Na temelju članka 4. stavka 7. i članka 15. stavka 8. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13, 152/14 i 39/18), ministar nadležan za rad donosi
 

PRAVILNIK O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I CENTRIMA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU OSOBA S INVALIDITETOM

("Narodne novine", broj 75/18)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način izvođenja, sadržaj i mjerila profesionalne rehabilitacije, uvjeti korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju te uvjeti za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.
 

Članak 2.
Prema ovom Pravilniku invaliditet se procjenjuje u odnosu na prepreke i poteškoće pri zapošljavanju i radu, a koje proizlaze iz duševnih ili tjelesnih oštećenja i bolesti.
 

Članak 3.
(1) Osobom s invaliditetom, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se osoba koja je status osobe s invaliditetom stekla na osnovi pozitivnih propisa i o tome posjeduje odgovarajuću ispravu izdanu od nadležnog tijela kojom su utvrđena:
– dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja,
– teškoće pri radu koje utječu na zapošljivost,
– teškoće pri uključivanju na radno mjesto i razina potrebne stručne podrške u smislu Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja.
(2) U postupku procjene tjelesnih i duševnih stanja centar za profesionalnu rehabilitaciju koristi Međunarodnu klasifikaciju bolesti.
(3) U postupku procjene tjelesnih i duševnih funkcija čiji rezultat su prepreke i poteškoće pri zapošljavanju koristi se Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja.
 

Članak 4.
(1) Stupanj invaliditeta u odnosu na rad određuje se pomoću sljedeće ljestvice od pet stupnjeva:
– ako prepreke i poteškoće u odnosu na rad ne postoje, odnosno ako su zanemarive i ocijenjene su do i uključujući 4%, stupanj invaliditeta iznosi 0,
– ako su prepreke i poteškoće u odnosu na rad male i ocijenjene su od 5% do i uključujući 24%, stupanj invaliditeta iznosi 1,
– ako su prepreke i poteškoće u odnosu na rad umjerene ili znatne i ocijenjene su od 25% do i uključujući 49%, stupanj invaliditeta iznosi 2,
– ako su prepreke i poteškoće u odnosu na rad velike, odnosno teške i ocijenjene su od 50% do i uključujući 95%, stupanj invaliditeta iznosi 3,
– ako su prepreke i poteškoće u odnosu na rad potpune i ocijenjene su od 96% do 100%, stupanj invaliditeta iznosi 4.
(2) Ljestvica za ocjenu stupnjeva invaliditeta u odnosu na rad s detaljnim opisom stupnja poteškoća i prepreka sastavni je dio ovoga Pravilnika.
(3) Za ocjenu stupnja invaliditeta potrebno je procijeniti funkcioniranje pojedinca, procijeniti poteškoće i prepreke te potrebe vezane uz zapošljavanje i rad s obzirom na njegove zdravstvene karakteristike i čimbenike.
 

Članak 5.
(1) Nalaz i mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju o stupnju poteškoća i prepreka te razini sposobnosti, znanja, vještina, radnim navikama i interesima korisnika može koristiti nadležno tijelo vještačenja u postupku utvrđivanja invaliditeta i radne sposobnosti osobe s invaliditetom.
(2) Nalaz i mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s odredbama članka 4. ovoga Pravilnika.
(3) Troškove usluge centra za profesionalnu rehabilitaciju iz stavka 1. ovoga članka snosi tijelo vještačenja.
 

Članak 6.
Na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod) u okviru svoje nadležnosti obavlja sljedeće zadatke:
– usklađuje i koordinira stručni razvoj na tom području,
– uvodi nove metodologije i tehnologije,
– izrađuje Standarde usluga profesionalne rehabilitacije,
– izrađuje i donosi Standarde kvalitete na području profesionalne rehabilitacije,
– izrađuje i donosi Standarde osposobljavanja i znanja za stručne radnike i izvođače profesionalne rehabilitacije te brine o njihovom izvođenju,
– izrađuje Cjenik usluga profesionalne rehabilitacije,
– provodi stručni nadzor nad radom centara za profesionalnu rehabilitaciju,
– izrađuje stručna mišljenja i stručne naputke,
– provodi istraživanja,
– sudjeluje u projektima i provodi projekte vezane uz razvoj profesionalne rehabilitacije,
– obavlja druge poslove vezane za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
 

II. PROFESIONALNA REHABILITACIJA

1. OPĆA PRAVILA PROFESIONALNE REHABILITACIJE

Članak 7.
(1) Profesionalna rehabilitacija obuhvaća mjere i aktivnosti propisane u članku 4. stavku 4. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13, 152/14 i 39/18 – u daljnjem tekstu: Zakon).
(2) Mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije su usluge koje se izvode s ciljem da se osobu s invaliditetom osposobi za prikladan posao, da se ista zaposli, odnosno zadrži posao i u njemu napreduje te da se profesionalno razvija.
(3) Usluge profesionalne rehabilitacije izvode centri za profesionalnu rehabilitaciju samostalno ili u suradnji sa srednjoškolskom ustanovom ili drugom pravnom osobom koja ispunjava uvjete sukladno pravilima profesionalne rehabilitacije, odnosno podizvoditeljem usluga profesionalne rehabilitacije.
(4) Podizvoditelj usluga iz stavka 3. ovoga članka, za provođenje usluga profesionalne rehabilitacije mora ispunjavati sve uvjete koje ispunjava centar za profesionalnu rehabilitaciju.
(5) Praktični dio osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca na otvorenom tržištu rada i u centru za profesionalnu rehabilitaciju, a samo iznimno u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi, zaštitnoj radionici ili integrativnoj radionici.
 

Članak 8.
(1) Profesionalna rehabilitacija može se provoditi i za druge osjetljive skupine koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada. U tom slučaju profesionalna rehabilitacija se provodi prema posebno izrađenim programima za određenu ciljnu skupinu, a izrađuju ih centar za profesionalnu rehabilitaciju i naručitelj usluge.
(2) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može provoditi programe iz stavka 1. ovoga članka samo uz prethodnu suglasnost Zavoda.
 

Članak 9.
(1) Korisnici usluga profesionalne rehabilitacije mogu biti osobe s invaliditetom kod kojih je na temelju ljestvice iz članka 4. ovoga Pravilnika utvrđen stupanj prepreka i poteškoća pri zapošljavanju od 2 do 4, a utvrđen im je status osobe s invaliditetom prema:
– propisima o socijalnoj skrbi,
– propisima o mirovinskom osiguranju,
– propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata,
– propisima o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji,
– propisima o odgojno-obrazovnoj skrbi,
– rješenju ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, za osobe starije od 21 godine kojima je priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost,
– propisima ostalih država članica Europske unije i o tome posjeduju službeno preveden dokument,
– uvjerenju Zavoda, za osobe kojima je utvrđen invaliditet u odnosu na rad.
(2) Korisnici usluga profesionalne rehabilitacije mogu biti i druge osjetljive skupine prema posebnom programu iz članka 8. ovoga Pravilnika.
 

Članak 10.
(1) Osoba s invaliditetom iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika može biti uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ako ispunjava sljedeće uvjete:
– ima navršenih 15 godina života,
– ima završeno obvezno obrazovanje,
– prošla je osnovnu rehabilitaciju.
(2) Iznimno, za uključivanje u uslugu rehabilitacijske procjene nije nužan uvjet završenog obveznog obrazovanja. Temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju nakon provedene rehabilitacijske procjene utvrdit će se ispunjavanje uvjeta za uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije.
(3) Za potrebe profesionalne rehabilitacije iz sustava mirovinskog osiguranja, osoba mora imati utvrđenu preostalu radnu sposobnost.
(4) Kriterij isključenja iz usluga profesionalne rehabilitacije je akutna ovisnost.
 

