Na temelju članka 70. stavka 4. Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 66/2019) ministar zaštite okoliša i energetike donosi

PRAVILNIK O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA OTPADNIH VODA

(„Narodne novine“, broj 26/20)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u industrijskim otpadnim vodama prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje i u svim pročišćenim ili nepročišćenim otpadnim vodama koje se ispuštaju u vode, pretpostavke za privremeno dopuštenje ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, mjerila i pretpostavke za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda, pretpostavke za iznimna dopuštena ispuštanja u podzemne vode, metodologija uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda, učestalost uzorkovanja i ispitivanja, obrazac očevidnika ispuštenih otpadnih voda, obrazac očevidnika za kemikalije stavljenih na tržište za primjenu na području Republike Hrvatske koje nakon uporabe dospijevaju u vode, oblik i način vođenja očevidnika, rokovi, detaljniji sadržaji i oblici dostavljanja podataka, slučajevi primjene fiksnog korekcijskog koeficijenta iz propisa kojim se uređuje visina naknade za zaštitu voda te slučajevi koji podliježu obvezi iz članka 75. stavaka 1. Zakona o vodama.

Članak 2.
Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
1. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22. 12. 2000.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/101/EU оd 30. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Tekst značajan za EGP) (SL L 311, 31. 10. 2014.)
2. Direktiva 2006/118/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27. 12. 2006.)
3. Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30. 5. 1991.), izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 98/15/EZ od 27. veljače 1998. o izmjeni Direktive Vijeća 91/271/EEZ vezano uz određene zahtjeve utvrđene u Prilogu I. te Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL L 67, 7. 3. 1998.) i
4. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17. 12. 2010.).

Članak 3.
Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Pravilnika, imaju sljedeće značenje:
1. prethodno pročišćavanje je predobrada otpadnih voda s lokacije onečišćivača u skladu sa zahtjevima za ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje
2. prvi stupanj (I) pročišćavanja je obrada komunalnih otpadnih voda fizikalnim i/ili kemijskim postupkom koji obuhvaća taloženje suspendiranih tvari ili druge postupke u kojima se BPK5 ulaznih otpadnih voda smanjuje za najmanje 20% prije ispuštanja, a ukupne suspendirane tvari ulaznih otpadnih voda za najmanje 50%
3. drugi stupanj (II) pročišćavanja je obrada komunalnih otpadnih voda postupkom koji općenito obuhvaća biološku obradu sa sekundarnim taloženjem i/ili druge postupke kojima se postižu zahtjevi iz Tablice 2. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika
4. treći stupanj (III) pročišćavanja je stroža obrada komunalnih otpadnih voda postupkom kojim se uz drugi stupanj pročišćavanja postižu zahtjevi za i/ili fosfor i/ili dušik iz Tablice 2.a iz Priloga 1. ovoga Pravilnika, i/ili mikrobiološke pokazatelje i/ili druge onečišćujuće tvari u cilju zaštite osjetljivih područja, odnosno postizanja ciljeva zaštite voda
5. podmorski ispust je vodna građevina za ispuštanje otpadnih voda u more na udaljenosti od obalne crte (najniže plime na kopnu) u pravilu ne manjoj od 500 m i na dubini većoj od 20 m
6. neizravno ispuštanje u podzemne vode je neizravno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemne vode s procjeđivanjem kroz potpovršinske filterske slojeve
7. biorazgradive industrijske otpadne vode su otpadne vode koje sadrže organske tvari koje se mogu razgraditi djelovanjem mikroorganizama
8. opterećenje je masa emisije u jedinici vremena, iznimno po jedinici proizvoda ili sirovine
9. kišno rasterećenje je građevina koja se primjenjuje kod mješovitog ili polurazdjelnog načina javne odvodnje radi prelijevanja dijela onečišćenih voda iz sustava javne odvodnje u prirodni prijemnik za vrijeme velikog intenziteta oborina
10. postojeći onečišćivači su svi onečišćivači kojima su već bile određene granične vrijednosti emisija te onečišćivači koji ispuštaju komunalne otpadne vode ili sanitarne otpadne vode putem individualnih sustava odvodnje, a nisu im bile određene granične vrijednosti emisija i
11. novi onečišćivači su svi onečišćivači kojima se po prvi put određuju granične vrijednosti emisija, a ne uključuju onečišćivače koji već ispuštaju komunalne otpadne vode ili sanitarne otpadne vode putem individualnih sustava odvodnje.

