Na temelju članka 37. stavka 7. Zakona o šumama (»Narodne novine« br. 68/18 i 115/18), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O DOZNACI STABALA, OBILJEŽBI ŠUMSKIH PROIZVODA, TERETNOM LISTU (POPRATNICI) I ŠUMSKOM REDU

(„Narodne novine“, broj 71/19)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način doznake stabala, sadržaj teretnog lista (popratnice), obilježbe šumskih proizvoda, njihove otpreme, prijevoza i pohrane, kao i vrijeme sječe i šumski red.

II. DOZNAKA STABALA

Doznaka stabala za sječu

Članak 2.

(1) Doznaka stabala je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma.
(2) Doznakom se obuhvaćaju sva stabla predviđena za sječu prsnog promjera 10 cm i većeg od 10 cm.
(3) Stabla odabrana za sječu mjere se i obilježavju oznakama u prsnoj visini (približno 1,30 m od tla) te otiskom žiga doznačnog čekića na zatesu žilišta.
(4) Na nagnutim terenima stabla se mjere s gornje strane.
(5) Obilježbe u prsnoj visini moraju biti vidljive sa svih strana stabala.
(6) Otisak žiga doznačnog čekića na zatesu žilišta mora ostati vidljiv i poslije sječe.

Članak 3.

(1) Doznaka stabala se obavlja prema šumskouzgojnim načelima, smjernicama i načinu gospodarenja propisanim šumskogospodarskim planovima, a u šumama za koje nije izrađen šumskogospodarski plan u skladu sa šumskouzgojnim načelima i načelom održivog gospodarenja šumama.
(2) Doznaka stabala predstavlja stručni šumarski posao kojemu je cilj kroz pomaganje fenotipski najkvalitetnijim stablima formirati stabilne i produktivne sastojine optimalne strukture i maksimalnog prirasta kvalitetnog drva uz uvažavanje načela održivosti.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u sastojini u kojoj su uočena oštećena, odumrla i stabla smanjene vitalnosti, u svrhu zaštite i očuvanja šuma, doznačit će se i:
1. odumrla stabla
2. živa stabla:
a) koja imaju osutost krošnje veću od 60 %
b) ako je odumiranjem zahvaćen vrh stabla kod crnogoričnih stabala
c) na kojima se pojavljuju karakteristični simptomi bolesti i štetnika na kori ili ispod nje (primjerice karakteristične tamne pjege na kori debla-tekline, miceliji raznih gljiva, piljevina kukaca drvaša i slično).
(4) Stabla kojima je osutost krošnje izazvana golobrstom, djelomičnim golobrstom, kasnim mrazom ili sličnim uzrokom neće biti doznačena za sječu osim ako za doznaku tih stabala ne postoji drugi razlog.
(5) Poslije sječa u sastojinama ne smiju ostati suha, polusuha i oštećena dubeća stabla, osim ako je to predviđeno šumskogospodarskim planom radi zaštite biološke raznolikosti odnosno očuvanja ekosustava te radi potreba certificiranja šuma i ostalih razloga koji su propisani posebnim propisima.
(6) Stabla ostavljena radi zaštite biološke raznolikosti iz stavka 5. ovoga članka se mjere i obilježavaju crveno obojenim prstenom u prsnoj visini te unose u obrazac bioraznolikosti neovisno o vremenu provođenja doznake stabala.
(7) Doznačiti se mogu i opasna stabla kod kojih je zbog narušenih fizičkih karakteristika izražena mogućnost loma i/ili izvaljivanja.
(8) Obrazac za evidentiranje stabala radi zaštite bioraznolikosti tiskan je u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.

Članak 4.

(1) Iznimno od odredbe članka 2. stavka 3. ovoga Pravilnika, prije sječe svih stabala u sastojinama (krčenje šume, čista sječa, izvanredni prihod), svih stabala u degradiranim sastojinama i sastojinama oštećenim elementarnom nepogodom te određenim za konverziju i sanaciju, slučajnog prihoda na površinama većim od 1ha te stabala u dovršnom sijeku oplodne sječe mjere se sva stabla i obilježavaju vidljivom oznakom u prsnoj visini, a žig doznačnog čekića se stavlja na zates žilišta rubnih stabala koja omeđuju predmetnu površinu.
(2) U sastojinama prvog dobnog razreda vrši se samo izmjera i obilježavanje stabala za sječu u prsnoj visini.
(3) Na opožarenim površinama zaštitnih šuma drvni obujam se utvrđuje na sistematskom uzorku od najmanje 5% površine.

