Na temelju članka 94. stavka 2. Zakona o hrani (»Narodne novine« br. 46/2007), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK O UGUŠĆENOM (KONDENZIRANOM) MLIJEKU I MLIJEKU U PRAHU

(Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 80/07 i 34/11)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju zahtjevi kakvoće kojima u proizvodnji i stavljanju na tržište moraju udovoljavati ugušćeno (kondenzirano) mlijeko i mlijeko u prahu (u daljnjem tekstu: proizvodi), a odnose se na:
– nazive, definicije i opće zahtjeve kojima moraju udovoljavati,
– sastav,
– vrstu i količinu sirovina te drugih tvari koje se koriste u proizvodnji i preradi,
– dodatne ili specifične zahtjeve označavanja,
– tehnološke postupke koji se mogu primjenjivati u proizvodnji.
 
Članak 2.
(Brisan.)
 
Članak 3.
Na označavanje proizvoda iz članka 1. ovoga Pravilnika primjenjuju se odredbe Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (»Narodne novine« br. 41/08)[2] te odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na označavanje.
 
Članak 4.
(Brisan.)
 
II. POSEBNE ODREDBE

1. Ugušćeno (kondenzirano) mlijeko

Članak 5.
Ugušćeno (kondenzirano) mlijeko je nezaslađeni ili zaslađeni tekući proizvod dobiven isparavanjem dijela vode iz punomasnog, djelomično obranog ili obranog mlijeka ili smjese tih proizvoda, uz mogući dodatak vrhnja i/ili mlijeka u prahu.
U slučaju dodatka mlijeka u prahu, udio mlijeka u prahu ne smije biti veći od 25% ukupne suhe tvari mlijeka u gotovom proizvodu.
Ugušćeno (kondenzirano) mlijeko može se proizvoditi sa ili bez dodatka šećera, a na tržište se stavlja kao:
– ugušćeno (kondenzirano) nezaslađeno mlijeko,
– ugušćeno (kondenzirano) zaslađeno mlijeko.
 
Članak 6.
Ugušćeno (kondenzirano) nezaslađeno mlijeko stavlja se na tržište kao:
(a) »ugušćeno (kondenzirano) ekstra-masno mlijeko« koje označava ugušćeno (kondenzirano) mlijeko čiji maseni udio masti iznosi najmanje 15% te čiji maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 26,5%;
(b) »ugušćeno (kondenzirano) mlijeko« koje označava ugušćeno (kondenzirano) mlijeko čiji maseni udio masti iznosi najmanje 7,5% te čiji maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 25%;
(c) »ugušćeno (kondenzirano) djelomično obrano mlijeko« koje označava ugušćeno (kondenzirano) mlijeko čiji maseni udio masti iznosi najmanje 1% a najviše 7,5% te čiji maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 20%;
(d) »ugušćeno (kondenzirano) obrano mlijeko« koje označava ugušćeno (kondenzirano) mlijeko čiji maseni udio masti iznosi najviše 1% te čiji maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 20%.
 
Članak 7.
Ugušćeno (kondenzirano) zaslađeno mlijeko stavlja se na tržište kao:
(a) »ugušćeno (kondenzirano) zaslađeno mlijeko« koje označava ugušćeno (kondenzirano) mlijeko s dodatkom saharoze (polubijeli šećer, bijeli šećer ili ekstra bijeli šećer) čiji maseni udio masti iznosi najmanje 8% te čiji maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 28%;
(b) »ugušćeno (kondenzirano) zaslađeno djelomično obrano mlijeko« koje označava ugušćeno (kondenzirano) mlijeko s dodatkom saharoze (polubijeli šećer, bijeli šećer ili ekstra bijeli šećer) čiji maseni udio masti iznosi najmanje 1% a najviše 8% te čiji maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 24%;
(c) »ugušćeno (kondenzirano) zaslađeno obrano mlijeko« koje označava ugušćeno (kondenzirano) mlijeko s dodatkom saharoze (polubijeli šećer, bijeli šećer ili ekstra bijeli šećer) čiji maseni udio masti iznosi najviše 1% te čiji maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 24%.
 