II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA

Članak 4.
(1) Granične vrijednosti emisija otpadnih voda koje se ispuštaju u vode ili u sustav javne odvodnje, utvrđuju se dozvoljenim koncentracijama onečišćujućih tvari i/ili opterećenjima u otpadnim vodama. Kod ispuštanja pročišćenih komunalnih otpadnih voda u vode pored koncentracija onečišćujućih tvari i/ili opterećenja u otpadnim vodama, potrebno je utvrditi i postotak smanjenja onečišćenja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.
(2) Granične vrijednosti emisija otpadnih voda utvrđene su u tablicama 1., 2., 2.a, 2.b Priloga 1. i prilozima 2. do 23. ovoga Pravilnika. U postupku ishođenja okolišne dozvole prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša, granične vrijednosti emisija otpadnih voda određuju se sukladno odredbama ovoga Pravilnika i posebnih propisa o zaštiti okoliša. Ako zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama određuju strože mjere i granične vrijednosti emisija, primjenjuju se stroži zahtjevi.
(3) U iznimnim slučajevima, kada je dozvoljeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda (svih izvora onečišćenja) u podzemne vode sukladno članku 9. ovoga Pravilnika nužno je voditi računa o onečišćujućim tvarima iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika čije se ispuštanje zabranjuje i razlikovati ih od onečišćujućih tvari čije se ispuštanje ograničava.
(4) Unosi onečišćujućih tvari iz raspršenih izvora onečišćenja koji utječu na stanje voda, kao i kemijsko stanje podzemnih voda moraju se uzeti u obzir kad god je to tehnički moguće.
(5) Vodopravnim aktima mogu se, uz pokazatelje iz priloga 1. do 23. ovoga Pravilnika, odrediti i drugi specifični pokazatelji i njihove granične vrijednosti i/ili njihovo praćenje, ovisno o značajkama novih proizvoda i značajnim promjenama tehnološkog procesa proizvodnje na lokaciji onečišćivača.
(6) Vodopravnim aktima mogu se, uz pokazatelje iz priloga 2. do 23. ovoga Pravilnika, odrediti i drugi specifični pokazatelji i njihove granične vrijednosti iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika ovisno o specifičnostima tehnološkog procesa proizvodnje.
(7) Industrijske otpadne vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje podliježu prethodnom pročišćavanju, kojim se:
1. sprječava oštećenje sustava javne odvodnje
2. ne ometa rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
3. osigurava da ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nemaju štetan utjecaj na okoliš
4. osigurava uporaba i/ili zbrinjavanje mulja na ekološki prihvatljiv način i
5. osigurava zaštita zdravlja radnika koji rade u tom sustavu.
(8) Granične vrijednosti emisija industrijskih otpadnih voda, u slučaju razrjeđivanja, određuju se primjenom faktora razrjeđenja.
(9) Granične vrijednosti emisija otpadnih voda u izdanim vodopravnim dozvolama i okolišnim dozvolama razmatraju se i usklađuju u vremenskim razmacima utvrđenim člankom 171. Zakonom o vodama odnosno prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša.

1. Industrijske otpadne vode

Članak 5.
(1) Iznimno od članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika, granične vrijednosti emisija u industrijskim otpadnim vodama koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, mogu se drugačije odrediti za:
1. BPK5, KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik, koji se ne ograničavaju u prilozima ovoga Pravilnika, ako komunalni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda postiže stupanj pročišćavanja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika ili ako nivo razrjeđenja na uređaju omogućava zaprimanje otpadnih voda s višim vrijednostima emisija pokazatelja te
2. sulfate i kloride, ovisno o vrsti materijala od kojeg je izgrađen sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kao i tehnologije pročišćavanja otpadnih voda.
(2) Vrijednosti za točke 1. i 2. stavka 1. ovoga članka određuju se sukladno općim uvjetima isporuke vodnih usluga koji se donose na osnovi zakona kojim se uređuju vodne usluge.
(3) U slučaju da akt iz stavka 2. ovoga članka nije donesen za ispuštanje u sustav javne odvodnje primjenjivat će se sljedeće granične vrijednosti emisija za pokazatelje: BPK5 = 250 mg O2/l, KPKCr = 700 mg O2/l, ukupni fosfor = 10 mg P/l i ukupni dušik = 50 mg N/l, a ako su odvodne cijevi betonske, primjenjivat će se granične vrijednosti emisija za sulfate 200 mg SO4/l i za kloride 1000 mg Cl/l.