Članak 11.
U provođenju mjera i aktivnosti profesionalne rehabilitacije centar za profesionalnu rehabilitaciju je dužan primjenjivati sljedeća načela:
– interdisciplinarni pristup,
– individualni pristup osobama s invaliditetom,
– poštivanje privatnosti osoba s invaliditetom,
– nepristranost u postupcima procjene i ocjenjivanja,
– osiguravanje aktivnog sudjelovanja i uključenosti korisnika,
– prilagođenost postupka stupnju razumijevanja osoba s invaliditetom,
– ekonomičnost postupka.
 

Članak 12.
(1) Osoba s invaliditetom upućuje se na profesionalnu rehabilitaciju putem narudžbenice pojedinog naručitelja usluge u kojoj naručitelj navodi razloge i cilj upućivanja.
(2) Temeljna usluga u procesu profesionalne rehabilitacije je rehabilitacijska procjena koja podrazumijeva stručno mišljenje o razini radnih sposobnosti, znanjima, vještinama, radnim navikama i profesionalnim interesima osobe s invaliditetom.
(3) Potrebne usluge u daljnjem tijeku profesionalne rehabilitacije utvrđuju se individualnim planom profesionalne rehabilitacije nakon provedene rehabilitacijske procjene.
(4) Opseg, način provođenja i trajanje pojedinih usluga profesionalne rehabilitacije definiraju se u dogovoru s osobom s invaliditetom uz strogu primjenu načela individualnosti i ekonomičnosti postupka profesionalne rehabilitacije.
(5) Na zahtjev osobe s invaliditetom, u postupku donošenja mišljenja može prisustvovati i njezin izabrani povjerenik ili predstavnik udruge osoba s invaliditetom.
(6) Naručitelj usluge profesionalne rehabilitacije ima isključivo pravo donositi odluku o provedbi svih faza profesionalne rehabilitacije iz stavka 3. ovoga članka.
 

Članak 13.
(1) Usluge profesionalne rehabilitacije provode se na način i u opsegu koji je utvrđen Standardima usluga profesionalne rehabilitacije (u daljnjem tekstu: Standardi usluga) koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Cijena usluga profesionalne rehabilitacije određuje se prema visini materijalnih troškova i troškova osoblja u postupku provođenja profesionalne rehabilitacije. Cijena usluga profesionalne rehabilitacije utvrđuje se Cjenikom usluga profesionalne rehabilitacije (u daljnjem tekstu: Cjenik usluga) koji donosi ministar nadležan za rad krajem godine za sljedeću godinu.
(3) Cjenik usluga objavljuje se na internetskoj stranici ministarstva nadležnog za rad, Zavoda i centara za profesionalnu rehabilitaciju.
 

Članak 14.
(1) Postupak profesionalne rehabilitacije financira naručitelj usluge, sukladno članku 6. stavak 2. Zakona, te ima isključivo pravo odlučivanja o provedbi daljnjih mjera i aktivnosti profesionalne rehabilitacije.
(2) Ugovorom između centra za profesionalnu rehabilitaciju i naručitelja usluge, odnosno više njih u slučaju kada više naručitelja usluge financira postupak profesionalne rehabilitacije, uređuju se međusobna prava i obveze u postupku profesionalne rehabilitacije. Ugovor se sklapa za svakog korisnika posebno.
(3) Centar za profesionalnu rehabilitaciju i naručitelj usluge mogu sklopiti okvirni ugovor o korištenju usluga profesionalne rehabilitacije za narednu kalendarsku godinu.
 

Članak 15.
Po svakoj izvršenoj usluzi centar za profesionalnu rehabilitaciju donosi nalaz i mišljenje, odnosno izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima sukladno Standardima usluga.
 

Članak 16.
(1) Naručitelj usluge koji je priznao ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju o svome trošku, dužan je osobi s invaliditetom osigurati novčana primanja, troškove prijevoza, te troškove smještaja i prehrane ako se profesionalna rehabilitacija provodi izvan mjesta prebivališta, a ne može se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna rehabilitacija.
(2) O visini novčanih primanja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje naručitelj usluge.
 

Članak 17.
Osoba s invaliditetom kojoj je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima sljedeća prava i obveze:
– pravo na usluge profesionalne rehabilitacije sukladno individualnom planu profesionalne rehabilitacije,
– pravo na novčane primitke sukladno članku 16. ovoga Pravilnika,
– pravo i obvezu da aktivno sudjeluje u profesionalnoj rehabilitaciji,
– druga prava i obveze koje proizlaze iz načina i opsega izvođenja profesionalne rehabilitacije.
 

2. TIJEK POSTUPKA PROFESIONALNE REHABILITACIJE

Članak 18.
(1) Postupak profesionalne rehabilitacije se sastoji od tri faze:
– rehabilitacijska procjena – procjena o razini sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika, profesionalnih interesa, ali i poteškoća koje mogu utjecati na uspješnost provođenja profesionalne rehabilitacije
– izrada perspektiva – izbor realističnih profesionalnih ciljeva, usklađenih s korisnikovim sposobnostima, interesima i zdravstvenim ograničenjima, sukladno potrebama tržišta rada
– stjecanje kvalifikacija – uključivanje u primjerene i ciljane programe obrazovanja i osposobljavanja za stjecanje potrebnih teorijskih i praktičnih znanja i vještina s ciljem održivog zapošljavanja.
(2) Faze postupka profesionalne rehabilitacije iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se za sve kategorije osoba s invaliditetom bez obzira na vrstu i težinu invaliditeta, a u skladu sa Standardima usluga.
(3) Ako se profesionalna rehabilitacija provodi temeljem posebnog programa iz članka 8. ovoga Pravilnika, program sadrži faze iz stavka 1. ovoga članka, ali se može provoditi u drukčijim vremenskim okvirima od onih koji su zadani Standardima usluga.
 

Članak 19.
(1) Naručitelj usluge profesionalne rehabilitacije upućuje osobu s invaliditetom u centar za profesionalnu rehabilitaciju putem narudžbenice u kojoj navodi razloge i cilj upućivanja te prilaže medicinsku i ostalu dokumentaciju koja je potrebna za donošenje nalaza i mišljenja o provedenoj usluzi.
(2) Ukoliko je procijenjena potreba za uključivanjem u daljnje usluge, nalaz i mišljenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži individualni plan profesionalne rehabilitacije sa cijenom, opsegom, načinom izvođenja i trajanjem daljnjih potrebnih usluga profesionalne rehabilitacije.
(3) Postupak provođenja usluge mora započeti u roku od dva mjeseca od dana dostavljanja narudžbenice iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Zbog iznimnih okolnosti rok iz stavka 3. ovoga članka može se produljiti, ali najviše za onoliko vremena koliko su te okolnosti trajale.
(5) Centar za profesionalnu rehabilitaciju u roku od 8 dana od sastanka interdisciplinarnog tima centra, donosi nalaz i mišljenje o provedenoj usluzi.
(6) Centar za profesionalnu rehabilitaciju dužan je osigurati učinkovitu i pouzdanu proceduru dostave nalaza i mišljenja naručitelju usluge u cilju osiguranja zaštite osobnih podataka osobe s invaliditetom.
(7) U slučaju da je naručitelj usluge poslodavac, dostavlja mu se izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima.
 