Add stabla i sušci

Članak 5.

(1) Stabla koja nisu doznačena, a oštećena su i izvaljena prilikom sječe (Add stabla) potrebno je obilježiti otiskom žiga režijskog čekića na presjeku panja i unijeti u novu doznačnu knjižicu, a panjeve je potrebno naknadno obilježiti otiskom žiga doznačnog čekića na zatesu žilišta.
(2) Pojedinačne sušce nastale u razdoblju od doznake do sječe potrebno je doznačiti i unijeti u novi obrazac.

Vrijeme doznake

Članak 6.

(1) Doznaka stabala u sastojinama bjelogorice obavlja se za vrijeme vegetacijskog razdoblja, osim kod slučajnog prihoda, krčenja šuma, čistih i dovršnih sječa kada se doznaka obavlja cijele godine.
(2) U crnogoričnim sastojinama i mladim sastojinama starosti II dobnog razreda te raznodobnim i prebornim sastojinama doznaka stabala se obavlja tijekom cijele godine.
(3) Doznaka opasnih stabala u urbanim šumama obavlja se tijekom cijele godine.
(4) Doznaka vrijedi tri godine.

Žigovi za obilježavanje

Članak 7.

(1) Žig doznačnog čekića promjera 35 mm koristi se za obilježbu stabala za sječu.
(2) Žig režijskog čekića ima oblik istostraničnog trokuta sa zaobljenim vrhovima i dužinom stranice od 35 mm te se koristi za obilježbu drvnih sortimenata prije stavljanja u transport i iznimno za obilježbu stabala iz članka 5. stavak 1. te članka 25. stavaka 2. i 5. ovoga Pravilnika.
(3) Žig šumokvarnog čekića je kvadratnog oblika s dužinom stranice od 30 mm i koristi se za obilježbu šumske štete.
(4) Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljnjem tekstu: Komora) izdaje odobrenje za izradu čekića izvoditelju šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (u daljnjem tekstu: licencirani izvođač) na temelju rješenja o izdavanju odgovarajuće licencije (licencija za fazu izvođenja i nadzora radova doznake stabala, za fazu nadzora radova pridobivanja drva iz šume te vođenja privatnog šumoposjeda).
(5) O izradi, preuzimanju i zaduživanju čekića iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka Komora vodi evidenciju.
(6) Komora je dužna središnjem tijelu državne uprave nadležnom za obavljanje upravnih i drugih poslova u području šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) dostaviti obavijest o preuzimanju čekića te informaciju objaviti na web-stranici Komore u roku sedam dana od datuma preuzimanja.

Izvoditelj doznake stabala

Članak 8.

(1) Doznaku stabala obavlja osoba sa završenim dodiplomskim, preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zaštićenim šumama i u urbanim šumama doznaku stabala iz članka 3. stavka 3. ovoga Pravilnika može obavljati osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša.
(3) Nadzor izvršene doznake stabala provodi i potvrđuje ovlašteni inženjer šumarstva.
(4) Ista osoba može obaviti sve faze rada doznake stabala ako je ovlašteni inženjer šumarstva odgovarajućeg stručnog smjera.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka doznaku stabala u slučajevima kad se ne obavlja odabir stabala, već samo obilježavanje, izmjera i evidentiranje, mogu obavljati šumarski tehničari.

Obrasci za upisivanje doznačenih stabala

Članak 9.

(1) Prsni promjeri doznačenih stabala unose se po vrsti drveća i odsjecima u tiskani ili elektronički obrazac doznačne knjižice D-1, a u šumama za koje nije izrađen šumskogospodarski plan ili kad katastarska čestica nije uvrštena u šumskogospodarski plan u tiskani ili elektronički obrazac doznake stabala bez programa (u daljnjem tekstu: obrazac DBP) po katastarskim česticama.
(2) U rekapitulaciji obračuna doznake vrste drveća se grupiraju kako su grupirane u šumskogospodarskom planu.

Članak 10.