Članak 6.
(1) Granične vrijednosti emisija industrijskih otpadnih voda koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u vode određene su u prilozima koji su sastavni dio ovoga Pravilnika za sljedeće industrije, odnosno onečišćivače za:
1. Preradu i štavljenje kože i proizvodnja krzna (Prilog 2.)
2. Proizvodnju bezalkoholnih pića i vode (Prilog 3.)
3. Preradu mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda (Prilog 4.)
4. Proizvodnju i preradu tekstila (Prilog 5.)
5. Proizvodnju piva i slada (Prilog 6.)
6. Preradu mesa i konzerviranje mesnih prerađevina (Prilog 7.)
7. Proizvodnju alkoholnih pića, alkohola i kvasca (Prilog 8.)
8. Proizvodnju biljnih i životinjskih ulja i masti (Prilog 9.)
9. Preradu i uskladištenje proizvoda ribarstva (Prilog 10.)
10. Proizvodnju drvenjače, vlakana i papira (Prilog 11.)
11. Proizvodnju i preradu stakla i mineralnih vlakana (Prilog 12.)
12. Kemijsku industriju (Prilog 13.)
13. Proizvodnju mineralnih gnojiva (Prilog 14.)
14. Farmaceutsku industriju (Prilog 15.)
15. Odlagalište neopasnog otpada (Prilog 16.)
16. Proizvodnju toplinske i električne energije (Prilog 17.)
17. Postrojenje za spaljivanje otpada i postrojenje za suspaljivanje otpada (Prilog 18.)
18. Proizvodnju titan dioksida (Prilog 19.)
19. Pripremu i preradu voća i povrća (Prilog 20.)
20. Pripremu za tržište i preradu krumpira (Prilog 21.)
21. Proizvodnju hrane za životinje iz biljnih proizvoda (Prilog 22.) i
22. Proizvodnju želatine i ljepila iz kože i kostiju (Prilog 23.).
(2) Privremeno ispuštanje industrijskih otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija otpadnih voda iz priloga 1. do 23. ovoga Pravilnika može se dopustiti samo jednokratno, u vrijeme trajanja vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda, kojom se u takvim slučajevima trebaju propisati i dopunske mjere za smanjenje opterećenja u otpadnim vodama kako bi se postigli ciljevi zaštite voda, odnosno dobro stanje voda. Privremeno ispuštanje može se dopustiti najduže do godinu dana prije isteka roka važenja vodopravne dozvole i ne smije biti duže od pet godina. Kod izdavanja mišljenja u postupku izdavanja okolišne dozvole ispuštanje otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, dopušta se prema odobrenom prijelaznom razdoblju za povećane emisije ispuštanja u okoliš.
(3) Stroži zahtjevi za granične vrijednosti emisija od onih određenih u prilozima 1. do 23. ovoga Pravilnika mogu se odrediti sukladno odredbama članaka 10. i 11. ovoga Pravilnika i posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša kada se otpadne vode nakon pročišćavanja ispuštaju u vode.
(4) Za biorazgradive industrijske otpadne vode iz postrojenja prerade mlijeka, prerade voća i povrća, proizvodnje i punjenja bezalkoholnih pića, prerade krumpira, mesne industrije, pivovare, proizvodnje alkohola i alkoholnih pića, proizvodnje krmiva iz biljnih proizvoda, proizvodnje želatine i ljepila iz kože i kostiju, postrojenja za proizvodnju alkoholnih pića od slada i prerade ribe, koje se putem vlastitog ispusta ispuštaju u vode, primjenjuju se zahtjevi za industrijske otpadne vode i zahtjevi za komunalne otpadne vode iz ovoga Pravilnika. Ova odredba primjenjuje se i na druge biorazgradive industrijske otpadne vode u kojima se pročišćavaju pokazatelji iz tablica 2. i 2.a Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(5) Stupnjevi pročišćavanja otpadnih voda propisani člankom 3. ovoga Pravilnika primjenjuju se i za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda.