III. CENTAR ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU

Članak 20.
(1) Osnivač centra za profesionalnu rehabilitaciju (u daljnjem tekstu: centar) je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem ministarstva nadležnog za rad.
(2) Centar se osniva uredbom Vlade Republike Hrvatske.
(3) Uredbom iz stavka 2. ovoga članka uređuju se: naziv i sjedište centra, djelatnost, tijela i područje njihova rada, sredstva za rad, imovina, međusobna prava i obveze osnivača i centra te druga pitanja značajna za osnivanje i rad centra.
 

Članak 21.
(1) Centar može izvoditi programe socijalnog uključivanja uz prethodnu suglasnost Zavoda. Za izvođenje programa socijalnog uključivanja centar mora imati osiguran odvojeni prostor.
(2) Centar može provoditi profesionalnu rehabilitaciju i za druge osjetljive skupine koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada po posebnih programima iz članka 8. ovoga Pravilnika.
 

Članak 22.
(1) Poslovni prostor centra mora biti izgrađen i opremljen u skladu s građevinskim standardima, odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj 78/13), Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (»Narodne novine«, broj 29/13) i odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Lokacija građevinskog objekta centra treba biti u naselju ili njegovoj blizini i mora biti prometno povezana s naseljem.
(3) Centar je dužan pribaviti konačno rješenje o zadovoljavanju minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta od nadležnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 

Članak 23.
(1) Za korisnike oštećena vida potrebno je osigurati neposredno osvjetljavanje njihovog radnog prostora.
(2) Centar mora imati prostorije za pojedinačan i grupni rad s korisnicima sukladno programskoj djelatnosti, radnu prostoriju za obavljanje administrativnih poslova, prostoriju za čuvanje dokumentacije i literature. Veličina prostora mora odgovarati specifičnostima programa koje centar provodi.
 

Članak 24.
(1) U centrima rade stručni radnici i radni instruktori te radni instruktori za asistivnu tehnologiju.
(2) Stručni radnici na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom su radnici s završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine, odnosno završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem medicine, pedagogije, psihologije, sociologije, socijalnog rada, edukacijske-rehabilitacije ili drugog društvenog usmjerenja i znanjima iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom sa stečenom specijalizacijom, dodatnim obrazovanjem ili osposobljavanjem, odnosno koji posjeduju potrebna specifična znanja.
(3) Stručni radnici centra moraju svake godine proći programe stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje 10 sati.
(4) Stručno usavršavanje s područja profesionalne rehabilitacije može organizirati i provoditi Zavod pri čemu može koristiti usluge drugih institucija.
(5) Kada stručno usavršavanje organizira i provodi centar, integrativna ili zaštitna radionica, dužni su o tome prethodno pisano obavijestiti Zavod, te priložiti program usavršavanja i popis stručnih radnika koji će u istom sudjelovati.
(6) Radni instruktori na području profesionalne rehabilitacije i stručne podrške kod zapošljavanja osoba s invaliditetom su radnici s tehničkim ili drugim usmjerenjem sa slijedećom razinom obrazovanja: srednjom stručnom spremom ili završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine, odnosno završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, te koji imaju dokaz o profesionalnoj kvalifikaciji i osposobljenosti za rad u profesionalnoj rehabilitaciji.
(7) Radni instruktori centra moraju svake tri godine proći programe osposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji u trajanju od najmanje 10 sati.
(8) Stručne programe osposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji može organizirati i provoditi Zavod samostalno ili u suradnji s drugim ustanovama.
(9) Kada program osposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji ili usavršavanja s područja asistivne tehnologije organizira i provodi centar, integrativna ili zaštitna radionica dužni su o tome prethodno pisano obavijestiti Zavod te priložiti program osposobljavanja ili usavršavanja i popis radnih instruktora, odnosno radnih instruktora za asistivnu tehnologiju koji će u istom sudjelovati.
(10) Radni instruktori za asistivnu tehnologiju na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom su radnici s tehničko – tehnološkim ili drugim usmjerenjem sa slijedećom razinom obrazovanja: srednjom stručnom spremom ili završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine, odnosno završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, te koji imaju dokaz o profesionalnoj kvalifikaciji i osposobljenosti za rad u profesionalnoj rehabilitaciji i koji posjeduju potrebna specifična znanja iz područja asistivne tehnologije.
(11) Radni instruktori za asistivnu tehnologiju centra moraju svake tri godine proći programe osposobljavanja za rad u profesionalnoj rehabilitaciji odnosno usavršavanja s područja asistivne tehnologije u trajanju od najmanje 10 sati.
(12) Dokumenti i podaci prikupljeni u postupku profesionalne rehabilitacije predstavljaju profesionalnu tajnu za stručne radnike, radne instruktore i radne instruktore za asistivnu tehnologiju te podliježu pravilima propisa o zaštiti osobnih podataka.
 

Članak 25.
(1) Sve usluge profesionalne rehabilitacije vodi, usklađuje i evaluira stručni tim. Članovi stručnog tima su stručni radnici, radni instruktori i radni instruktori za asistivnu tehnologiju iz članka 24. ovoga Pravilnika.
(2) Centar mora imati osnovni stručni tim kojeg čine:
– socijalni radnik i psiholog koji su zaposlenici centra, te
– specijalist medicine rada koji ne mora nužno biti zaposlenik centra.
(3) Stručni tim obavlja poslove u svim fazama profesionalne rehabilitacije strogo vodeći računa o punoj iskoristivosti radnog vremena te ekonomičnosti postupka.
(4) Svakom rehabilitantu se u procesu profesionalne rehabilitacije dodjeljuje voditelj slučaja (case manager).
 

Članak 26.
(1) Centar organizira stručnu službu i službu upravljanja koje su potrebne u procesu profesionalne rehabilitacije. Službe imaju svoje odjele.
(2) Stručna služba za profesionalnu rehabilitaciju se sastoji od sljedećih odjela: odjel rehabilitacijske procjene, odjel stručne podrške i praćenja, odjel za rad s poslodavcima, odjel za projekte, odjel socijalnih usluga.
(3) Služba upravljanja se sastoji od sljedećih odjela: odjel financija i računovodstva i odjel pravnih, kadrovskih i općih poslova.
 

Članak 27.
Obveze i odgovornosti centra su:
– organizacija i koordinacija procesa profesionalne rehabilitacije s naručiteljima usluga i kontinuirano usuglašavanje sa svim sudionicima kako bi se pravovremeno mogle poduzeti korektivne mjere i mijenjati ciljevi,
– suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje radi usklađivanja programa s regionalnim potrebama tržišta rada,
– izrada nalaza i mišljenja sukladno Standardima usluga,
– izrada privremenih i završnih izvješća za naručitelje usluga te, prema potrebi, izrada međuizvješća,
– pratiti trendove na tržištu rada u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje,
– pratiti slobodna radna mjesta u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje,
– pružati podršku pri posredovanju u zapošljavanju,
– pronalaženje i pružanje podrške korisniku za vrijeme stručne prakse,
– konstantna evaluacija rezultata rada,
– petogodišnje praćenje rehabilitanata na tržištu rada,
– kontinuirano unapređivanje profesionalne rehabilitacije,
– osigurati rehabilitantima sve relevantne informacije radi ostvarenja njihovog cilja,
– sudjelovati u izradi Standarda usluga, te Kataloga usluga za posebne skupine korisnika prema posebnim programima iz članka 8. ovoga Pravilnika.
 