(1) Doznačna knjižica je dokument koji se izdaje na obrascu ili u elektroničkim obliku.
(2) Obračun drvnog obujma izračunava se u doznačnoj knjižici primjenom tarifa pomoću kojih je izvršen obračun drvnog obujma u šumskogospodarskom planu.
(3) Za sastojine za koje nije izrađen šumskogospodarski plan ili za sastojine na katastarskoj čestici koja nije uvrštena u šumskogospodarski plan obračun drvnog obujma izračunava se u obrascu DBP korištenjem tarife sastojine slične strukture.
(4) Doznačna knjižica s prilozima (obrazac za upis doznačenih stabala i obrazac obračuna drvnog obujma) tiskana je na obrascu D-1 u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

Očevidnik doznačnih knjižica i obrazaca DBP

Članak 11.

(1) Očevidnik doznačnih knjižica i obrazaca DBP vodi se po godinama.
(2) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba iz članka 14. stavka 2. točaka a), b) i c) Zakona o šumama (»Narodne novine« br. 68/18 i 115/18 – u daljnjem tekstu: Zakon), Javna ustanova iz članka 16. stavka 6. Zakona i licencirani izvođač dužni su voditi očevidnike doznačnih knjižica i obrazaca DBP.
(3) Obveza čuvanja evidentiranih podataka o doznaci stabala prestaje danom donošenja rješenja o odobrenju revizije ili obnove šumskogospodarskog plana, a za doznaku stabala u šumama privatnih šumoposjednika za koje nije izrađen program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika danom donošenja rješenja o odobrenju odgovarajućeg šumskogospodarskog plana.
(4) Očevidnik doznačnih knjižica i obrazaca DBP tiskan je u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.

Zahtjev za doznaku stabala

Članak 12.

(1) Mali i srednji šumoposjednici iz članka 14. stavka 3. točaka a) i b) Zakona podnose Ministarstvu Zahtjev za doznaku stabala (u daljnjem tekstu: Zahtjev).
(2) Veliki šumoposjednik podnosi Ministarstvu Zahtjev samo u slučaju kad katastarska čestica nije uvrštena u odgovarajući program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika.
(3) Zahtjev se podnosi na obrascu ZD koji je tiskan u Prilogu 4. ovoga Pravilnika.
(4) Podnositelj Zahtjeva mora uz isti priložiti dokaze propisane člankom 15. ovoga Pravilnika.
(5) Po izvršenoj doznaci stabala u šumama za koje je izrađen program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika Ministarstvo dostavlja malom i srednjem šumoposjedniku doznačnu knjižicu i elaborat sa smjernicama gospodarenja.
(6) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, u slučaju poduzimanja mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma sukladno posebnom propisu radi zaštite javnog interesa, doznaku stabala u šumama privatnih šumoposjednika provodi se neovisno o tome je li podnesen Zahtjev.

Doznaka stabala bez programa

Članak 13.

(1) Doznaka stabala kada nije izrađen program gospodarenja u šumama malih i srednjih šumoposjednika i doznaka stabala na katastarskoj čestici privatnih šumoposjednika koja nije uvrštena u odgovarajući program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika (u daljnjem tekstu: doznaka bez programa) obuhvaća onaj drvni obujam koji se doznači u šumi privatnog šumoposjednika na njegov Zahtjev.
(2) Doznaka bez programa obavlja se u svrhu izvođenja radova gospodarenja šumama i u sanitarne svrhe u smislu obnove šuma i poboljšanja stanja istih.
(3) Doznaka bez programa ne provodi se na katastarskim česticama koje po načinu uporabe u katastru nisu šuma.
(4) Doznaka bez programa ne mora se odobriti ako postoji opasnost od erozije ili klizanja terena ili ako postoje ograničenja propisana drugim propisima.

Članak 14.

(1) Doznaka bez programa i ostali radovi gospodarenja šumom i šumskim zemljištem obavljaju se prema odredbama ovoga Pravilnika te propisanim uvjetima i mjerilima obrasca DBP.
(2) Sadržaj obrasca DBP tiskan je u Prilogu 5. ovoga Pravilnika.

Dokumentacija uz Zahtjev

Članak 15.

