći i plutajući. Dopušteno je korištenje samo stajaćih parangala.
Povrazi su odmeti, kančanice, povlačni povrazi – panule, povrazi s kukom za lov glavonožaca i plivajući povrazi (tunje samice).
 
Članak 48.
– Na odmetu smiju biti privezane najviše 3 udice.
– Na kančenici smije biti privezano najviše 5 udica.
– Na panuli smije biti privezano najviše 10 udica.
– Na tunjama samicama smiju biti privezane najviše 2 udice.
U ribolovu odmetima, kančanicama i panulama zabranjeno je koristiti udice širine luka manjeg od 7 mm, a u ribolovu tunjama samicama i stajaćim parangalima udice širine luka manjeg od 10 mm.
 
Članak 49.
Veličina oka uzlovnog mrežnog tega, pletenog od konca ili sličnih materijala, mjeri se u mokrom stanju od sredine jednog uzla do sredine drugog uzla dužinom ispružene stranice oka mrežnog tega.
Veličinu oka bezuzlovnog mrežnog tega, pletenog od konca ili sličnih materijala, mjeri se u mokrom stanju dužinom ispružene stranice oka između sredina dviju spojnica oka mrežnog tega.
Prigodom mjerenja veličine oka iz stavka 1 ili 2. ovoga članka mora se izmjeriti veličina najmanje 5 oka mrežnog tega (udaljenost između 11 čvorova) i na temelju tih mjerenja odrediti srednju vrijednost veličine oka mrežnog tega.
Grafički prikaz načina mjerenja veličine oka uzlovnog i bezuzlovnog mrežnog tega pletenog od konca tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio. (Prilog 1.).
 
Članak 50.
Četverostrani mrežni teg na vršama za ribe i krupne rakove mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata uz dozvoljeno odstupanje do 10%. Navedeno postavljanje mrežnog tega na okvir vrše ne odnosi se na vršnjak.
Kod vrša za lov riba i krupnih rakova, kojima je mrežni teg od metala ili drugog krutog materijala kod kojih je oko četverostranog ili šesterostranog oblika, veličina oka mjeri se najkraćom duljinom otvora oka.
Grafički prikazi načina mjerenja veličine oka četverostranog ili šesterostranog oblika tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio. (Prilog 2.).
 
Članak 51.
Veličina udice mjeri se širinom luka (zakrivljenog dijela) mjereno na najširem dijelu vanjskog ruba, odnosno najvećom udaljenošću između najšireg dijela vanjskog ruba prednjeg i stražnjeg luka udice.
Grafički prikazi načina mjerenja veličine udice tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio. (Prilog 3.).
 
Članak 52.
U obavljanju tradicionalnog ribolova zabranjena je uporaba ronilačkih aparata.
Pod zabranom uporabe ronilačkih aparata podrazumijeva se i držanje ronilačkih aparata u plovilu kojim se obavlja ribolov i/ili njihovo nošenje uz obalu na lovištima na kojima je moguće obavljati tradicionalni ribolov.
 
Članak 53.
Zabranjeno je držati na plovilu ili nositi uz obalu eksplozivna ili kemijska sredstva pomoću kojih se može ubijati, trovati ili omamljivati riba i drugi morski organizmi.
 
Članak 54.
Zabranjeno je držati na plovilu, koristiti ili nositi uz obalu:
– Vrste i/ili količine ribolovnih alata i opreme koji nisu propisani ovim Pravilnikom.
– Ribolovne alate i opremu čije konstrukcijsko-tehničke osobine nisu sukladne odredbama ovog Pravilnika.
– Ribolovne alate i opremu čija uporaba nije propisana ovim Pravilnikom.
– Ribolovne alate čija je uporaba zabranjena ovim Pravilnikom u tom razdoblju.
 
Članak 55.
Poradi zaštite riba i drugih morskih organizama na području Parka prirode utvrđuju se lovostaji za slijedeće vrste riba i drugih morskih organizama:
1. Ribe
Tuna trajno
– Drozd trajno.
– Kavala od 15. svibnja do 15. srpnja.
– Kirnja od 1. srpnja do 31. kolovoza.
– Šarag od 15. ožujka do 30. travnja.
– Zubatac od 15. travnja do 15. lipnja.
2. Rakovi
– hlap od 1. rujna do 15. svibnja.
– jastog od 1. rujna do 15. svibnja.
– rakovica od 1. lipnja do 30. studenog.
 