Članak 28.
Centar vodi sljedeće evidencije:
– evidenciju pružatelja usluge stručne podrške za svoju regiju,
– evidenciju potencijalnih poslodavaca u lokalnoj sredini i regiji,
– evidenciju izvođača programa socijalnog uključivanja,
– evidenciju korisnika i poslodavaca za koje se plaćaju usluge stručne podrške,
– evidenciju osoba s invaliditetom za koje je izrađen nalaz i mišljenje da su privremeno nezapošljivi,
– evidenciju osoba s invaliditetom za koje je izrađen nalaz i mišljenje da su zapošljivi na zaštitnim radnim mjestima,
– evidenciju osoba s invaliditetom za koje je izrađen nalaz i mišljenje da su zapošljivi u integrativnim radionicama,
– evidenciju osoba s invaliditetom za koje je izrađen nalaz i mišljenje s prijedlogom subvencije plaće,
– evidenciju izrađenih nalaza i mišljenja s planom prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada,
– detaljnu evidenciju o rehabilitantima,
– evidenciju naručitelja usluga,
– evidenciju provedenih osposobljavanja i usavršavanja za stručne radnike,
– evidenciju provedenih osposobljavanja i usavršavanja za radne instruktore i radne instruktore za asistivnu tehnologiju.
 

Članak 29.
(1) Stručni nadzor nad radom centra i ugovorenih podizvoditelja usluga profesionalne rehabilitacije obavlja Zavod.
(2) Stručni nadzor iz stavka 1. ovoga članka obavlja se kontinuirano.
(3) Kada Zavod u obavljanju nadzora utvrdi nepravilnosti, dužan je na to upozoriti centar i/ili podizvoditelja te dati stručnu uputu na koji način da se utvrđene nepravilnosti otklone. Zavod će odrediti i rok u kojem je centar i/ili podizvoditelj dužan otkloniti utvrđene nepravilnosti.
(4) U slučaju da podizvoditelj u danom roku ne otkloni utvrđene nepravilnosti, gubi pravo daljnjeg provođenja usluga profesionalne rehabilitacije.
 

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.
(1) Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja se u centrima primjenjuje od 1. 1. 2022. godine, a do toga roka u pomoćnoj formi.
(2) Obveza Zavoda je organizirati stručnu i edukativnu podršku centrima radi primjene Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja te evaluirati rezultate te primjene.
 

Članak 31.
Na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 44/14 i 02/15).
 

Članak 32.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

LJESTVICA ZA OCJENU STUPNJA INVALIDITETA U ODNOSU NA RAD


STUPNJEVI INVALIDITETA
Stupanj poteškoća i prepreka Opis stupnja poteškoća i prepreka za osobu s invaliditetom Kvantitativna ljestvica
NEMA POTEŠKOĆA I PREPREKA Nije joj potrebna nikakva pomoć pri izvršavanju radnih zadataka, organizaciji rada i prilagođavanju opsega posla. Motivacija je stabilna i nema poteškoća s uključivanjem u skupinu i uređenje društvenih odnosa. Radna izdržljivost je zadovoljavajuća i nije joj potreban dodatni odmor ili prilagodba postupka rada i radnog vremena njezinim mogućnostima. 0 – 4%
MALE POTEŠKOĆE I PREPREKE Uz odgovarajuće početno prilagođavanje i osposobljavanje može samostalno i pouzdano izvršavati unaprijed utvrđene radne zadatke, pri čemu je njena radna učinkovitost stabilna kroz dulje vrijeme. Potrebno joj je kraće razdoblje uvođenja i osposobljavanja na radnom mjestu, koje može uključivati manje prilagodbe radnog procesa. Radna motivacija je stabilna, a što se tiče savladavanja bihevioralnih i emocionalnih zahtjeva nema znatnih odstupanja. Radna izdržljivost i opteretljivost je samo blago ili povremeno smanjena, psihomotorni tempo je zadovoljavajući i omogućuje radne učinke koji su približni učinkovitosti ostalih radnika. 5 – 24%
UMJERENE POTEŠKOĆE I PREPREKE

Potrebno joj je dulje osposobljavanje i uvođenje u rad, koji uključuju individualizirane tehnike učenja prilagođene profilu sposobnosti i oštećenja i prilagodbu radnog procesa (npr. memorijske tehnike, kartice za svladavanje nešto složenijih zadataka, rastavljanje zadataka u manje cjeline, stupnjevito učenje radnih zadataka, prilagodba uputa za rad...). Pri radu im je potrebno stabilno, mirno okruženje bez ometajućih podražaja i nepredvidivih promjena, pri prilagođavanju na promjene u radnom okruženju je nužno ponovno uvođenje.

Ima izrazite poteškoće s prilagođavanjem na promjene u radnom i socijalnom okruženju. Prisutne su izrazite smetnje u jednom od sljedećih područja:

– smetnje kognitivnih funkcija (npr. umjerene ili teže smetnje u funkcijama pamćenja) u konstruktivnim ili izvršnim sposobnostima, odnosno sposobnostima planiranja i predviđanja, mentalnim strategijama, prilagodljivosti i inicijativnosti,

25 – 49%
  – izrazita ograničenost u kretanju i poteškoće s tjelesnim funkcioniranjem, osjetilni nedostaci, hemianopsija, teži oblici epilepsije, izrazita psihomotorna usporenost, niska razina energije, lako se umara,  
 

– smetnje pri kontroliranju ponašanja, emocionalnih reakcija bilo u smislu manjka kontrole (impulzivnosti, napadi agresije i nekontrolirane emocionalne reakcije u ponašanju ili nemodulirane emocionalne reakcije) ili u smislu umanjenih emocionalnih i motivacijskih čimbenika (umanjene emocionalne reakcije, bezvoljnost i neinicijativnost),

– psihijatrijske smetnje ili teži oblici promjene osobnosti, koji utječu na funkcionalnu sposobnost.

Unatoč izrazitim poteškoćama u jednom od navedenih područja ili kombinaciji blažih poteškoća na više područja, može uz odgovarajuću podršku i vođenje dulja razdoblja zadovoljavajuće izvršavati svoj posao i dovoljno se uključivati u radno okruženje. Potrebna joj je intenzivna pomoć pri svakoj promjeni u radnom okruženju ili radnom procesu. Jedna od mjera za osobe s umjerenim poteškoćama može biti zaposlenje uz stručnu podršku.