(1) Zahtjev podnosi privatni šumoposjednik predmetne katastarske čestice, uz predočenje osobne iskaznice ili putovnice i Iskaznice privatnog šumoposjednika.
(2) Ako privatni šumoposjednik nije upisan u Upisnik privatnih šumoposjednika, uz Zahtjev mora priložiti izvadak iz zemljišne knjige i posjedovni list/izvod iz posjedovnog lista za katastarsku česticu na koju se odnosi zahtjev.
(3) Za katastarsku česticu kod koje vlasnik i posjednik nisu ista osoba, posjednik uz Zahtjev mora priložiti ovjerenu presliku ugovora o zakupu sklopljenog s vlasnikom ili izjavu vlasnika o suglasnosti za izvođenje sječe na predmetnoj katastarskoj čestici ovjerenu kod javnog bilježnika te izvadak iz zemljišne knjige i posjedovni list/izvod iz posjedovnog lista.
(4) U slučaju suvlasništva na predmetnoj čestici, podnositelj Zahtjeva mora priložiti izjavu o suglasnosti suvlasnika za izvođenje sječe na predmetnoj čestici ovjerenu kod javnog bilježnika osim u slučaju ako su svi suvlasnici prisutni kod podnošenja zahtjeva.
(5) Ako se izvadak iz zemljišne knjige ne može ishoditi, mora se priložiti posjedovni list/izvod iz posjedovnog lista s potvrdom o statusu zemljišne knjige i ispis iz zbirke isprava.
(6) Podnositelj Zahtjeva je odgovoran i dužan osobi koja obavlja stručni posao doznake stabala pokazati točno i potpuno nekretninu (katastarsku česticu) na kojoj se obavlja doznaka stabala sukladno Zahtjevu.
(7) Ministarstvo zadržava pravo tražiti od privatnog šumoposjednika i ostalu potrebnu dokumentaciju tijekom provođenja postupka doznake stabala.

Rješenje o izvršenoj doznaci stabala

Članak 16.

(1) Po izvršenoj doznaci bez programa u šumama privatnih šumoposjednika Ministarstvo izdaje rješenje o izvršenoj doznaci bez programa.
(2) Sastavni dio rješenja o izvršenoj doznaci bez programa je obrazac DBP.

Doznaka bez programa za šume u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 17.

Doznaku stabala na katastarskoj čestici u vlasništvu Republike Hrvatske koja nije uvrštena u odgovarajući šumskogospodarski plan provodi javni šumoposjednik.

III . OBILJEŽAVANJE DRVNIH SORTIMENATA

Članak 18.

(1) Obilježavanje drvnih sortimenata obavlja se obavezno prije njihovog stavljanja u transport tako da se na čelo sortimenata režijskim čekićem otisne žig.
(2) Na otisku mora biti čitljiv sadržaj žiga.

Članak 19.

(1) Drvni sortimenti oblog tehničkog drva (trupci, tanka oblovina i obla građa) srednjeg promjera ispod 25 cm obilježavaju se na jednom čelu, a srednjeg promjera 25 cm i većeg na oba čela.
(2) Višemetarsko prostorno drvo promjera 7 cm i većeg obilježava se u složaju na 50 % komada s jedne strane složaja.
(3) Jednometarsko prostorno drvo promjera 7 cm i većeg obilježava se u složaju na 50 % cjepanica odnosno oblica s jedne strane složaja ili 30 % sa svake strane složaja.
(4) Prostorno drvo dimenzija kraćih od 1 m koje zbog dimenzije nije moguće složiti u složajeve obilježava se na jednom čelu i to na 20 % cjepanica odnosno oblica.

Članak 20.

Grane i dijelovi grana, drvna sječka te ostali šumski proizvodi koji se ne mogu obilježiti režijskim čekićem pri stavljanju u transport ne moraju biti obilježeni.

Članak 21.