Članak 56.
Poradi zaštite nedoraslih riba i drugih morskih organizama na području Parka prirode, primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim su određene najmanje veličine gospodarski važnih vrsta riba i drugih morskih organizama ispod koje se ne smiju loviti, sakupljati niti stavljati u promet.
Ribe i rakovice koji su ispod propisanih veličina, ne smiju se zadržavati na palubi već se trebaju odmah vratiti u more.
 
VI. PLOVIDBA I PRIVEZ PLOVILA
 
Članak 57.
Stalni privez plovila u vodama Parka prirode mogu imati službena plovila i plovila stanovnika vlasnika i ovlaštenika prava na nekretninama na području Parka prirode.
Privremeni privez plovila dozvoljen je samo na posebno označenim i za to određenim privezištima i sidrištima.
 
Članak 58.
Izvan označenih prostora zabranjen je privez ili sidrenje plovila.
 
Članak 59.
Kretanje plovila u Parku prirode dozvoljeno je uz plaćanje ulaznice. Visinu ulaznice utvrđuje Ustanova.
Stanovnicima Parka prirode, vlasnicima i ovlaštenicima prava na nekretninama ne naplaćuje se ulaznica.
 
VII. KUPANJE I OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI
 
Članak 60.
Na području Parka prirode dopušteno je je kupanje.
 
Članak 61.
Zabranjeno je obavljanje podvodnih aktivnosti (športsko-rekreacijsko ronjenje, podvodno snimanje, podvodna natjecanja i podučavanje ronjenju) na području Parka prirode bez odobrenja Ministarstva.
Za ronjenje uz upotrebu ronilačke opreme plaća se naknada koju određuje Ustanova.
 
VIII. ISTRAŽIVANJE
 
Članak 62.
Park prirode, kao područje od posebne prirodne i znanstvene vrijednosti, namijenjen je i znanstvenom istraživanju.
Za obavljanje znanstvenih istraživanja na području Parka prirode potrebno je prethodno ishoditi dopuštenje Ministrstva.
 
Članak 63.
Ustanova će prekinuti istraživanje u slučaju da se istraživači ne pridržavaju uvjeta utvrđenih u dopuštenju Ministarstva, i ako istraživači svojim radnjama nanesu štetu Parku prirode protivno dopuštenju.
 
IX. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA
 
Članka 64.
Zaštita spomeničke baštine i drugih kulturnih dobara na području Parka prirode provodi se u skladu s posebnim Zakonom.
Radnje i zahvati na spomeničkoj baštini mogu se izvoditi samo na temelju dopuštenja tijela nadležnog za spomeničku baštinu.
 
X. PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
 
Članak 65.
Protupožarnu zaštitu u Parku prirode provodi Ustanova u suradnji s drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode, te organizira i osigurava:
– stalnu osmatračno-dojavne službe, koju obavljaju zaposlenici Ustanove
– stalnu prohodnost puteva i staza
– ispravnost uređaja za gašenje požara i njihovo stalno tehničko osuvremenjivanje;
– zabrana loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena i određena za tu namjenu.
Mjere protupožarne zaštite na području Parka prirode dužne su provoditi i primjenjivati sve pravne i fizičke osobe u tom području.
 
Članak 66.
Protupožarnu zaštitu u području Parka prirode organizira i provodi Ustanova u suradnji s profesionalnim i dobrovoljnim društvima, te nadležnim tijelima Ministarstva.
 
Članak 67.
Radi preventivne zaštite od požara Ustanova organizira osmatračko-dojavnu službu na loklalitetima Hum, Kašćel i Soznj, uz pomoć dobrovoljnog vatrogasnog društva i Javne vatrogasne postrojbe.
 
Članak 68.
U slučaju požara do dolaska područnog vatrogasnog zapovjednika, gašenjem požara rukovodi zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe uz zapovjednika lokalnog dobrovoljnog vatrogasnog društva i ravnatelja Ustanove.
 
XI. OBAVLJANJE DJELATNOSTI
 
Članak 69.
U Parku prirode dopušteno je obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti koje ne ugrožavaju izvornost prirode, njezine bitne značajke i ulogu.
Za obavljanje djelatnosti na području Parka prirode potrebno je dopuštenje Ministarstva.
Za izdavanje koncesijskog odobrenja plaća se naknada Ustanovi.
 
Članak 70.
Za prodaju suvenira, tiskovina, razglednica, nakita i sl., i pružanja jednostavnih ugostiteljskih usluga u području Parka prirode, mogu se postavljati privremeni objekti sukladno posebnim propisima.
Uvjeti za obavljanje gospodarskih djelatnosti utvrđuju se u postupku ishođenja koncesijskog odobrenja i sklapanjem koncesijskog ugovora.
Dopuštenje za postavljanje privremenih objekata izdaje Ministrastvo.
Prednost pri postavljanju privremenih objekata imaju stanovnici Parka prirode, a onda vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode.
Za korištenje privremenih objekata plaća se naknada Ustanovi čiji je iznos utvrđen ugovorom o koncesijskom odobrenju.
 