 
VELIKE POTEŠKOĆE I PREPREKE Umjerene ili teže smetnje su značajne u više područja, koje utječu na stalno izrazito umanjenu radnu učinkovitost i/ili česte i izrazite promjene i slabljenje radnog i osobnog funkcioniranja. Zbog teškoća može izvršavati samo mali broj radnih zadataka i u ograničenom vremenskom opsegu. Potrebno joj je zaštićeno i prilagođeno radno okruženje (npr. jedna od mjera je zaštitno radno mjesto ili zaposlenje uz potporu). Potrebni su joj česti odmori. Mogućnost prijelaza na druge radne zadatke, odnosno radna prilagodljivost je mala. Potrebno joj je dugotrajno uvođenje u radni proces i radno okruženje, vrlo ograničen izbor radnih zadataka, stalna pomoć pri prevladavanju ograničenja vezanih uz kognitivne čimbenike, ponašanje i/ili međusobno funkcioniranje i stalni nadzor nad izvršenim radom. Ne podnosi veće promjene u radnom postupku, promjene zahtijevaju duga razdoblja pripreme (nekoliko mjeseci). Potreban joj je prilagođen radni ritam s velikim mogućnostima za prilagodljivo upravljanje radnim vremenom. Jedna od mjera za osobe s velikim poteškoćama može biti zaposlenje uz stručnu podršku ili zaštitno zaposlenje. 50 – 95%
POTPUNE POTEŠKOĆE I PREPREKE Nije sposobna za rad osim za kratkotrajne, uglavnom rutinske zadatke u skladu s interesima i trenutnim mogućnostima. Potrebna joj je stalna stručna podrška, nadzor i zaštita da ne šteti sebi ili radnom postupku. 96 – 100%

STANDARDI USLUGA
PROFESIONALNE REHABILITACIJE

UVOD

Profesionalna rehabilitacija predstavlja multidisciplinarno područje koje čine različite aktivnosti usmjerene na profesionalno i radno osposobljavanje, zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom. Profesionalna rehabilitacija skup je rehabilitacijsko-edukativnih, socijalnih, psiholoških, pravnih, radno-tehnoloških i tehničkih te gospodarskih mjera usmjerenih na stjecanje radnih znanja, vještina i navika programski usmjerenih prema što bržem uključivanju osobe s invaliditetom u rad u struci ili zanimanju gdje će postizati najpovoljniji radni učinak s najmanjim izgledom da dođe do daljnjeg narušavanja njezinih preostalih radnih i općih sposobnosti (Žunić, 2001.).

EUROPSKA NAČELA IZVRSNOSTI U REHABILITACIJI[1](Izvor: »European Platform for Rehabilitation« (2014.))

1. Vodeća uloga

Provoditelji profesionalne rehabilitacije pokazuju vodeću ulogu na području rehabilitacije i u široj društvenoj zajednici promoviranjem pozitivnih primjera, postavljanjem visokih očekivanja, dobrom praksom, učinkovitim korištenjem i povezivanjem izvora, inovativnošću i naporima oko veće otvorenosti i inkluzivnog društva.

2. Prava

Provoditelji profesionalne rehabilitacije obvezni su štititi i promicati prava svojih korisnika u smislu jednakih mogućnosti, jednakog postupanja i jednakog sudjelovanja, dajući im informacije o mogućnostima i promičući ne diskriminirajuće i pozitivne aktivnosti u sklopu svoje djelatnosti.

3. Etika

Provoditelji profesionalne rehabilitacije poštuju dostojanstvo korisnika i njihovih obitelji ili skrbnika, štiteći ih od nepotrebnog rizika i podupiru socijalnu pravdu.

4. Partnerstvo

Provoditelji profesionalne rehabilitacije rade u partnerstvu s javnim i privatnim organizacijama, s poslodavcima i radničkim predstavnicima, upraviteljima fondova, s organizacijama osoba s invaliditetom, lokalnim zajednicama i obiteljima te skrbnicima osoba s invaliditetom, kako bi se osigurao kontinuitet usluga i postigla veća učinkovitost programa i veća otvorenost društva.

5. Sudjelovanje (aktivno sudjelovanje, suradnja)

Provoditelji profesionalne rehabilitacije podupiru sudjelovanje i uključenost osoba s invaliditetom na svim razinama unutar organizacije i zajednice. Stvarajući bolje mogućnosti sudjelovanja i uključenosti, organizacije provoditelja savjetuju se s predstavnicima tijela i udruga koje podupiru zagovaranje, uklanjanje prepreka, javno obrazovanje i aktivno promicanje jednakih mogućnosti.

6. Usmjerenost na rezultate

Provoditelji profesionalne rehabilitacije usmjereni su na rezultate: kako na području prepoznavanja potreba, tako i na području dostignuća koja mogu pomoći osobama s kojima se radi, njihovim obiteljima/skrbnicima, poslodavcima, zajednici i drugim zainteresiranim stranama. Također nastoje ostvariti najveće koristi za svoje klijente i subjekte koji financiraju usluge. Mjere i prate utjecaj svojih aktivnosti koje im omogućavaju stalni napredak, transparentnost i procese odgovornosti.

7. Kontinuirano poboljšanje

Provoditelji profesionalne rehabilitacije djeluju proaktivno u zadovoljavanju potreba tržišta, učinkovitijem korištenju resursa, proširenju i unaprjeđenju programa te primjeni istraživanja i razvoja za ostvarenje inovacija. Predani su razvoju zaposlenika i učenju, teže učinkovitoj komunikaciji i marketingu, cijene povratne informacije korisnika, naručitelja/subjekata koji financiraju usluge i zainteresiranih strana te imaju sustave za stalno poboljšanje kvalitete.

ETIČKI KODEKS ZA STRUČNE RADNIKE NA PODRUČJU PROFESIONALNE REHABILITACIJE, ZAPOŠLJAVANJA I SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA OSOBA S INVALIDITETOM[2](Prema »Standardi storitev zaposlitvene rehabilitacije« (2012.))

Stručni radnici su dužni postupati na području profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom sukladno etičkom kodeksu.

Stručni radnik rukovodi se sljedećim pretpostavkama:

1. Moralne i zakonske pretpostavke

Poštuje prava koja osiguravaju Ustav i zakoni Republike Hrvatske te međunarodni dokumenti s područja ljudskih prava i rehabilitacije, koje je usvojila ili ratificirala Republika Hrvatska. Rukovodi se načelima etičnosti i općeg dobra kako bi zaštitio korisnike, njihove obitelji, skrbnike i samog sebe od mogućih nepravilnosti i društvene moći na osobnoj i na profesionalnoj razini.

2. Odnos stručnog radnika i korisnika

Stručni radnik poštuje integritet korisnika, štiti ga od nepotrebnog rizika i zalaže se za njegovu dobrobit stavljajući interese korisnika u vezi s radom i zapošljavanjem ispred interesa drugih. Dužan je, stalno i na razumljiv način, korisnika upoznavati sa sadržajem, svrhom i ciljem rehabilitacije.

3. Dostupnost

Daje poticaj i sudjeluje u stvaranju uvjeta kako bi usluge rehabilitacije bile dostupne svim korisnicima bez obzira na uzrok, prirodu ili vrstu invaliditeta te bez obzira na probleme i poteškoće koje je potrebno smanjiti ili otkloniti.

4. Profesionalan odnos

Nastoji stvoriti profesionalan odnos s korisnikom, suradnicima, poslodavcima, naručiteljima usluga i drugim organizacijama koje sudjeluju u procesu profesionalne rehabilitacije. Usmjeren je tako da svi uključeni u proces rehabilitacije djeluju u korist korisnika vezano za rad i zapošljavanje. Sa svim sudionicima u procesu profesionalne rehabilitacije komunicira s poštovanjem, iskreno, stručno i korektno.

5. Povjerljivost

Osigurava zaštitu podataka korisnika kojima raspolaže u vrijeme izvođenja rehabilitacije. Od korisnika dobiva suglasnost da može rabiti dobivene podatke samo u svrhu rehabilitacije.