2. Mlijeko u prahu

Članak 8.
Mlijeko u prahu je proizvod dobiven isparavanjem vode iz mlijeka, djelomično ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili smjese ovih proizvoda, u kojemu maseni udio vode iznosi najviše 5% u gotovom proizvodu.
Mlijeko u prahu stavlja se na tržište kao:
(a) »ekstra-masno mlijeko u prahu« koje označava mlijeko u prahu čiji maseni udio masti iznosi najmanje 42%;
(b) »punomasno mlijeko u prahu« koje označava mlijeko u prahu čiji maseni udio masti iznosi najmanje 26%, a najviše 42%;
(c) »djelomično obrano mlijeko u prahu« koje označava mlijeko u prahu čiji maseni udio masti iznosi više od 1,5% i manje od 26%;
(d) »obrano mlijeko u prahu« koje označava mlijeko u prahu čiji maseni udio masti iznosi najviše 1,5%.
 
3. Dopušteni postupci obrade

Članak 9.
Prilikom proizvodnje proizvoda definiranih u članku 7. ovoga Pravilnika dopušten je dodatak dodatne količine laktoze čiji maseni udio u gotovom proizvodu nije veći od 0,03%.
Ne dovodeći u pitanje odredbe Pravilnika o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine« br. 99/07, 28/10)[3] konzerviranje proizvoda iz članka 6. do 8. ovoga Pravilnika provodi se sljedećim postupcima:
– toplinska obrada (sterilizacija, UHT metoda, itd.), za proizvode iz članka 6. ovoga Pravilnika,
– dodatak saharoze, za proizvode iz članka 7. ovoga Pravilnika,
– postupak dehidracije, za proizvode iz članka 8. ovoga Pravilnika,
– ne dovodeći u pitanje zahtjeve glede sastava proizvoda iz članka 6. do 8. ovoga Pravilnika, sadržaj i količina bjelančevina može se promijeniti, tako da je maseni udio najmanje 34% (izražen kao bezmasna suha tvar), dodavanjem i/ili oduzimanjem mliječnih komponenti na način da se ne promijeni omjer bjelančevina sirutke i kazeina u mlijeku u kojem se sadržaj i količina bjelančevina mijenja.
 
4. Dozvoljeni dodaci i sirovine

Članak 9a.
Dozvoljeno je dodavanje vitamina i minerala proizvodima iz članka 6. do 8. ovoga Pravilnika sukladno Pravilniku o hrani obogaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani) (»Narodne novine« br. 148/08)[4].
Dozvoljene sirovine za promjenu sadržaja i količine bjelančevina iz članka 9. stavka 2. podstavka 4. ovoga Pravilnika su:
– mliječni koncentrat: proizvod dobiven koncentriranjem mliječnih bjelančevina ultrafiltracijom punomasnog mlijeka, djelomično obranog mlijeka ili obranog mlijeka;
– mliječni permeat: proizvod dobiven oduzimanjem mliječnih bjelančevina i mliječne masti iz punomasnog mlijeka, djelomično obranog mlijeka ili obranog mlijeka ultrafiltracijom;
– laktoza: prirodni sastojak mlijeka koji se obično dobiva iz sirutke sa sadržajem bezvodne laktoze ne manjim od 99,0% m/m računato na suhu tvar. Može biti bezvodna ili sadržavati jednu molekulu kristalne vode ili biti smjesa oba oblika.

Članak 10.
Nazivi proizvoda iz članka 6. do 8. ovoga Pravilnika mogu se koristiti za označavanje samo onih proizvoda koji udovoljavaju zahtjevima propisanim ovim Pravilnikom te se na tržište moraju stavljati označeni tim nazivima.
Pri označavanju proizvoda definiranih ovim Pravilnikom mora biti naveden:
– maseni udio mliječne masti u gotovom proizvodu, osim u slučaju proizvoda definiranih u članku 6. stavku 1. točki d), članku 7. stavku 1. točki c) i članku 8. stavku 2. točki d) ovoga Pravilnika;
– udio bezmasne suhe tvari mlijeka u prahu za proizvode iz članka 6. i 7. ovoga Pravilnika.
Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju biti navedeni uz naziv proizvoda.