Članak 71.
Na području Park prirode mogu se postavljati informativni natpisi i druge oznake uz dopuštenje Ministarstva i sukladno posebnim propisima.
 
Članak 72.
Na području Parka prirode nije dozvoljeno snimanje ili fotografiranje u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ministarstva – za što se plaća naknada, čiju visinu utvrđuje Ustanova.
 
XII. OZNAKE UNUTAR PARKA PRIRODE
 
Članak 73.
Označavanje na području Parka prirode obavljaju se sukladno ovom Pravilniku i elaboratu označavanja kojeg izrađuje Ustanova uz dopuštenje Ministarstva.
Jezično označavanje obavezno je na hrvatskom i engleskom jeziku.
 
XIII. POSJETITELJI, BORAVAK I NOĆENJE
 
Članak 74.
Posjetitelji Parka prirode mogu u njega ući na mjestima koja su određena kao prostor za ulaz u Park prirode.
 
Članak 75.
Za ulazak u Park prirode plaća se naknada Ustanovi. Iznos naknade za ulaz u Park prirode utvrđuje Ustanove.
Za vrijeme svog boravka, kretanja i razgledavanja Parka prirode posjetitelji su dužni pridržavati se uputa koje su otisnute na ulaznici, informativnim pločama te drugim oznakama u Parku prirode.
 
Članak 76.
Boravak i noćenje posjetitelja na području Parka prirode dozvoljeno je samo na za to predviđenim i označenim mjestima.
 
Članak 77.
U Parku prirode dopušteno je kampiranje samo na mjestima koja su određena prostornim planom Parka prirode i uređena za tu namjenu.
 
XIV. NADZOR I UPRAVNE MJERE
 
Članak 78.
Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika obavlja Ustanova.
 
Članak 79.
Neposrednu zaštitu u Parku prirode obavljaju glavni nadzornik i nadzornici.
 
Članak 80.
Glavni nadzornik, nadzornik odnosno čuvar prirode Parka ima službenu iskaznicu.
Službenu iskaznicu glavnog nadzornika, nadzornika odnosno čuvara prirode izdaje Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode.
Službenom iskaznicom dokazuje se službeno svojstvo, identitet i ovlasti nadzornika.
 
Članak 81.
O izdatim Službenim iskaznicama Ustanova vodi evidenciju.
Evidencija iz stavka 1. ovog članka vodi se u upisniku Ustanove koja koji sadrži: ime i prezime nadzornika kojemu je izdana Službena iskaznica, evidencijski broj Službene iskaznice, datum izdavanja Službene iskaznice, te odjeljak za napomenu.
Nadzornik koji izgubi Službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje dužan je o tome izvijestiti ravnatelja Ustanove.
Nova Službena iskaznica izdat će se nadzorniku nakon što je gubitak, odnosno nestanak Službene iskaznice nadzornik prijavio ravnatelju Ustanove.
Nadzornik kojemu prestaje radni odnos u Ustanovi ili koji bude razriješen dužnosti nadzornika, dužan je, nakon prestanka radnog odnosa ili nakon razriješenja, Službenu iskaznicu predati ravnatelju Ustanove.
 
Članak 82.
Nadzornik Parka prirode ima propisanu odoru na kojoj je znak zaštite prirode i znak javne ustanove.
Vrsta, oblik, kroj službene odore odjeće i obuće, rokovi trajanja te način i vrijeme nošenja odore, propisani su Pravilnikom o izgledu odore glavnog nadzornika i nadzornika.
 
Članak 83.
Ako se nadzorniku prilikom provođenja nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, nadzornik može zatražiti pomoć nadležne policijske uprave.
 
Članak 84.
Nadzornik je u obavljanju nadzora odgovoran ravnatelju Ustanove i Ministarstvu ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili ovom Pravilniku bio dužan poduzeti odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonom i ovim Pravilnikom utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti ravnatelja Ustanove odnosno Ministra, a po potrebi i drugo tijelo, o nedostacima i nepravilnostima koje je utvrdio u provođenju nadzora u Parku prirode.
 