6. Procjena

Poštujući dobrobit korisnika uzima u obzir specifičnosti u skladu sa stručnim standardima pri izboru metoda i tehnika stručnog rada te njihovu uporabu pri procjeni rezultata.

7. Stručnost

Dužan je stalno voditi brigu o razvoju svog stručnog znanja s ciljem osiguravanja najvišeg stupnja stručne pomoći korisniku. Stručno djeluje u granicama svojeg obrazovanja, osposobljenosti i iskustva pa prihvaća samo one radne zadatke za koje je osposobljen.

8. Istraživanje

Sustavno istražuje i razvija znanja na području rehabilitacije i na najbolji mogući način prenosi ih drugim stručnim radnicima i suradnicima koji djeluju na području rehabilitacije.

9. Pomoć korisniku nakon završenog procesa rehabilitacije

Osigurava pomoć korisniku i nakon završenog procesa rehabilitacije ako se korisnik, poslodavac ili druga institucija javi s problemom vezanim za provedenu rehabilitaciju.

10. Izvođenje i plaćanje usluga profesionalne rehabilitacije

Kod izvođenja profesionalne rehabilitacije uzima u obzir stručna mjerila, odgovoran je za svoje znanje i stručnost te je plaćen u skladu s donesenim cjenikom usluga.

PROVODITELJI USLUGA PROFESIONALNE REHABILITACIJE

Provedba profesionalne rehabilitacije definirana je kao javna služba. Provoditelji usluga profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom su centri za profesionalnu rehabilitaciju (u daljnjem tekstu: Centri). Centri mogu u suradnji s drugim ustanovama provoditi Uslugu (6.) Stručna podrška i praćenje na određenom radnom mjestu i radnom okruženju, Uslugu (7.) Jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija (radni centar), Uslugu (8.) Jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija (virtualna radionica) te Uslugu (12.) Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje s kraćim obrazovnim programom.

Centri mogu sami izabrati ustanovu za provođenje navedenih usluga, ali ta ustanova prije početka pružanja usluge mora ispuniti sve uvjete koji se odnose na centre za profesionalnu rehabilitaciju sukladno važećim propisima i dobiti prethodno odobrenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod).

Centri mogu provoditi usluge obrazovanja u suradnji s ustanovama koje imaju verificirane obrazovne programe. U slučaju kada navedene usluge Centar ne pruža samostalno, sklapa ugovor s odabranim pružateljem usluge.

Centri mogu osnovati svoje ispostave ili mobilne timove kako bi usluge bile dostupnije korisnicima. Provoditelji, odnosno podizvoditelji profesionalne rehabilitacije, obvezni su usluge provoditi sukladno ovim Standardima usluga profesionalne rehabilitacije (u daljnjem tekstu: Standardi).

Prilikom uključivanja u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije, korisnik treba potpisati izjavu kojom se obvezuje na redovito sudjelovanje u istima.

STANDARDI USLUGA PROFESIONALNE REHABILITACIJE

Standardima se definira proces profesionalne rehabilitacije, utvrđuju se osnovni stručni i organizacijski uvjeti za pružanje usluga, usluge u području profesionalne rehabilitacije, ciljevi i očekivani učinci pojedinih usluga, vremensko trajanje usluga, ciljne skupine, hodogram aktivnosti, metode i tehnike rada te obrasci izvještaja o provedenim uslugama.

Izrazi koji se koriste u ovim Standardima, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

OSNOVNI STRUČNI I ORGANIZACIJSKI UVJETI ZA PRUŽANJE USLUGA

1. Stručni tim

Proces profesionalne rehabilitacije je multidisciplinaran i sve usluge profesionalne rehabilitacije vodi, usklađuje i procjenjuje stručni tim na interdisciplinarnim sastancima tima. Pojedinačne usluge profesionalne rehabilitacije provode članovi stručnog tima u skladu sa Standardima.

Provoditelji profesionalne rehabilitacije moraju za izvršenje usluga osigurati stručne djelatnike u skladu s Pravilnikom o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Osnovni stručni tim čine socijalni radnik i psiholog te specijalist medicine rada.

Socijalni radnik ima i primjenjuje sveobuhvatna znanja iz područja ostvarivanja različitih prava iz socijalne skrbi, obiteljskog prava, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa te saznanja o svim uslugama dostupnim u lokalnoj zajednici i širem društvu. Psiholog ima i primjenjuje znanja iz kliničke i zdravstvene psihologije, psihologije rada i organizacijske psihologije, te prema potrebi ostalih područja psihologije. Specijalist medicine rada ima i primjenjuje sveobuhvatna znanja iz područja medicine te sa stajališta medicine rada utvrđuje ključna zdravstvena stanja koja utječu na radnu sposobnost osobe upućene na profesionalnu rehabilitaciju.

Svakom korisniku se u procesu profesionalne rehabilitacije dodjeljuje voditelj slučaja (case manager) koji je zadužen za upravljanje svim aktivnostima vezanim za korisnika, vodeći računa o interesu korisnika, interesu institucije i ekonomičnosti kako bi proces rehabilitacije bio što uspješniji.

2. Evaluacija provođenja usluga profesionalne rehabilitacije

Mjerenje i praćenje vlastitih aktivnosti u provođenju usluga profesionalne rehabilitacije omogućuje transparentnost, odgovornost i stalno poboljšavanje u pružanju usluga korisnicima, njihovim obiteljima, poslodavcima i zajednici.

Provoditelji usluga profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom vrše evaluaciju na sljedećim razinama:

Evaluacija na razini stručnog tima – Članovi tima provode evaluaciju za svakog korisnika. Evaluacija se provodi na sastancima tima koji se moraju održati na početku i na završetku rehabilitacijskog procesa, te na početku i završetku provedbe pojedinih usluga. Iz službenih bilješki, Individualnog plana profesionalne rehabilitacije i privremenog izvješća koje se dostavlja naručitelju usluge mora biti vidljivo da je provedena evaluacija. Evaluacija na razini stručnog tima omogućuje postizanje optimalnih učinaka rehabilitacijskog procesa, izbor odgovarajućih metoda i postupaka, kontinuitet rehabilitacijskog procesa i stručno utemeljeno planiranje budućih programa.

Evaluacija na razini korisnika – Evaluacija uspješnosti rehabilitacijskog procesa pojedinog korisnika provodi se na temelju timskog praćenja, procjene voditelja slučaja i samoprocjene korisnika. Korisnik procjenjuje koliko je zadovoljan procesom profesionalne rehabilitacije, uslugom, dostignutim ciljevima i vlastitim napretkom na kraju rehabilitacijskog procesa. Provoditelj mora osigurati anonimnu provedbu evaluacije.

Evaluacija na razini naručitelja usluga – Evaluira se zadovoljstvo naručitelja usluga profesionalne rehabilitacije provedenim uslugama jedanput na godinu. Za tu se svrhu rabi posebno konstruirani evaluacijski instrument koji provoditelj profesionalne rehabilitacije obvezno dostavlja naručiteljima usluga. Evaluacija uključuje prikaz ostvarenih rezultata, analizu suradnje te prijedloge za eventualne promjene.

Provoditelj profesionalne rehabilitacije obvezan je najmanje jedanput na godinu (najkasnije do 1. ožujka za prethodnu godinu) napraviti evaluaciju uspješnosti – učinkovitosti rehabilitacijskog procesa na svim razinama evaluacije, te na osnovi tih rezultata poduzeti odgovarajuće mjere. Izvještaj se podnosi Zavodu.