2. Komunalne otpadne vode

Članak 7.
(1) Komunalne otpadne vode prikupljaju se, odvode i pročišćavaju na uređaju s drugim stupnjem (II) pročišćavanja, odnosno s odgovarajućim pročišćavanjem u slučaju iz stavka 11. ovoga članka.
(2) Do izgradnje i stavljanja u funkciju uređaja sa zahtijevanim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda i obradu mulja, privremeno se, a najdulje do roka iz članka 17. ovoga Pravilnika, dopušta ispuštanje komunalnih otpadnih voda, uz ispitivanje sastava otpadnih voda na pokazatelje iz tablica 2. i 2.a Priloga 1. ovoga Pravilnika, te praćenje određenih pokazatelja iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika s kontinuiranim praćenjem količine ispuštene otpadne vode iz sustava javne odvodnje. Nakon isteka roka primjenjuju se propisane obveze o emisijama onečišćujućih tvari u otpadnim vodama za zahtijevani stupanj pročišćavanja neovisno o stanju izgrađenosti građevina za javnu odvodnju. Za ispuštanje u površinske vode koje se koriste za kupanje i rekreaciju, za vrijeme trajanja sezone kupanja, te za iznimno ispuštanje u podzemne vode, prate se i pokazatelji iz Tablice 2.b Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(3) U slučaju kada uspostava sustava javne odvodnje nije opravdana, bilo stoga što ne bi proizvela nikakvu korist za okoliš ili stoga što bi značila prekomjeran trošak, koriste se individualni sustavi odvodnje ili drugi odgovarajući sustavi kojima se postiže ista razina zaštite okoliša.
(4) Projektiranje, izgradnja i održavanje sustava javne odvodnje otpadnih voda mora se provoditi u skladu s najboljim tehničkim spoznajama uvažavajući troškove izgradnje i održavanja sustava imajući u vidu:
1. količine i svojstva komunalnih otpadnih voda
2. vodonepropusnost sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda i
3. ograničenja onečišćenja prijemnika vezano za njegove prihvatne mogućnosti.
(5) Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda moraju se projektirati, graditi i održavati tako da se osigura njihov zadovoljavajući rad u svim normalnim lokalnim klimatskim uvjetima.
(6) Projektiranje, izgradnja i održavanje građevina kišnih rasterećenja treba se temeljiti na odnosu razrjeđenja voda ili kapacitetu u odnosu na protok tijekom suhog razdoblja ili se može utvrditi određeni prihvatljivi broj prelijevanja tijekom godine, pritom uzimajući u obzir prihvatne mogućnosti prijemnika.
(7) Odredbe iz stavka 6. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na projektiranje, izgradnju i održavanje vodnih građevina za odvodnju na ostalim infrastrukturnim građevinama (npr. prometnice, zračne luke i sl.).
(8) Opterećenje aglomeracije izraženo u ES izračunava se na temelju maksimalnog prosječnog tjednog opterećenja koje dolazi na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda tijekom godine, isključujući izvanredne situacije poput velikog intenziteta oborina. U definiranju opterećenja uređaja treba uzeti u obzir i sezonske varijacije opterećenja.
(9) Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda moraju se projektirati, graditi ili rekonstruirati tako da se pri ispuštanju pročišćenih otpadnih voda u prijemnik može uzeti reprezentativni kompozitni uzorak prije i nakon pročišćavanja otpadnih voda.
(10) Komunalne otpadne vode iz sustava javne odvodnje aglomeracija s opterećenjem manjim od 2.000 ES neovisno o osjetljivosti područja i aglomeracija opterećenja od 2.000 do 10.000 ES koje otpadne vode ispuštaju u priobalne vode koje nisu proglašene osjetljivim područjem, pročišćavaju se odgovarajućim pročišćavanjem prije ispuštanja otpadnih voda u prijemnik.
(11) Odgovarajuće pročišćavanje znači obradu komunalnih otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ili načinom ispuštanja, uključujući i podmorske ispuste, koje omogućava da prijamnik zadovoljava ciljeve zaštite okoliša. Razina obrade otpadnih voda kod odgovarajućeg pročišćavanja može biti niža od prvog stupnja (I) pročišćavanja, uz obveznu primjenu postupaka kojima se iz otpadne vode uklanjaju krupnije raspršene tvari i plutajuće tvari, uključujući teško hlapljive lipofilne tvari.
(12) Komunalne otpadne vode iz sustava javne odvodnje prije ispuštanja u vode u osjetljivom području, proglašenom propisom iz članka 56. stavka 2. Zakona o vodama pročišćavaju se trećim stupnjem (III) pročišćavanja za ispuštanja iz aglomeracija s opterećenjem većim od 10.000 ES.
(13) Komunalne otpadne vode iz sustava javne odvodnje prije ispuštanja u vode u osjetljivom području pročišćavaju se drugim stupnjem (II) pročišćavanja za ispuštanja iz aglomeracija s opterećenjem od 2.000 do 10.000 ES.
(14) Komunalne otpadne vode iz stavka 12. ovoga članka, moraju nakon pročišćavanja i postizanja graničnih vrijednosti iz Tablice 2. Priloga 1. ovoga Pravilnika, ovisno o kriteriju na temelju kojeg je područje u koje se one ispuštaju određeno osjetljivim propisom iz članka 56. stavka 2. Zakona o vodama, ispuniti i:
– zahtjeve iz Tablice 2.a Priloga 1. ovoga Pravilnika (eutrofna/potencijalno eutrofna područja i područja za zahvaćanje vode namijenjena za ljudsku potrošnju) i/ili
– zahtjeve za uklanjanjem onečišćujućih tvari koje su ograničavajući faktor za postizanje ciljeva zaštite okoliša u zaštićenim područjima prirode i ostalim područjima određenim osjetljivim područjima sukladno propisu iz članka 56. stavka 2. Zakona o vodama.
(15) Komunalne otpadne vode iz stavka 12. ovoga članka, moraju nakon pročišćavanja i postizanja graničnih vrijednosti iz Tablice 2. Priloga 1. ovoga Pravilnika, ispuniti i zahtjeve iz Tablice 2.b Priloga 1. ovoga Pravilnika kada se ispuštaju izravno u površinske vode koje se koriste za kupanje za vrijeme trajanja sezone kupanja utvrđene odlukom iz članka 58. stavka 2. Zakona o vodama.
(16) Zahtjevi iz stavka 14. ovoga članka primjenjuju se i na komunalne otpadne vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju u sliv osjetljivog područja.
(17) U slučaju proglašenja novog osjetljivog područja propisom iz članka 56. stavka 2. Zakona o vodama, pročišćavanja komunalnih otpadnih voda aglomeracija koje ispuštaju otpadne vode u novo osjetljivo područje obvezne su ispuniti zahtjeve za pročišćavanjem otpadnih voda u skladu s odredbama ovoga Pravilnika u roku od sedam godina.
(18) U iznimnim slučajevima kada se komunalne otpadne vode neizravno ispuštaju u podzemne vode, a radi se o značajnijem onečišćenju, stupanj pročišćavanja mora zadovoljiti i zahtjeve za mikrobiološke pokazatelje i biti u skladu s mjerama zaštite podzemnih voda od onečišćenja prema propisu iz članka 103. stavka 2. Zakona o vodama kao i detaljnim odredbama za ispuštanje u podzemne vode kojima se reguliraju način, uvjeti ispuštanja i granične vrijednosti onečišćujućih tvari.
(19) Mjesto ispuštanja pročišćenih otpadnih voda određuje se na način da se utjecaj na promjenu stanja prijemnika svede na najmanju moguću mjeru kad god je to moguće.
(20) Pročišćene otpadne vode ponovno se koristite kad god je moguće (prikladno) uz uvjet da se minimaliziraju štetni učinci na okoliš na način utvrđen odgovarajućim vodopravnim aktom.
(21) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na sanitarne otpadne vode koje se ispuštaju u vode.