Članak 85.
U obavljanju nadzora nadzornik Parka prirode ovlašten je:
1. zatražiti od posjetitelja osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje se može utvrditi identitet posjetitelja;
2. pregledati prtljagu i prijevozno sredstvo posjetitelja;
3. pregledati ulov i sredstva za lov i ribolov radi utvrđivanja da li je lov i ribolov obavljen u skladu s ovim Pravilnikom;
4. zatražiti predočenje odobrenja za obavljanje određene djelatnosti ili za kretanje po Parku prirode kada je to propisano ovim Pravilnikom;
5. poduzimati i druge radnje i mjere potrebne za provođenje nadzora u Parku prirode propisane ovim Pravilnikom.
 
Članak 86.
Nadzornik Parka prirode ovlašten je:
1. privremeno oduzeti ribolovni alat i oduzeti ulov ako je osoba zatečena u ribolovu bez dozvole;
2. privremeno oduzeti opremu ako je osoba zatečena u obavljanju podvodnih aktivnosti bez odobrenja
3. privremeno oduzeti opremu ako je osoba zatečena u obavljanju nedopuštenih aktivnosti u Parku prirode tom opremom;
4. oduzeti i drugi protupravno prisvojeni dio živog ili neživog svijeta koji pripadaju Parku prirode, te privremeno oduzeti sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje;
5. privremeno zabraniti radnje i aktivnosti koje se obavljaju bez potrebnih dopuštenja;
6. zabraniti prodaju robe koja se na području Parka prirode prodaje bez odobrenja Ustanove;
7. zabraniti na licu mjesta plovidbu pravnoj ili fizičkoj osobi ako ne posjeduje propisano odobrenje;
8. zabraniti na licu mjesta obavljanje prijevozničke usluge koja se obavlja bez odobrenja Ustanove;
9. zabraniti na licu mjesta kopanje, odnosno odvođenje kamena, šljunka, pijeska i zemlje, koje se obavlja suprotno odredbama ovoga Pravilnika;
10. zabraniti na licu mjesta sječu šume, lov, ribolov i druge aktivnosti koje se obavljaju suprotno odredbama ovoga Pravilnika;
11. narediti uklanjanje objekata koji su postavljeni bez odobrenja ili protivno odobrenju, odnosno suprotno odredbama ovoga Pravilnika;
12. narediti izvršenje obveze, ako u postupku kontrole utvrdi da se one ne obavljaju prema odredbama ovoga Pravilnika;
13. zabraniti obavljanje radnji i djelatnosti koje se obavljaju suprotno odredbama ovoga Pravilnika;
14. o svim nedopuštenim radnjama koje su regulirane propisima iz nadležnosti drugih tijela obavijestiti to nadležno tijelo.
15. naplatiti novčanu kaznu.
 
Članak 87.
Protiv fizičke ili pravne osobe koja obavlja radnje protivne odredbama ovoga Pravilnika nadzornik Parka prirode, pored ovlaštenja iz članka 85. i 86. ovog Pravilnika, ovlašten je naplatiti kaznu na licu mjesta, podnijeti optužni prijedlog ili prekršajni nalog ili podnijeti kaznenu prijavu zbog privrednog prijestupa ili kaznenog djela.
Članak 88.
Ako fizičke ili pravne osobe ne postupe po rješenju nadzornika Parka prirode donesenom u obavljanju nadzora, nadzornik može, u opravdanim slučajevima i kada je to po prirodi obveze, narediti izvršenje obveze putem trećih osoba i u skladu sa zakonom provesti postupak naplate troškova od osobe koja je bila dužna postupiti po rješenju.
 
Članak 89.
Opremu ili alat utvrđen člankom 86. ovog Pravilnika nadzornik može privremeno oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju, presude o izvršenom privrednom prijestupu ili kaznenom djelu.
Iznimno, nadzornik može privremeno oduzeti i plovilo kada je osoba koja je vlasnik, ili koja upravlja plovilom, ponovno zatečena u izvršenju prekršaja.
O privremenom oduzimanju predmeta nadzornik izdaje potvrdu s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini.
Ustanova je dužna osigurati uvjete za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta.
 
Članak 90.
Ako nadzornik utvrdi da je povredom propisa učinjen prekršaj, odnosno privredni prijestup ili kazneno djelo, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana sastavljanja zapisnika, podnijeti optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu, odnosno prijavu za privredni prijestup ili kaznenu prijavu drugom nadležnom tijelu.
Uz optužni prijedlog, prilaže se zapisnik o činjenicama utvrđenim prilikom obavljanja nadzora.
 
Članak 91.
U postupku provođenja nadzora, nadzornik će rješenjem zatražiti uspostavu prijašnjeg stanja, te narediti mjere za sprječavanje i uklanjanje štetnih posljedica.
Žalbi protiv rješenja može se izjaviti Ministarstvu.
Žalba se izjavljuje putem Ustanove.
Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
 
Članak 92.
Nadzornik je dužan rješenje iz članka 91. ovoga Pravilnika dostaviti stranci bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana sastavljanja zapisnika.
Protiv rješenja nadzornika o određivanju upravne mjere stranka može u roku od 8 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu Ministarstvu.
 