Članak 10a.
Umjesto naziva iz članka 6. do 8. ovoga Pravilnika, mogu se koristiti specifični nazivi na jeziku i pod uvjetima propisanim u Prilogu 1. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
 
Članak 11.
Pri označavanju proizvoda iz članka 8. ovoga Pravilnika mora biti naveden preporučeni način razrjeđivanja ili rekonstitucije, uključujući podatke o udjelu masti u razrijeđenom ili rekonstituiranom proizvodu.
 
Članak 12.
Kada su proizvodi mase manje od 20 g po jedinici zapakirani u skupno pakiranje, podaci propisani člankom 10. do 13. ovoga Pravilnika moraju se nalaziti samo na skupnom pakiranju, osim naziva proizvoda koji se mora nalaziti na svakom pojedinačnom pakiranju.
 
Članak 13.
Pri označavanju proizvoda iz članka 8. ovoga Pravilnika mora biti navedena oznaka »nije namijenjeno za prehranu dojenčadi ispod 12 mjeseci starosti«.
 
III. UTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI

Članak 14.
Za utvrđivanje sukladnosti proizvoda sa zahtjevima kakvoće propisanim ovim Pravilnikom u svrhu službene kontrole koriste se metode propisane posebnim propisom.
 
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe članka 43. do 53. Pravilnika o kakvoći mlijeka, mliječnih proizvoda, sirila i čistih kultura (»Narodne novine« br. 53/91 i 158/03).
 
Članak 16.
Proizvodi proizvedeni i označeni sukladno odredbama Pravilnika iz članka 15. ovoga Pravilnika mogu se stavljati na tržište do iskorištenja zaliha, a najkasnije do 30. lipnja 2008. godine.
 
Članak 17.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST
 
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UGUŠĆENOM (KONDENZIRANOM) MLIJEKU I MLIJEKU U PRAHU[1]
 
(„Narodne novine“, broj 34/11 od 23. 03. 2011.)
 
Članak 11.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
 
PRILOG 1.
 