3. Ostale otpadne vode

Članak 8.
Za ostale otpadne vode koje nisu obuhvaćene člancima 4. do 7. ovoga Pravilnika, primjenjuju se granične vrijednosti emisija otpadnih voda utvrđene u Tablici 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika.

4. Ispuštanja u podzemne vode

Članak 9.
(1) Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda iz zahvata u podzemne vode iznimno je dopušteno samo neizravno, i to u slučajevima kada je prijamnik tih voda toliko udaljen od mjesta zahvata odnosno mjesta ispuštanja da bi odvođenje pročišćenih otpadnih voda prouzročilo nesrazmjerne materijalne troškove u odnosu na ciljeve zaštite podzemnih voda te ako se dokaže da ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemne vode nema negativnog utjecaja na stanje podzemnih voda i vodnoga okoliša. Postojanje navedenih činjenica dokazuje se:
– u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša ili
– na temelju analize utjecaja neizravnog ispuštanja pročišćenih otpadnih voda na stanje podzemnih koje bi mogle biti pod utjecajem toga ispuštanja i na vodni okoliš.
(2) Analiza utjecaja iz stavka 1. ovoga članka nije potrebna za ispuštanje sanitarnih otpadnih voda iz individualnih objekata opterećenja koje je jednako ili manje od 50 ES, uz obveznu primjenu pročišćavanja sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda.

5. Kombinirani pristup

Članak 10.
(1) Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari iz priloga 1. do 23. ovoga Pravilnika primjenjuju se kao osnovna mjera zaštite voda. Za ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u zaštićenim područjima iz članka 55. Zakona o vodama pored osnovnih provode se i dodatne mjere zaštite.
(2) Kada se utvrdi da je opterećenje u otpadnim vodama, primjenom graničnih vrijednosti emisija iz stavka 1. ovoga članka, takvo da se ne mogu postići ciljevi zaštite okoliša te u slučajevima kada uvjeti zaštite okoliša to zahtijevaju, propisuju se dopunske mjere određene Planom upravljanja vodnim područjima kao što su strože granične vrijednosti emisija određene na temelju metodologije primjene kombiniranog pristupa i druge mjere.
(3) Metodologiju primjene kombiniranog pristupa iz stavka 2. ovoga članka donose Hrvatske vode i ista se objavljuje na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo i Hrvatskih voda.
(4) Provedba dopunskih mjera iz stavka 2. ovoga članka nije obvezna na vodnim tijelima u slučajevima iz članka 11. ovoga Pravilnika za koja su utvrđena izuzeća od postizanja ciljeva zaštite voda u Planu upravljanja vodnim područjima ili odlukama Vlade Republike Hrvatske kojima je utvrđen prevladavajući javni interes.

Članak 11.
(1) Novim onečišćivačima koji ispuštaju otpadne vode u vodno tijelo u najmanje dobrom stanju, uvjeti ispuštanja otpadnih voda propisuju se na sljedeći način:
– ukoliko dodatno opterećenje ispuštenih otpadnih voda (primjenom graničnih vrijednosti emisija) neće utjecati na pogoršanje stanja vodnog tijela i nizvodnih vodnih tijela, propisuju se granične vrijednosti emisija iz članka 4. ovoga Pravilnika
– ukoliko dodatno opterećenje ispuštene otpadne vode pogoršava stanje vodnog tijela i nizvodnih vodnih tijela propisuju se strože granične vrijednosti emisija od onih propisanih člankom 4. ovoga Pravilnika i to do onih graničnih vrijednosti koje neće utjecati na pogoršanje stanja vodnog tijela.
(2) Novim onečišćivačima neće se dozvoliti ispuštanje otpadnih voda ako ugrožavaju postizanje ciljeva zaštite voda (postizanje najmanje dobrog stanja ili dobrog ekološkog potencijala i kemijskog stanja) ili ako uzrokuju pogoršanje stanja voda, osim ako je Planom upravljanja vodnim područjima utvrđeno izuzeće od postizanja ciljeva zaštite voda ili odlukama Vlade Republike Hrvatske utvrđen prevladavajući javni interes.
(3) Za postojeće onečišćivače koji ispuštaju otpadne vode u vodno tijelo u najmanje dobrom stanju, granične vrijednosti emisija propisuju se na sljedeći način:
– ukoliko dodatno opterećenje ispuštenih otpadnih voda (primjenom graničnih vrijednosti emisija) neće utjecati na pogoršanje stanja vodnog tijela i nizvodnih vodnih tijela propisuju se granične vrijednosti emisija iz članka 4. ovoga Pravilnika
– ukoliko dodatno opterećenje ispuštenih otpadnih voda pogoršava stanje vodnog tijela i nizvodnih vodnih tijela propisuju se strože granične vrijednosti emisija od onih propisanih člankom 4. ovoga Pravilnika i to do onih graničnih vrijednosti koje neće utjecati na pogoršanje stanja vodnog tijela.
(4) Za postojeće onečišćivače koji ispuštaju otpadne vode u vodno tijelo koje nije u najmanje dobrom stanju postupa se na sljedeći način:
– kada je vodno tijelo u vrlo lošem i lošem stanju propisuju se uvjeti smanjenja opterećenja primjenom strožih graničnih vrijednosti emisija do razine postizanja najmanje umjerenog stanja na tom i nizvodnim vodnim tijelima kao prvi korak u postupku dovođenja voda u najmanje dobro stanje
– kada je vodno tijelo u umjerenom stanju propisuju se uvjeti smanjenja opterećenja primjenom strožih graničnih vrijednosti emisija do razine postizanja najmanje dobrog stanja.