Članak 93.
Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja nadzornik je dužan donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana kad je rješenje postalo izvršno.
Troškove izvršenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti upravnu mjeru.
 
Članak 94.
Na vođenje postupka u svezi izricanja upravnih mjera propisanih ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
 
Članak 95.
Nadzornik Parka prirode ovlašten je naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta za prekršaje propisane Zakonom o zaštiti prirode.
O naplaćenoj kazni na mjestu prekršaja izdaje se potvrda.
Ako prekršitelj iz bilo kojeg razloga ne plati kaznu na mjestu prekršaja, može to učiniti u roku od 8 dana od dana kad je učinjen prekršaj.
Ako osoba koja je učinila prekršaj odbije platiti kaznu na mjestu prekršaja ili ne plati kaznu u roku od 8 dana, nadzornik podnosi optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu radi utvrđivanja prekršajne odgovornosti sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prilaže se zapisnik o činjenicama utvrđenim prilikom nadzora i o odbijanju plaćanja kazne na mjestu prekršaja, odnosno u roku utvrđenom stavkom 4. ovoga članka.
 
Članak 96.
Nadzornik je dužan voditi očevidnik o obavljenim pregledima i poduzetim mjerama.
Način vođenja očevidnika propisuje ravnatelj Ustanove.
 
XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
 
Članak 97.
Ravnatelj Ustanove će donijeti akte propisane ovim Pravilnikom, u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Ustanova će u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika obaviti označavanje na području Parka prirode sukladno ovom Pravilniku.
 
Članak 98.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

PRILOG: 1

PRILOG 2

PRESUDA


(“Narodne novine”, broj 149/13)


Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Jasminke Jenjić, Ljiljane Karlovčan-Đurović, mr. sc. Inge Vezmar Barlek i Blanše Turić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Juraja Dujam, zapisničara, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta, pokrenutom po zahtjevu Ljube Silića iz Korčule, Strećica 30, vlasnika ribarskog obrta M/B »Mali galeb«, Žarka Đilas iz Korčule, Korčulanskih domobrana 52, vlasnika ribarskog obrta Žarko Đilas, Stipe Šeparovića iz Žrnova 116/5, vlasnika ribarskog obrta Ribarstvo i prijevoz putnika »More«, Ratka Sessa i Hrvoja Sessa iz Korčule, M. Andrijića 13, vlasnika ugostiteljskog objekta »Marinero«, Bartula Batistića iz Lumbarde, vlasnika ribarskog obrta »Zure ribarstvo«, Nikole Beusa iz Korčule, Stari Grad, vlasnika ribarskog obrta »Marko Polo« i Frane Milina iz Lumbarde, vlasnika ribarskog obrta »Butara«, koje zastupaju punomoćnici Leo Andreis, Lana Andreis Nikolić, odvjetnici Odvjetničkog društva Andreis i partneri u Zagrebu, Pavla Hatza 8 i odvjetnica Jelena Zlopaša iz Zagreba, Svačićev trg 2, te zahtjeva Udruge profesionalnih ribara »Naše more« iz Kaštel Sućurca, Braće Radića 1a, koju zastupa predsjednik Antun Frančić putem punomoćnika Mate Glibota, odvjetnika u Splitu, Domovinskog rata 26/I, na sjednici dana 26. studenoga 2013.


presudio je


Zahtjevi se usvajaju.

Ukidaju se odredbe članaka 19., 21. stavak 1.2. i 22. Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode »Lastovsko otočje« (»Narodne novine«, broj 154/09.).


Obrazloženje


Ljubo Silić i drugi podnijeli su dana 8. srpnja 2011., a Udruga profesionalnih ribara »Naše more« dana 30. srpnja 2010. prijedloge na temelju odredbe članka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02. – pročišćeni tekst) za ocjenu suglasnost s Ustavom i zakonom Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode »Lastovsko otočje« (»Narodne novine«, broj 154/09.).

Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-II-3503/2010 od 5. ožujka 2012. ovom Sudu na nadležno postupanje ustupljen je zahtjev podnositelja Ljube Silića i drugih, a rješenjem U-II-3946/2010 od 5. ožujka 2012. ustupljen je zahtjev Udruge profesionalnih ribara »Naše more«.