SPECIFIČNI NAZIVI KOJI SE MOGU KORISTITI ZA ODREĐENE PROIZVODE IZ ČLANKA 6. DO 8. OVOGA PRAVILNIKA
 
1. Engleski naziv ‘evaporated milk’ za proizvod iz članka 6. točke b) čiji maseni udio masti iznosi najmanje 9%, a maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 31%;
2. Francuski nazivi ‘lait demi-écrémé concentré’ i ‘lait demi-écrémé concentré non sucré’, španjolski naziv ‘leche evaporada semidesnatada’, nizozemski nazivi ‘geëvaporeerde halfvolle melk’ ili ‘halfvolle koffiemelk’ i engleski naziv ‘evaporated semi-skimmed milk’ za proizvod iz članka 6. točke c) čiji maseni udio masti iznosi između 4% i 4,5%, a maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 24%;
3. Danski naziv ‘kondenseret kaffefløde’ i njemački naziv ‘kondensierte Kaffeesahne’ za proizvod iz članka 6. točke a);
4. Danski naziv ‘flødepulver’, njemački nazivi ‘Rahmpulver’ i ‘Sahnepulver’, francuski naziv ‘crème en poudre’, nizozemski naziv ‘roompoeder’, švedski naziv ‘gräddpulver’ i finski naziv ‘kermajauhe’ za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke a);
5. Francuski naziv ‘lait demi-écrémé concentré sucré’, španjolski naziv ‘leche condensada semidesnatada’ i nizozemski naziv ‘gecondenseerde halfvolle melk met suiker’ za proizvod iz članka 7. točke b) čiji maseni udio masti iznosi između 4% i 4,5%, a maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 28%;
6. Francuski naziv ‘lait demi-écrémé en poudre’, nizozemski naziv ‘halfvolle melkpoeder’ i engleski nazivi ‘semi-skimmed milk powder’ ili ‘dried semi-skimmed milk’ za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke c) čiji maseni udio masti iznosi između 14% i 16%;
7. Portugalski naziv ‘leite em pó meio gordo’za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke c) čiji maseni udio masti iznosi između 13% i 26%;
8. Nizozemski naziv ‘koffiemelk’za proizvod iz članka 6. točke b);
9. Finski naziv ‘rasvaton maitojauhe’ za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke d);
10. Španjolski naziv ‘leche en polvo semidesnatada’ za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke c) čiji maseni udio masti iznosi između 10% i 16%;
11. Malteški naziv ‘Ħalib evaporat’ za proizvod iz članka 6. točke b);
12. Malteški naziv ‘Ħalib evaporat b’kontenut baxx ta’ xaħam’ za proizvod iz članka 6. točke c);
13. Estonski naziv ‘koorepulber’ za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke a);
14. Estonski naziv ‘piimapulber’ za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke b);
15. Estonski naziv ‘väherasvane kondenspiim’ za proizvod iz članka 6. točke c);
16. Estonski naziv ‘magustatud väherasvane kondenspiim’ za proizvod iz članka 7. točke b);
17. Estonski naziv ‘väherasvane piimapulber’ za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke c);
18. Češki naziv ‘zahuštěná neslazená smetana’ za proizvod iz članka 6. točke a);
19. Češki naziv ‘zahuštěné neslazené plnotučné mléko’ za proizvod iz članka 6. točke b);
20. Češki naziv ‘zahuštěné neslazené polotučné mléko’ za proizvod iz članka 6. točke c) čiji maseni udio masti iznosi između 4% i 4,5%;
21. Češki naziv ‘zahuštěné slazené plnotučné mléko’ za proizvod iz članka 7. točke a);
22. Češki naziv ‘zahuštěné slazené polotučné mléko’ za proizvod iz članka 7. točke b) čiji maseni udio masti iznosi između 4% i 4,5%;
23. Češki naziv ‘sušená smetana’ za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke a);
24. Češki naziv ‘sušené polotučné mléko’ za proizvod iz članka 8. stavka 2. točke c) čiji maseni udio masti iznosi između 14% i 16%.
[1]Ovim se Pravilnikom preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2001/114/EZ od 20. prosinca 2001. o ugušćenom (kondenziranom) mlijeku i mlijeku u prahu namijenjenim za konzumaciju
[2]Pravilnikom se preuzimaju odredbe:
– Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju propisa država članica koji se odnose na označavanje, prezentaciju i reklamiranje prehrambenih proizvoda
– Direktive Komisije 87/250/EEZ od 15. travnja 1987. o oznaci alkoholne jakosti po volumenu kod deklariranja alkoholnih pića namijenjenih za prodaju krajnjem potrošaču
– Direktive Vijeća 89/396/EEZ od 14. lipnja 1989. o oznakama ili znakovima koje određuju seriju kojoj hrana pripada
– Direktive Komisije 2008/5/EZ od 30. siječnja 2008. koja se odnosi na obvezno označavanje kod određene hrane pojedinosti drugih od onih propisanih Direktivom 2000/13/EZ Europskog parlamenta i vijeća
– Direktive Komisije 2002/67/EZ od 18. srpnja 2002. koja se odnosi na označavanje hrane koja sadrži kinin i hrane koja sadrži kofein
– Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 od 31. ožujka 2004. koja se odnosi na označavanje hrane i sastojaka hrane s dodanim fitosterolima, fitosterol esterima, fitostanolima i fitostanol esterima
– Direktive 94/35/EZ Europskog parlamenta i Komisije od 30. lipnja 1994. o sladilima koji se koriste u hrani
– Direktive 1999/10/EZ od 8. ožujka 1999. kojom se derogiraju odredbe članka 7. Direktive Vijeća 79/112/EEC o označavanju hrane
[3]Pravilnikom se preuzimaju odredbe Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o specifičnim zahtjevima higijene hrane životinjskog podrijetla
[4]Pravilnikom se preuzimaju odredbe Uredbe 1925/2006/EZ od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i drugih određenih tvari u hranu.