Provoditelj profesionalne rehabilitacije na svim razinama evaluacije koristi se vlastitom metodologijom i s njom povezanim instrumentima do usvajanja jedinstvene evaluacijske metodologije i instrumenata od strane Zavoda.

3. Suradnja s poslodavcima

Provoditelji su dužni uspostaviti mrežu potencijalnih poslodavaca u lokalnim sredinama i regijama u kojima provode usluge profesionalne rehabilitacije u skladu s Pravilnikom.

Cilj je potpora korisnicima u pronalaženju poslodavaca tijekom procesa profesionalne rehabilitacije i nakon završetka rehabilitacije (u profesionalnoj (re)integraciji na tržište rada).

Mreža potencijalnih poslodavaca izrađuje se na regionalnoj razini kako bi se vodilo računa o regionalnim potrebama tržišta rada. Iznimno je važno stalno održavanje kontakata, jer se na taj način osiguravaju praćenja i potpora korisnicima.

Podatci koji se prikupljaju o poslodavcu:

– kontakt-podatci o poslodavcu i djelatnosti s kojom se bavi

– kontakt-podatci svih osoba zaposlenih kod poslodavca s kojima je kontaktirano

– sadržaj suradnje (razlozi, provedene aktivnosti, dojmovi)

– rezultati suradnje (zapošljavanje, praksa i dr.)

– evidencija svih kontakata s poslodavcima (osobni i telefonski).

Kada je korisnik usluga profesionalne rehabilitacije zaposlena osoba, provoditelj je dužan kontaktirati s njegovim poslodavcem radi dobivanja relevantnih informacija (o eventualnom povratku korisnika na isto radno mjesto, o eventualnim mogućnostima pronalaska drugog radnog mjesta prilagođenog aktualnom stanju korisnika, itd.).

4. Lokacijski i prostorni uvjeti

Provoditelji moraju osigurati lokacijske i prostorne uvjete za pružanje usluga profesionalne rehabilitacije tako da aktivnost što više približe potencijalnim korisnicima. Moraju osigurati nesmetani pristup, kretanje i izvršavanje aktivnosti svim korisnicima.

Provoditelji osiguravaju prostore u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom smanjene pokretljivosti, Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada, te odredbama Pravilnika.

Provoditelji su dužni provoditi usluge profesionalne rehabilitacije u skladu s propisima o sigurnosti i zaštiti na radu.

USLUGA 1. Rehabilitacijska procjena razine radne sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa

USLUGA 1.1. Rehabilitacijska procjena – utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad

a) OPIS I CILJEVI USLUGA

Rehabilitacijska procjena razine radne sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa (u daljnjem tekstu: Usluga (1.)) je početna faza u procesu profesionalne rehabilitacije te podrazumijeva individualno utvrđivanje trenutačnog stanja osobe s invaliditetom (sveobuhvatnu dijagnostiku). Usmjerena je na cjelovitu procjenu osobe s invaliditetom i to na:

– utvrđivanje utjecaja invaliditeta na radnu sposobnost (medicinski status)

– utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza)

– utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza)

– psihološku procjenu (psihodijagnostiku)

– utvrđivanje postojećih školskih znanja i znanja rada na računalu

– procjenu radnog funkcioniranja.

Na temelju navedenog utvrđuje se invaliditet u odnosu na rad te mogućnost uključivanja osobe s invaliditetom u radni proces, obrazovanje/osposobljavanje/usavršavanje ili druge usluge profesionalne rehabilitacije.

Cilj usluge je utvrđivanje daljnjih aktivnosti i mjera koje su potrebne za osmišljavanje plana profesionalne rehabilitacije i poboljšanje mogućnosti za razvoj profesionalne karijere. Rehabilitacijska procjena je osnova za davanje mišljenja o mogućnostima, vrsti i načinu profesionalne rehabilitacije te za izradu Individualnog plana profesionalne rehabilitacije.

Rehabilitacijska procjena – utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad (u daljnjem tekstu: Usluga (1.1.)) usmjerena je na cjelovitu procjenu osobe s invaliditetom zbog utvrđivanja stupnja poteškoća i prepreka u zapošljavanju i radu. Obuhvaća sljedeće aktivnosti:

– utvrđivanje utjecaja invaliditeta na radnu sposobnost (medicinski status)

– utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza)

– utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza)

– psihološku procjenu (psihodijagnostiku).

Na temelju navedenog utvrđuje se stupanj prepreka i poteškoća u odnosu na rad.

Cilj usluge je utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad zaposlenim i nezaposlenim osobama s invaliditetom koje do sada nisu ispunile kriterije za upis u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Očevidnik).

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGA

Vremensko trajanje Usluge (1.) ovisi o složenosti problematike i potrebama osobe s invaliditetom. U provođenju usluge sudjeluju svi članovi stručnog tima. Usluga se provodi pet dana, do 6 sati na dan (maksimalno 30 sati tjedno). Opseg i sadržaj aktivnosti za svakog se pojedinca oblikuju individualno, ovisno o individualnim potrebama, mogućnostima i postavljenim ciljevima.

Vremenski usluga može trajati dulje, ali ne dulje od 150 sati i to kada se radi o složenijim oštećenjima, kao što su npr. oštećenja vida, ozljede mozga, kronične psihičke bolesti i poremećaji koji su često povezani s promjenama u funkcioniranju tijekom dana te drugi primjeri složenih i kombiniranih oštećenja.

Vremensko trajanje Usluge (1.1.) je dva dana, do 6 sati na dan.

c) CILJNE SKUPINE

Ciljne skupine za Uslugu (1.) su sve kategorije osoba s invaliditetom od 15-e godine života koje je naručitelj uputio radi utvrđivanja mogućnosti njihovog uključivanja u radni proces, obrazovanje/osposobljavanje/usavršavanje ili druge usluge profesionalne rehabilitacije.

Ciljne skupine za Uslugu (1.1.) su sve zaposlene i nezaposlene osobe koje do sada nisu ispunile kriterije za upis u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i koje je naručitelj uputio na rehabilitacijsku procjenu radi utvrđivanja invaliditeta u odnosu na rad.

Uključivanje u usluge rehabilitacijske procjene je primjereno za sve osobe kod kojih je prethodno utvrđeno ili se pretpostavlja sljedeće:

– prisutnost trajnih posljedica tjelesne ili psihičke bolesti ili poremećaja koje uzrokuju poteškoće u zapošljavanju i radu

– postojanje prepreka i poteškoća pri zapošljavanju i radu.

Kriterij uključivanja u usluge rehabilitacijske procjene je:

– završena osnovna rehabilitacija (medicinska i/ili psihosocijalna).

Pod osnovnom rehabilitacijom npr. za slijepe i visokoslabovidne osobe razumijeva se:

– savladavanje svakidašnjih vještina (kuhanje i prehrana, održavanje osobne higijene, odijevanje i održavanje odjeće, postupanje s novcem...)

– obuka iz orijentacije i kretanja (kretanje uz pomoć dugog štapa, prelaženje preko raskrižja, korištenje sredstava javnog prijevoza...)

– obuka iz komunikacijskih vještina (Braillevo pismo, korištenje tiflotehničkih pomagala poput elektroničkih i optičkih pomagala...).