Podnositelj Ljubo Silić i drugi osporavaju odredbe članaka 19., 21. i 22. Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode »Lastovsko otočje« i smatraju da su navedene odredbe u suprotnosti s odredbama članka 3., 14. i 49. Ustava kao i s odredbama Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 70/05. i 139/08.), Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 158/03., 141/06. i 38/09.) i Uredbom o davanju koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru (»Narodne novine«, broj 36/04.). Ističu da je odredbom članka 146. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode propisano da javna ustanova ne može dati koncesijsko odobrenje za gospodarsku uporabu prirodnih dobara i obavljanje druge djelatnosti na pomorskom dobru, a da se upravo suprotno tome odredbom članka 19. tog Pravilnika ribolov temelji na koncesijskim odobrenjima koje izdaje javna ustanova i to za gospodarski ribolov na temelju povlastice, usprkos činjenici što se ribolov obavlja na pomorskom dobru. Podnositelji zahtjeva također se pozivaju na odredbe članaka 37., 38. i 39. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama prema kojima postupak za davanje koncesije te kriterije za određivanje visine koncesijske naknade određuje Vlada Republike Hrvatske. Ističu da Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru člankom 1. utvrđuje djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje, ali da ribarstvo nije navedeno među djelatnostima za koje se može izdati koncesijsko odobrenje. Podnositelji zahtjeva smatraju da za gospodarski ribolov, odnosno tradicionalni ribolov, u smislu Pravilnika postoje samo povlastice, ali ne i koncesijska odobrenja kako je to Pravilnikom predviđeno. Predlažu da Sud zahtjev uvaži i ukine odredbe članaka 19., 21. i 22. Pravilnika, iako iz obrazloženja zahtjeva proizlazi da predlažu ukidanje odredbi članaka 19., 21. stavak 1. i 2. i 22. Pravilnika.

Udruga profesionalnih ribara »Naše more« u svom zahtjevu ističe da je Lastovsko otočje godinama tradicionalno područje ribarenja ribara, posebno ribara sa otoka Korčule, jer je riječ o području bogatom ribom. Smatraju da to područje moraju čuvati za generacije koje dolaze, ali da su upravo ribari ti koji su to područje očuvali kroz stoljeća, a ne tuženo tijelo. Navode da je tuženo tijelo u Parku prirode odredilo četiri zone za ribarenje bez znanstvene analize, te je izdalo 45 povlastica za ribarenje ribarima s Lastova i time im dozvolio obavljanje gospodarske djelatnosti u Parku prirode, a svima drugima, odnosno ribarima koji tu godinama ribare, a nisu s otoka Lastova to je zabranilo. Smatra da je odluka protivna odredbi članka 14. i 49. Ustava Republike Hrvatske, te se poziva na odredbu članka 7. Zakona o morskom ribarstvu. Ističe kako nije jasno da Pravilnik može biti jači od zakona i Ustava. Predlaže da Sud Pravilnik ukine i u Parku prirode Lastovsko otočje dozvoli ribarenje profesionalnim ribarima pod točno propisanim uvjetima.

Zahtjev Ljube Silića i drugih u Sudu je zaprimljen pod brojem: Usoz-114/12, a zahtjev Udruge profesionalnih ribara »Naše more«, pod brojem: Usoz-120/12. Budući da podnositelji svojim zahtjevima osporavaju isti opći akt Sud je predmete spojio radi provođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke pod brojem: Usoz-114/12.

Odgovarajućom primjenom odredbe članka 32. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 20/10. i 143/12.) Sud je pozvao Upravno vijeće Javne ustavne Park prirode »Lastovsko otočje« da dostavi očitovanje na podnesene zahtjeve.

Donositelj osporenog Pravilnika podneskom od 25. listopada 2013., putem punomoćnice Tiziane Paris, odvjetnice iz Pule, Dalmatinova 4 dostavio je Sudu očitovanje kojim prvenstveno predlaže da Sud zahtjeve odbaci jer podnositelji nisu učinili vjerojatnim da osporeni akt vrijeđa njihova prava ili pravni interes, što su bili dužni sukladno odredbi članka 83. Zakona o upravnim sporovima. Također ističe da su zahtjevi nepravodobni jer su podneseni 2. kolovoza 2010. odnosno 8. srpnja 2011. dok je osporeni akt donesen 22. srpnja 2009., te 23. prosinca 2009. objavljen u Narodnim novinama, zbog čega smatra da su zahtjevi podneseni izvan roka od 30 dana kako je to propisano Zakonom o upravnim sporovima. Poziva se na odredbe članka 48. do 69. Ustava Republike Hrvatske, a posebice na odredbu članka 50. stavka 2. Ustava kojom je propisano da se poduzetnička sloboda može iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Smatra da je Pravilnik donesen u svemu sukladno Zakonu o zaštiti prirode, a propisana ograničenja broja koncesijskih odobrenja utvrđena su na temelju mišljenja i suglasnosti Ministarstva kulture, Ministarstva prometa i infrastrukture, te Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ističe da je otok Lastovo najudaljeniji hrvatski otok na kojem živi sveukupno 500 stanovnika, a kako je riječ o području koje je proglašeno parkom prirode to su ograničena raznorazna prava, uključujući i kupoprodaju nekretnina na otoku, pčelarstvo, lov životinja i drugo. Radi zaštite već ograničenih prava stanovništva otoka Lastova, odnosno radi prevencije eventualnog napuštanja otoka, uz suglasnost naprijed navedenih državnih tijela, propisano je da se koncesijska odobrenja prvenstveno izdaju osobama koje imaju prebivalište odnosno sjedište na području Parka prirode. Predlaže, da ukoliko Sud zahtjeve ne odbaci, da iste odbije te potražuje trošak u ukupnom iznosu od 3.175,00 kn.