(1) Posječeni i izrađeni drvni sortimenti oblog tehničkog drva prije transporta moraju se premjeriti i za njih utvrditi vrsta drva, duljina i srednji promjer sortimenta, drvni obujam, podrijetlo sortimenta i osoba koja je izvršila obilježavanje.
(2) Drvni sortimenti iz stavka 1. ovoga članka obavezno se obilježavaju identifikacijskom pločicom.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u šumama malih i srednjih šumoposjednika te na površinama izvan šuma, drvni sortimenti iz stavka 1. ovoga članka mogu se, do izdavanja identifikacijske pločice iz stavka 4. ovoga članka, umjesto identifikacijskom pločicom obilježavati rednim brojem.
(4) Identifikacijske pločice za drvne sortimente podrijetlom iz šuma malih i srednjih šumoposjednika te površina izvan šuma licenciranim izvođačima izdaje Komora.
(5) Licencirani izvođači su dužni voditi evidencije o korištenju identifikacijskih pločica s obveznom godišnjom inventurom.
(6) Posječenim i izrađenim drvnim sortimentima višemetarskog prostornog drva prije transporta mora se utvrditi vrsta drva, drvni obujam, podrijetlo sortimenta i osoba koja je izvršila obilježavanje. Drvni obujam višemetarskog prostornog drva određuje se ili mjerenjem dimenzija složaja uz primjenu pretvorbenog faktora ili na temelju obujma prosječnog komada i broja komada ili pojednačnim mjerenjem svih komada.
(7) Posječenim i izrađenim drvnim sortimentima jednometarskog prostornog drva i prostornog drva dimenzija kraćih od 1 m prije transporta mora se utvrditi vrsta drva, drvni obujam, podrijetlo sortimenta i osoba koja je izvršila obilježavanje. Drvni obujam prostornog drva određuje se mjerenjem dimenzija složaja uz primjenu pretvorbenog faktora.
(8) Drvnoj sječki prije transporta mora se utvrditi vrsta drva, podrijetlo sortimenta i osoba koja je utvrdila količinu. Količina drvne sječke utvrđuje se mjerenjem dimenzija iskorištenog tovarnoga prostora i iskazuje se u nasipnim metrima (npm).

Očevidnik žigova čekića i faksimila žigova

Članak 22.

(1) Očevidnik žigova čekića i istovjetnih faksimila žigova obvezan je voditi licencirani izvođač radova radi utvrđenja zaduženja te obvezne godišnje inventure.
(2) Očevidnik žigova čekića i istovjetnih faksimila žigova iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu 6. ovoga Pravilnika.

IV. TERETNI LIST (POPRATNICA)

Članak 23.

(1) Teretni list (popratnica) za drvne šumske proizvode i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta i teretni list (popratnica) za nedrvne šumske proizvode (osim divljači) pisana je jedinstveno numerirana isprava koja se izdaje prije transporta drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda i drva posječenog izvan šume i šumskog zemljišta.
(2) Izdavanje obrazaca teretnog lista (popratnice) iz stavka 1. ovoga članka obavlja Komora.
(3) Komora daje suglasnost licenciranom izvođaču za korištenje računalnog ispisa teretnog lista (popratnice).
(4) Važenje teretnog lista (popratnice) je 24 sata.
(5) Za ovjeru teretnog lista (popratnice) koristi se jedan od žigova ili faksimila režijskog čekića licenciranog izvođača koji je obavio obilježavanje drvnih sortimenata.
(6) Na faksimil režijskog čekića analogno se primjenjuju svi propisi koji vrijede za režijski čekić.
(7) Izdavanje teretnih listova (popratnica) obavlja osoba s obrazovanjem šumarskog smjera.
(8) Očevidnike preuzetih obrazaca teretnih listova (popratnica) s obveznom godišnjom inventurom vode licencirani izvođači radova.
(9) Očevidnik teretnih listova (popratnica) nalazi se u Prilogu 7. ovoga Pravilnika.

Članak 24.

(1) Teretni list (popratnica) se izdaje na obrascima ili kao računalni ispis za:
– oblo drvo na obrascu TL-1
– prostorno drvo i drvnu sječku na obrascu TL-2
– nedrvne šumske proizvode na obrascu TL-NŠP.
(2) Obrazac teretnog list (popratnica) ispunjava se u četiri primjeraka od kojih jedan primjerak ostaje u bloku teretnog lista (popratnice), jedan primjerak pripada šumoposjedniku/vlasniku i/ili posjedniku površine koja nije šuma, jedan primjerak prijevozniku, a jedan primjerak kupcu.
(3) Obrasci iz stavka 1. ovoga članka tiskani su u Prilozima 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika.

Izdavanje teretnog lista (popratnice) za drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta

Članak 25.