6. Fiksni korekcijski koeficijent

Članak 12.
(1) Korekcijski koeficijent izražen kao fiksni koeficijent primjenjuje se za ispuštanje industrijskih otpadnih voda i/ili sanitarnih otpadnih voda, koje imaju ograničen ili neznatan utjecaj na ispunjenje okolišnih ciljeva prema vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda onečišćivača iz Priloga 1.B ovoga Pravilnika sa sastavom otpadnih voda koji odgovara gospodarskoj djelatnosti.
(2) Onečišćivači iz stavka 1. ovoga članka dužni su ispuštati otpadne vode u skladu s graničnim vrijednostima iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika, provesti sve mjere sprečavanja onečišćenja te redovito održavati građevine za odvodnju otpadnih voda uključujući i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda u funkcionalnom stanju te ih podvrgavati redovitoj kontroli sukladno članku 78. Zakona o vodama, o čemu su dužni čuvati dokaze u razdoblju 6 godina. U protivnom su dužni ishoditi novu vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda u kojoj će se propisati redovito ispitivanje sastava otpadne vode sukladno odredbi članka 13. ovoga Pravilnika.
(3) Za slučajeve iz stavka 1. ovoga članka fiksni korekcijski koeficijent pokazatelja onečišćenja određen je propisom iz članka 36. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.