Zahtjevi su osnovani.

Budući da su ovi zahtjevi ustupljeni Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske kao nadležnom za rješavanje temeljem naprijed navedenih rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske, to Sud u postupcima povodom ovako ustupljenih zahtjeva ne ispituje je li pojedinačnom odlukom javnopravnog tijela koja se temelji na općem aktu došlo do povrede prava ili pravnog interesa podnositelja zahtjeva i je li zahtjev podnesen u roku od 30 dana od dana dostave te odluke.

Osporene odredbe Pravilnika glase:


Članak 19.

Tradicionalni ribolov može se obavljati na području Parka prirode samo na temelju koncesijskog odobrenja koje izdaje Ustanova i sklopljenog koncesijskog ugovora sa pravnim i fizičkim osobama koje posjeduju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru sukladno posebnom propisu.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, u akvatoriju otoka Sušca, a do izrade odgovarajuće znanstvene podloge, dopušten je ribolov i drugim pravnim i fizičkim osobama koje posjeduju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru sukladno posebnom propisu, pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.

Studija iz stavka 2. ovog članka izradit će se najkasnije do 31. prosinca 2010. godine.


Članak 21.

Koncesijsko odobrenje za obavljanje tradicionalnog ribolova na području Parka prirode mogu dobiti pravne i fizičke osobe, koje imaju sjedište, odnosno prebivalište na području Parka prirode.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, koncesijsko se odobrenje za obavljanje tradicionalnog ribolova može izdati i fizičkim i pravnim osobama koje nemaju sjedište odnosno prebivalište na području Parka prirode, ukoliko se u postupku izdavanja koncesijskih odobrenja iz članka 22. ne izdaju sva raspoloživa odobrenja.


Članak 22.

Svake godine može se izdati najviše 45 koncesijskih odobrenja za obavljanje tradicionalnog ribolova.

Koncesijsko odobrenje za obavljanje tradicionalnog ribolova izdaje se na rok od najviše tri godine.

Ako se za obavljanje tradicionalnog ribolova u Parku prirode, javi više od 45 kandidata, za izdavanje koncesijskog odobrenja, provodi se natječajni postupak. Prednost za dobivanje koncesijskog odobrenja imaju oni kandidati koji imaju duži staž u gospodarskom ribolovu.

Ovlaštenici povlastica za gospodarski ribolov, mogu od Ustanove ishoditi, te dobiti samo jedno koncesijsko odobrenje za obavljanje tradicionalnog ribolova u području Parka prirode.

Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode »Lastovsko otočje«, donijelo je Upravno vijeće Javne ustanove Park prirode »Lastovsko otočje« na temelju odredbi članka 71. stavka 1. i 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 70/05. i 139/08.).

Odredbom članka 71. ovog Zakona propisano je da se pravilnikom o unutarnjem redu pobliže uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja nacionalnog parka i parka prirode te zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti kojima upravlja javna ustanova koju osniva županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba (stavak 1.) dok je odredbom stavka 3. propisano da pravilnik za park prirode i ostala zaštićena područja te druge zaštićene prirodne vrijednosti iz stavka 1. tog članka Zakona donosi upravno vijeće javne ustanove uz suglasnost ministarstva i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove prirode, šumarstva i vodnog gospodarstva kada je temeljni fenomen iz njegova djelokruga.