(1) Zahtjev za izdavanje teretnog lista (popratnice) (dalje u tekstu: Zahtjev TL) za drvne sortimente s površina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima način uporabe u katastru nije šuma i šumsko zemljište odnosno koje kao takve nisu sastavni dio šumskogospodarskih planova se podnosi javnom šumoposjedniku.
(2) Javni šumoposjednik je dužan prije otpreme na presjeku panjeva rubnih stabala otisnuti žig režijskog čekića kojim će drvni sortimenti biti otpremljeni. Na teretni list (popratnicu) se potpisuje otpremnik i ovlaštena osoba posjednika predmetne površine, a jedan primjerak teretnog lista (popratnice) kao dokaz o podrijetlu drvnih sortimenata zadržava posjednik.
(3) Zahtjev TL za drvne sortimente s površine u privatnom vlasništvu/posjedu kojima način uporabe u katastru nije šuma i šumsko zemljište odnosno koje kao takve nisu sastavni dio programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika vlasnik/posjednik podnosi Ministarstvu.
(4) U slučaju poduzimanja mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma sukladno posebnom propisu radi zaštite javnog interesa, za drvnu masu s površina u privatnom vlasništvu/posjedu na kojima je izvršena doznaka stabala od strane pravne osobe ovlaštene za tu radnju, a bez prethodno podnesenog Zahtjeva, privatni šumoposjednik dužan je Ministarstvu podnijeti Zahtjev TL.
(5) Licencirani izvođač je dužan prije izdavanja teretnog lista (popratnice) na presjeku panjeva rubnih stabala koja omeđuju predmetnu površinu otisnuti žig režijskog čekića kojim će drvni sortimenti biti otpremljeni. Na teretni list (popratnicu) se potpisuje otpremnik i vlasnik/posjednik površine.
(6) Za nedrvne šumske proizvode s površine iz stavaka 1. ovoga članka Zahtjev TL podnosi se javnom šumoposjedniku.
(7) Za nedrvne šumske proizvode s površine iz stavaka 3. ovoga članka Zahtjev TL vlasnik/posjednik podnosi Ministarstvu.
(8) Vlasnik/posjednik snosi troškove obilježavanja drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda na površinama koje nisu šuma ili šumsko zemljište te izdavanja teretnog lista (popratnice).
(9) Obrazac Zahtjeva TL je tiskan u Prilogu 11. ovoga Pravilnika.

Članak 26.

(1) Podnositelj Zahtjeva TL iz članka 25. stavka 3. ovoga Pravilnika dužan je predočiti osobnu iskaznicu ili putovnicu te uz Zahtjev TL priložiti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o vlasništvu i posjedovni list/izvod iz posjedovnog lista za predmetnu katastarsku česticu.
(2) Za katastarsku česticu kod koje vlasnik i posjednik nisu ista osoba posjednik treba priložiti presliku ovjerenog ugovora o zakupu sklopljenog s vlasnikom ili izjavu vlasnika o suglasnosti za izdavanje teretnog lista (popratnice) ovjerenu kod javnog bilježnika te izvadak iz zemljišne knjige.
(3) U slučaju suvlasništva na predmetnoj čestici mora se priložiti izjava o suglasnosti suvlasnika za izdavanje teretnog lista (popratnice).
(4) Ako se izvadak iz zemljišne knjige ne može ishoditi, mora se priložiti posjedovni list/ izvod iz posjedovnog lista s potvrdom o statusu zemljišne knjige i ispis iz zbirke isprava.
(5) Podnositelj Zahtjeva TL je odgovoran i dužan osobi koja obavlja stručni posao izdavanja teretnog lista pokazati točno i potpuno nekretninu (katastarsku česticu) za koju se izdaje teretni list (popratnica).
(6) Ministarstvo zadržava pravo tražiti od vlasnika/posjednika i ostalu potrebnu dokumentaciju tijekom postupka izdavanja teretnog lista (popratnice).

Izdavanje teretnog lista u šumi

Članak 27.