III. METODOLOGIJA I UČESTALOST UZORKOVANJA I ISPITIVANJA SASTAVA OTPADNIH VODA I DOSTAVA PODATAKA

1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda

Članak 13.
(1) Uzorkovanje pročišćenih i/ili nepročišćenih industrijskih otpadnih voda prije ispuštanja u sustav javne odvodnje obavlja se iz trenutačnog ili kompozitnog uzorka, odnosno kako je to utvrđeno vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda ili rješenjem o okolišnoj dozvoli prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša. Uzorkovanje se obavlja tijekom ispuštanja industrijskih otpadnih voda na obilježenom kontrolnom oknu neposredno prije ispuštanja pročišćene i/ili nepročišćene otpadne vode u sustav javne odvodnje. Kompozitno uzorkovanje obavlja se svakih sat vremena.
(2) Uzorkovanje pročišćenih i/ili nepročišćenih industrijskih i drugih otpadnih voda prije ispuštanja u vode, obavlja se iz trenutačnog ili kompozitnog uzorka, odnosno kako je to utvrđeno vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda ili rješenjem o okolišnoj dozvoli prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša. Uzorkovanje se obavlja tijekom trajanja radnog procesa na obilježenom kontrolnom oknu neposredno prije ispuštanja pročišćene i/ili nepročišćene otpadne vode u površinske ili iznimno u podzemne vode. Kompozitno uzorkovanje obavlja se svakih sat vremena.
(3) Pravne i fizičke osobe koje su u obvezi imati vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda ili rješenje o okolišnoj dozvoli zaštite okoliša prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša, dužne su imati, koristiti i održavati u ispravnom stanju uređaj za mjerenje protoka koji treba ugraditi u obilježenom kontrolnom oknu, sukladno članku 75. stavku 4. Zakona o vodama te voditi očevidnik iz Priloga 1.A ovoga Pravilnika. Provjera ispravnosti uređaja za mjerenje protoka obavlja se prema proizvođačkim specifikacijama, a obvezna je najmanje jednom u pet godina o čemu je potrebno dostaviti dokaze u nadležni vodnogospodarski odjel Hrvatskih voda.
(4) Na uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, ispitivanje se obavlja na uzorcima razmjernim protoku ili vremenu, na stalnom obilježenom mjestu na izlazu iz uređaja. Uzorkovanje se obavlja svakih sat vremena tijekom razdoblja uzorkovanja propisanog u Tablici 4. Priloga 1. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja postignutog smanjenja opterećenja na isti način se obavlja uzorkovanje i na ulazu u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
(5) Na ispustima iz sustava javne odvodnje za koje je vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda propisana obveza praćenja sastava otpadnih voda, ispitivanja moraju obuhvatiti minimalno pokazatelje iz tablica 2. i 2.a. Priloga 1. ovoga Pravilnika neovisno o propisanom u vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda.
(6) Pravne i fizičke osobe, ovisno o djelatnosti na lokaciji i kakvoći vode korištene u tehnološkom procesu, kao i isporučitelj vodne usluga javne odvodnje dužni su kod ishođenja vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda ili rješenje o okolišnoj dozvoli prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša, ispitati sastav otpadnih voda na pokazatelje iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika putem ovlaštenog laboratorija u svrhu detaljnog utvrđivanja pokazatelja koji su prisutni u otpadnoj vodi.
(7) Obveza ispitivanja sastava otpadnih voda iz stavka 6. ovoga članka također se primjenjuje najmanje jednom (1) u razdoblju važenja Plana upravljanja vodnim područjima u postupku preispitivanja i usklađenja temeljem članka 171. Zakona o vodama te kada nastale promjene na lokaciji onečišćivača zahtijevaju izmjenu ili izdavanje novog akata kojim se regulira ispuštanje otpadnih voda.
(8) Minimalna učestalost uzorkovanja industrijskih otpadnih voda ovisi o količini ispuštene otpadne vode i utvrđena je u Tablici 3. Priloga 1. ovoga Pravilnika. Uzorci se uzimaju u pravilnim vremenskim razmacima.
(9) Na ispustima industrijskih otpadnih voda koje ne potječu iz tehnološkog procesa proizvodnje na koje se primjenjuje odredba članka 12. ovoga Pravilnika ne primjenjuje se obveza redovitog godišnjeg ispitivanja sastava otpadnih voda. Ovi onečišćivači dužni su jednom (1) u tri godine ispitati sastav otpadne vode, ovisno o djelatnosti na lokaciji, na pokazatelje iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(10) Najmanji broj godišnjih uzoraka za ispitivanje komunalnih otpadnih voda ovisi o veličini uređaja i utvrđen je u Tablici 4. Priloga 1. ovoga Pravilnika. Uzorci se uzimaju u pravilnim vremenskim razmacima. Za slučajeve iz članka 7. stavka 15. ovoga Pravilnika mikrobiološki pokazatelji iz Tablice 2.b Priloga 1. ovoga Pravilnika određuju se za vrijeme trajanja sezone kupanja.
(11) Dozvoljeni broj uzoraka s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda tijekom jedne godine, koji ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisija za BPK5, KPKCr i suspendirane tvari iz Tablice 2. Priloga 1. ovoga Pravilnika, naveden je u Tablici 5. Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(12) Uzorak uzet tijekom normalnih radnih uvjeta uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji ne zadovoljava granične vrijednosti emisija prema stavku 10. ovoga članka, ne smije odstupati više od 150% za suspendirane tvari, 100% za BPK5 i KPKCr.
(13) Za pokazatelje koji nisu obuhvaćeni stavkom 10. ovoga članka, godišnji prosjek uzoraka za svaki pokazatelj na uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda mora biti u skladu s graničnim vrijednostima emisija prema Tablici 2.a Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(14) Za prvi stupanj (I) pročišćavanja na uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda dozvoljeni broj uzoraka tijekom jedne godine, koji ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisija za pokazatelje BPK5 i suspendiranu tvar iz članka 3. točke 2. ovoga Pravilnika, naveden je u Tablici 5. Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(15) U svrhu utvrđivanja ostvarenog stupnja pročišćavanja na uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda Hrvatske vode provode ocjenu rada uređaja neovisno o propisanoj vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda, i to na temelju rezultata ispitivanja sastava otpadnih voda isključivo iz kompozitnih uzoraka uzetih tijekom jedne kalendarske godine sukladno stavku 4. i 10. ovoga članka, uzimajući u obzir odredbu stavka 11., 12., 13. i 14. ovoga članka te granične vrijednosti emisija pokazatelja iz tablica 2. i 2.a Priloga 1. te članka 3. točke 2. i članka 7. stavka 11. ovoga Pravilnika.
(16) Ekstremne vrijednosti pokazatelja na uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda neće biti uzete u obzir ako su rezultat izvanrednih situacija, primjerice velikog intenziteta oborina.
(17) Pri uzorkovanju i ispitivanju otpadnih voda ovlašteni laboratorij dužan je primjenjivati akreditirane i/ili druge dokumentirane i validirane metode u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno priznatim normama.
(18) Praćenje emisija otpadnih voda za postrojenja za koja se izdaje okolišna dozvola provodi se sukladno odredbama ovoga Pravilnika i odredbama za praćenje emisija u okoliš kako je uređeno posebnim propisom o okolišnoj dozvoli.
(19) Odredbe ovoga članka koje se odnose na komunalne otpadne vode primjenjuju se i na ostale sanitarne otpadne vode koje se ispuštaju u vode.