Upravno vijeće Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje osporeni pravilnik donijelo je temeljem suglasnosti Ministarstva kulture, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Pravilnikom je uređena zaštita i to: neživog svijeta (geoloških, hidrogeoloških, hidroloških, geomorfoloških, paleotoloških, krajobraznih i drugih vrijednost); biljnog i životinjskog svijeta; lov; ribolov; uz posebne odredbe o ribolovnim alatima i opremi za lov; plovidba i privez plovila; kopanje i obavljanje podvodnih aktivnosti; istraživanje; zaštita kulturnih dobara; protupožarna zaštita; obavljanje djelatnosti; ulazak posjetitelja, boravak i noćenje te nadzor nad provođenjem tog pravilnika i upravne mjere koje se u okviru nadzora mogu primjenjivati.

Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13. od 28. lipnja 2013.) stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 37. stavka 4., članka 38. stavka 5., članka 54. stavka 4. podstavka 1. i stavka 5., članka 70. stavka 5., članka 71. stavka 2. i članka 197. tog Zakona koje odredbe stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (članak 250.).

Temeljem odredbe članka 142. stavka 1. istog Zakona za zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode, na prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda, ministar donosi pravilnik o zaštiti i očuvanju. Odredbom članka 246. stavka 5. istog Zakona propisano je da će propise za koje je nadležan, a između ostalog i pravilnik iz članka 142. stavka 1. tog Zakona, ministar donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona.

Odredbom članka 147. stavka 2. istog Zakona propisano je da se do stupanja na snagu propisa iz članka 246. stavka 3., 4. i 5. tog Zakona u dijelu u kojem njihove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama tog Zakona, primjenjuje između ostalog i Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Lastovsko otočje (»Narodne novine«, broj 154/09.).

Iz navedenih odredbi važećeg Zakona o zaštiti prirode proizlazi da je osporeni Pravilnik na snazi, a u postupku ocjene zakonitosti ovog općeg akta mjerodavne su odredbe Zakona o zaštiti prirode koji je bio na snazi u vrijeme njegova donošenja.

Područje Lastovskog otočja s okolnim morem u ukupnoj površini od 195,83 km proglašeno je Zakonom o proglašenju Parka prirode »Lastovsko otočje« (»Narodne novine«, broj 111/06.) zaštićenom prirodnom vrijednosti odnosno parkom prirode. Prema odredbi članka 135. stavka 4. Zakona o zaštiti prirode, u parku prirode, regionalnom parku, park šumi, nacionalnom krajobrazu i spomeniku parkovne arhitekture koncesija se može dati prema posebnom propisu uz suglasnost ministarstva.

Odredbom članka 146. stavka 3. ovog Zakona propisano je da javna ustanova ne može dati koncesijsko odobrenje za gospodarsku uporabu prirodnih dobara i obavljanje druge djelatnosti na pomorskom dobru, te za gospodarenje korištenjem šuma, šumskog zemljišta i lovišta. Prema odredbi stavka 4. ovog članka Zakona djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje na zaštićenom području, osim na pomorskom dobru, način izdavanja koncesijskih odobrenja, uvjete i način odobravanja, visina nadoknade za njihovo izdavanje, uvjete i način obavljanja djelatnosti za koju se sklapa ugovor o koncesijskom odobrenju utvrđuje javna ustanova uz suglasnost ministarstva, a stavkom 5. istog članka Zakona propisano je da je za koncesijsko odobrenje na zaštićenom dijelu prirode, koje se izdaje prema tom Zakonu, ili prema posebnom propisu, potrebno ishoditi suglasnost ministarstva.

Osporenim odredbama Pravilnika kojima je propisano da se tradicionalni ribolov na području Parka prirode može obavljati na temelju koncesijskog odobrenja i sklopljenog koncesijskog ugovora s osobama koje posjeduju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova u skladu s posebnim propisima, donositelj Pravilnika prekoračio je zakonom propisana ovlaštenja.

Naime, prema odredbi članka 146. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode, javna ustanova ne može dati koncesijsko odobrenje za gospodarsku uporabu prirodnih dobara i obavljanje druge djelatnosti na pomorskom dobru, te za gospodarenje i korištenje šume, šumskog zemljišta i lovišta.

Iz navedenog razloga Sud je utvrdio da osporene odredbe Pravilnika nisu utemeljene na zakonu, zbog čega je zahtjeve uvažio i odlučio kao u izreci.

O zahtjevu donositelja osporenog općeg akta za naknadu troškova postupka Sud nije posebno odlučivao iz razloga što je odredbom članka 79. Zakona o upravnim sporovima propisano da u upravnim sporovima svaka stranka podmiruje svoje troškove.

Temeljem odredbe članka 86. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima odlučeno je kao u izreci, a sukladno odredbi stavka 4. istog članka Zakona ukinute odredbe Pravilnika prestaju važiti danom objave ove presude u »Narodnim novinama«.