(1) U šumama privatnih šumoposjednika teretni list (popratnica) za drvne i nedrvne šumske proizvode izdaje licencirani izvođač radova.
(2) U šumama malih i srednjih šumoposjednika teretni list (popratnicu) izdaje licencirani izvođač radova na usmeno ili pisano traženje privatnog šumoposjednika sukladno izvršenoj doznaci.
(3) Privatni šumoposjednik je dužan licenciranom izvođaču prilikom izdavanja teretnog lista (popratnice) za drvne šumske proizvode predočiti elaborat sa smjernicama gospodarenja ili rješenje o izvršenoj doznaci bez programa te teretne listove (popratnice) ukoliko se otprema drvnih sortimenata ne obavlja jednokratno.
(4) Privatni šumoposjednik snosi troškove obilježavanja drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda i izdavanja teretnog lista (popratnice).

V. EVIDENCIJE O DOZNAČENIM STABLIMA I IZDANIM TERETNIM LISTOVIMA (POPRATNICAMA) U ŠUMAMA PRIVATNIH ŠUMOPOSJEDNIKA

Članak 28.

(1) Ministarstvo u elektroničkom obliku vodi evidenciju o izvršenoj doznaci i izdavanju teretnih listova (popratnica) u šumama privatnih šumoposjednika.
(2) Evidencija sadrži podatke o jedinici regionalne i lokalne samouprave, katastarskoj općini i katastarskoj česticu koje se odnose na evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 29.

(1) Licencirani izvođači koji obavljaju doznaku stabala i izdavanje teretnog lista (popratnice) u šumama malih i srednjih šumoposjednika dužni su podatke o doznačenim stablima i podatke o izdanim teretnim listovima (popratnicama), neposredno nakon doznake/izdavanja, unositi u Aplikaciju za vođenje evidencija u šumama privatnih šumoposjednika (u daljnjem tekstu: Aplikacija).
(2) Licencirani izvođači koji obavljaju doznaku stabala i izdavanje teretnog lista (popratnice) u šumama velikih šumoposjednika dužni su podatke o doznačenim stablima i podatke iz izdanih teretnih listova (popratnica) unositi u Aplikaciju tromjesečno po gospodarskim jedinicama i vrstama drveća.
(3) U Aplikaciju se nakon doznake stabala unose podaci o vrsti sastojine, vrsti prihoda, vrsti sječe, površini, oznaci doznačnog čekića, podnositelju Zahtjeva, izvođaču doznake, vrsti drveća te drvnom obujmu doznačenih stabala.
(4) Nakon izdavanje teretnog lista (popratnice) svaki teretni list (popratnica) unosi se pojedinačno s podacima o broju teretnog lista (popratnice), vrsti drveća, drvnom obujmu oblog tehničkog drva, prostornog drva i drvne sječke te brojevima identifikacijskih pločica.
(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka licencirani izvođači koji obavljaju doznaku stabala i izdavanje teretnog lista (popratnice) u šumama velikih šumoposjednika ne unose podatke iz svake doznačne knjižice i svakog teretnog lista posebno.
(6) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, za šumske proizvode koji se evidentiraju po odvagama podaci iz teretnog lista (popratnice) trebaju se dostaviti Ministarstvu po primitku tih podataka.

VI. ŠUMSKI RED

Članak 30.

(1) Šumski red su svi postupci i radnje koji se obavljaju u sastojini, radi osiguranja redovnog gospodarenja šumom, a posebno radi njenoga uzgajanja, zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika, kao i ostvarivanja svih općekorisnih funkcija šuma te očuvanja bioraznolikosti.
(2) Postupci uspostave i održavanja šumskoga reda odnose se na zaštitu tla, stabala i šumske infrastrukture tijekom radova gospodarenja šumama te na sanaciju nastalih oštećenja i popravak stanja po završetku ovih radova.
(3) Šumski red dužne su uspostaviti i održavati pravne osobe koje gospodare odnosno upravljaju šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, a za šume privatnih šumoposjednika privatni šumoposjednici, u pravilu tijekom provođenja radova gospodarenja šumama, a najkasnije u roku tri mjeseca po završetku navedenih radova.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u slučaju poduzimanja mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma sukladno posebnom propisu radi zaštite javnog interesa, šumski red u šumama privatnih šumoposjednika dužna je uspostaviti pravna osoba koja je provodila propisane mjere osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

Članak 31.

(1) Prije početka sječe moraju se odrediti i obilježiti trase sekundarne šumske prometne infrastrukture.
(2) Visina panjeva u sastojinama nakon sječe i izrade u nizinskim predjelima ne smije prelaziti jednu četvrtinu prsnog promjera odnosno jednu trećinu prsnog promjera na nagnutim terenima.
(3) Za izrađene drvne sortimente koji se ne stavljaju odmah u transport izvan šume, određuju se mjesta uskladištenja (pomoćna stovarišta).