2. Dostava podataka

Članak 14.
(1) Podatke o količini ispuštene otpadne vode dostavlja onečišćivač Hrvatskim vodama dvaput godišnje na Obrascu A1 iz Priloga 1.A ovoga Pravilnika.
(2) Podatke o obavljenom uzorkovanju (gdje je primjenjivo) i ispitivanju sastava otpadnih voda dostavlja onečišćivač Hrvatskim vodama na obrascu B1 ili B2 iz Priloga 1.A ovoga Pravilnika uz koji se obavezno dostavlja originalno analitičko izviješće ovlaštenih laboratorija, u roku od mjesec dana od obavljenog uzorkovanja.
(3) Podatke o kemikalijama stavljenim na tržište za primjenu na području Republike Hrvatske koje nakon uporabe dospijevaju u vode, dostavlja pravna odnosno fizička osoba iz članka 76. stavka 2. Zakona o vodama, Hrvatskim vodama jednom godišnje na Obrascu C iz Priloga 1.A ovoga Pravilnika.
(4) Propisani obrasci iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, dostavljaju se elektronički potpisani kako je uređeno posebnim propisom kojim se uređuje elektronički potpis, putem elektroničke pošte na adresu: pisarnica@voda.hr. Iznimno, ako obveznik dostave podataka nije u mogućnosti dostaviti elektronički potpisane obrasce, podaci se dostavljaju u nepromijenjenoj formi u Excel formatu te ovjereni i potpisani od strane odgovorne osobe, u elektroničkom obliku putem elektroničke pošte na adresu: ocevidnik.pgve@voda.hr ili putem ovlaštenog davatelja poštanske usluge. Obrasci dostavljeni nakon navedenog roka ili bez originalnog analitičkog izvješća iz stavka 2. ovoga članka, ne mogu se uzeti u obzir kao dokazi o ispunjenju obveza.
(5) Digitalne verzije obrazaca iz Priloga 1.A dostupni su na službenoj web-stranici Hrvatskih voda (www.voda.hr).
(6) Hrvatske vode dužne su provjeriti dostavljene podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te ih obraditi na način potreban za izradu izvješća o ispuštanju otpadnih voda.
(7) Nadležno tijelo za vođenje registra onečišćavanja okoliša dužno je jednom godišnje, a najkasnije do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu dostaviti Hrvatskim vodama, izvješće s podacima o količini mulja nastalog u postupku pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, izraženim isključivo u tonama suhe tvari mulja, koje prikuplja prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša.
(8) Izvješće iz stavka 7. ovoga članka sadrži podatke o količini upotrijebljenog mulja (na poljoprivrednom zemljištu, u kompostiranju, hortikulturi i ostali načini) i količini odloženog/zbrinutog mulja (npr. na odlagalištima otpada, spaljivanje, ostali načini). Podaci moraju biti iskazani po svakom pojedinom uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i po lokaciji na kojoj je mulj upotrebljen ili odložen/zbrinut (uključujući HTRS96/TM koordinate lokacije).
(9) Hrvatske vode izrađuju objedinjeno izvješće, koje obuhvaća podatke o ispuštanju komunalnih otpadnih voda i podatke o mulju iz stavka 7. ovoga članka te ga, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, dostavljaju Europskoj komisiji svake dvije godine odnosno u roku od šest mjeseci po primitku zahtjeva Europske komisije.
(10) Izvješće iz stavka 9. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo i Hrvatskih voda.
(11) Podatke o provedbi višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina iz članka 43. stavka 1. Zakona o vodama, Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.
U roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika Hrvatske vode će izraditi:
– kriterije za izradu analize utjecaja provedbe zahvata na stanje voda vezano za iznimna neizravna ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode iz članka 9. stavka 1. podstavka 2. ovoga Pravilnika i
– kriterije za neizravna ispuštanja u podzemne vode (granične vrijednosti emisija, stupanj pročišćavanja i dr.).

Članak 16.
Svi upravni i drugi postupci izdavanja vodopravnih akata započeti do stupanja na snagu ovoga Pravilnika dovršit će se po odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 17.
Zahtjevi iz članka 7. ovoga Pravilnika vezano uz prikupljanje, odvodnju i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, moraju se ispuniti najkasnije do:
1. dana 31. prosinca 2018. za aglomeracije veće od 15 000 ES, osim u sljedećim aglomeracijama:
1.1. Bibinje – Sukošan
1.2. Biograd
1.3. Jelsa – Vrbovska
1.4. Makarska
1.5. Mali Lošinj
1.6. Malinska – Njivice
1.7. Nin
1.8. Pirovac – Tisno – Jezera
1.9. Pula – sjever
1.10. Vela Luka i
1.11. Vir.
2. dana 31. prosinca 2020. za aglomeracije veće od 10 000 ES čije se otpadne vode ispuštaju u osjetljiva područja, za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda koji su smješteni u osjetljivim područjima, te za aglomeracije od točke 1.1. do točke 1.11. iz ovoga članka.
3. dana 31. prosinca 2023. za aglomeracije veće od 2 000 ES.

Članak 18.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne novine«, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16).

Članak 19.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

PRILOZI