Vrijeme sječe, izrade, izvoza, iznošenja i privlačenja (pridobivanja drva)

Članak 32.

Vrijeme sječe, izrade, izvoza, iznošenja i privlačenja (pridobivanje drva) određuje se šumskogospodarskim planovima, a utvrđuje se kako slijedi:
a) u jednodobnim sastojinama u kojima se obavljaju oplodne sječe (naplodni, naknadni i dovršni sijek) te u raznodobnim sastojinama u kojima se obavlja sječa skupina stabala po načelima oplodne sječe zabranjena je sječa, izrada i izvoz iz sječine za vrijeme trajanja vegetacije, u pravilu od 15. travnja do 30. rujna osim u sastojinama izloženim poplavama većih razmjera kada se isti radovi mogu obavljati najranije dva mjeseca nakon početka vegetacije
b) u raznodobnim sastojinama i jednodobnim sastojinama u kojima se obavlja sječa prethodnog prihoda i pripremni sijek, zabranjeno je obaranje stabala u prva dva mjeseca od početka vegetacije
c) u prebornim sastojinama vrijeme sječe ovisi o vrsti drveća, nadmorskoj visini i klimatskim uvjetima svake gospodarske jedinice
d) u panjačama za koje se smjernicama gospodarenja i dalje određuje gospodarenje kao panjačama, sječa se obavlja isključivo za vrijeme mirovanja vegetacije
e) resurekcijska sječa obavlja se samo za vrijeme mirovanja vegetacije
f) u kulturama i plantažama sječa se može obavljati tijekom cijele godine
g) u urbanim šumama sječa opasnih stabala se može obavljati tijekom cijele godine.

Članak 33.

(1) Pridobivanje drvnih sortimenata iz sječine obavlja se na način da se postigne maksimalna zaštita tla, mladog naraštaja svih razvojnih stadija, preostalih stabala te šumske infrastrukture.
(2) Kad se prilikom pridobivanja drva iz krošnje oborenog stabla ne izrađuju manje vrijedni sortimenti, obavezno je okresati grane i rasporediti ih po površini tako da se poštuju odredbe stavka 1. ovoga članka.

Članak 34.

(1) Šumske ceste, protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste, traktorski putovi, traktorske vlake, žične linije, mostovi, propusti, odvodni kanali i izvori pitke vode moraju se sanirati najkasnije u roku šest mjeseci od obavljene sječe i izrade odnosno primarnog transporta drvnih sortimenata.
(2) Zaštitne ograde za sprečavanje šteta od divljači moraju se sanirati i privesti zaštitnoj funkciji u najkraćem mogućem roku, uz istjerivanje divljači ako je ušla na štićenu površinu.

Članak 35.

Grane, neiskorišteni dijelovi posječenih stabala i oguljena kora nastala od izrađenih drvnih sortimenata moraju se složiti tako da ne smetaju razvoju pomlatka.

Članak 36.

(1) Prilozi od 1. do 11. tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.
(2) Ako se podaci sadržani u obrascima koji su prilog ovoga Pravilnika unose u terensko računalo odnosno ispisuju u obliku računalnog ispisa, takvi podaci moraju biti identičnog sadržaja.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

(1) Obrasci popratnica propisani Pravilnikom o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (»Narodne novine«, broj 17/15 i 57/17), mogu se koristiti najduže 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
(2) Licencirani izvođači su dužni kontrolne čekiće izrađene sukladno odredbama Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (»Narodne novine«, br. 17/15 i 57/17) dostaviti Komori radi uništenja istih u roku tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
(3) Postupak izrade i izdavanja žigova čekića, istovjetnih faksimila žigova, obrazaca teretnih listova (popratnica) i identifikacijskih pločica za male i srednje šumoposjednike Komora uređuje internim aktom.

Članak 38.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i mjerilima za odobrenje opsega nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika (»Narodne novine«, broj 135/14) i Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (»Narodne novine«, br. 17/15 i 57/17).

Članak 39.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 21. stavka 4. ovoga Pravilnika koji stupa na snagu 1. srpnja 2021. godine.