Kriterij isključenja iz usluga je:

– akutna ovisnost.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGA

Usluga (1.) temelj je za utvrđivanje potrebe za daljnjim uslugama profesionalne rehabilitacije i utvrđivanje zapošljivosti osobe s invaliditetom te utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad.

Usluga (1.1.) temelj je za utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad radi upisa osobe s invaliditetom u Očevidnik.

e) SADRŽAJ, METODE, TEHNIKE I POSTUPCI KOD PROVOĐENJA USLUGA

Plan provedbe usluga izrađuje se za svakog pojedinca individualno uzimajući u obzir njegove potrebe i mogućnosti. Postupak mora biti prilagođen osobi tako da ga ona može razumjeti. Procjenu nije moguće provoditi bez dogovora s korisnikom. Usluge se provode individualno, ali je potrebno osigurati i uvjete za provedbu postupaka u grupi koji se odnose na radne i edukativne situacije.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGA

Usluga (1.)

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu i ostalu potrebnu dokumentaciju te navodi razlog i svrhu upućivanja na rehabilitacijsku procjenu

– prikupljanje podataka, pregled dokumentacije

– uvodni sastanak cijelog tima i izrada individualnog plana provedbe usluge

– utvrđivanje zdravstvenog statusa, tjelesnih mogućnosti i ograničenja, stupnja invaliditeta

– utvrđivanje socijalnih čimbenika

– utvrđivanje profesionalnih/radnih čimbenika

– psihodijagnostička obrada, psihološko savjetovanje i procjena potrebe upućivanja na psihoterapijski tretman

– procjena radnog funkcioniranja u probnoj, simuliranoj radnoj situaciji

– utvrđivanje postojećih školskih znanja i znanja rada na računalu

– prikupljanje, analiza i interpretacija podataka, te koordinacija i prilagođavanje tijeka usluge s članovima stručnog tima

– sinteza podataka na interdisciplinarnom sastanku tima, prezentacija nalaza i prijedloga, izrada završnog nalaza i mišljenja

– interpretacija završnog nalaza i mišljenja te prijedloga korisniku usluga (na zahtjev može prisustvovati i zastupnik ili predstavnik udruge osoba s invaliditetom)

– dostava nalaza i mišljenja, odnosno izvještaja o provedenoj usluzi

– o svakoj daljnjoj fazi profesionalne rehabilitacije odlučuje naručitelj usluge nakon dobivanja završnog nalaza i mišljenja, odnosno izvještaja o provedenoj usluzi ako je naručitelj poslodavac.

Usluga (1.1.)

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu i ostalu potrebnu dokumentaciju te navodi razlog i svrhu upućivanja na rehabilitacijsku procjenu

– prikupljanje podataka, pregled dokumentacije

– uvodni sastanak cijelog tima i izrada individualnog plana provedbe usluge

– utvrđivanje zdravstvenog statusa

– utvrđivanje socijalnih čimbenika

– utvrđivanje profesionalnih/radnih čimbenika

– psihodijagnostička obrada, psihološko savjetovanje i procjena potrebe upućivanja na psihoterapijski tretman

– prikupljanje, analiza i interpretacija podataka

– sinteza podataka na interdisciplinarnom sastanku tima, prezentacija nalaza i prijedloga, izrada završnog nalaza i mišljenja

– dostava nalaza i mišljenja, odnosno izvještaja o provedenoj usluzi.

g) TIJEK USLUGA

Naručitelj upućuje korisnika u Centar za profesionalnu rehabilitaciju putem narudžbenice u kojoj navodi razloge i cilj upućivanja te prilaže medicinsku i ostalu dokumentaciju. Stručni tim donosi raspored interdisciplinarnog tima, koji mora biti izvješen na oglasnoj ploči. Kada korisnik usluga dođe, predstavlja mu se raspored te daje objašnjenje za svaku od predviđenih aktivnosti.

Stručni tim Centra provodi Uslugu (1.) te nakon toga donosi završno mišljenje u Nalazu i mišljenju o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene. Ukoliko se utvrdi potreba za istom, sastavni dio nalaza i mišljenja je i prijedlog daljnje rehabilitacije, nakon čega se donosi Individualni plan profesionalne rehabilitacije.

Nakon provedbe Usluge (1.1.) stručni tim donosi završno mišljenje u Nalazu i mišljenju o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene – utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad.

Područja rehabilitacijske procjene

1. Utvrđivanje zdravstvenog statusa

Utvrđivanje zdravstvenog statusa uključuje utvrđivanje ključnih zdravstvenih stanja koja utječu na radnu sposobnost osobe upućene na profesionalnu rehabilitaciju sa stajališta medicine rada, pregledavanje i ujedinjavanje postojeće medicinske dokumentacije (prilozi 1., 2., 3.). Prema potrebi pribavljaju se dodatna stručna mišljenja specijalista, kao npr. iz područja ortopedije, neurologije, psihijatrije, oftalmologije i dr.

Sadržaj i opseg rada:

– cjelovita procjena funkcionalnog stanja, tjelesnog i psihičkog funkcioniranja korisnika, klinička procjena zdravstvenog stanja, procjena funkcionalnih sposobnosti u usporedbi s poznatim standardima fizioloških opterećenja osobe na radnom mjestu

– procjena stupnja izlječenja, rehabilitiranosti i prilagođenosti korisnika, a koja bi omogućavala izvršenje plana rehabilitacije vezano za uključivanje u rad ili u obrazovne aktivnosti. U dogovoru s drugim specijalistima upotpunjuju se podaci ili se dogovara za dodatne postupke (liječenje, rehabilitacija, oprema s medicinskim i/ili tehničkim pomagalima)

– procjena opremljenosti korisnika s medicinskim i/ili tehničkim pomagalima

– zbog temeljitije procjene uzima se u obzir procjena ostalih članova tima npr. za procjenu sigurnosti na radu, držanja tijela, kretanja u prostoru, izdržljivost na statička i dinamička opterećenja itd.

– procjena kako korisnik razumije i prihvaća svoje zdravstvene teškoće, kako vidi svoju tjelesnu i psihičku izdržljivost, je li sposoban preuzeti sve životne zahtjeve, u kojoj mjeri se može nositi sa stresom na poslu, koliko poznaje različite načine zaštite na radu

– procjena je li potrebno savjetovanje: osobi s invaliditetom, obitelji, poslodavcu, izvođaču obrazovnih programa

– procjena o mogućnostima za uključivanje u rehabilitacijski proces.

Metode rada:

– pregled i analiza raspoložive medicinske i s njom povezane stručne dokumentacije (različiti prijašnji nalazi i mišljenja, analize i zdravstvene procjene radnih mjesta)

– strukturirani intervju, heteroanamneza

– sveobuhvatni klinički pregled s procjenom funkcionalnog stanja svih organskih sustava

– praćenje korisnika u radnom procesu tijekom procjene, savjetovanje osobe, sagledavanje mogućih prilagodbi na radu

– metode i tehnike za analizu radnog mjesta/obrazovne ustanove sa stajališta medicine rada (procjena prilagođenosti osobama s invaliditetom).

Zdravstveni obrasci (Prilog 1., 2., 3.)

2. Utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza)

Korisnik ispunjava socijalno-anamnestički upitnik (Prilog 4.) koji obuhvaća sljedeća područja korisnikova života: osobne podatke, zdravlje/invaliditet, financijsku situaciju, obiteljsku situaciju, stambenu situaciju, osobni položaj, mobilnost, eventualno slobodno vrijeme. Obrazac ispunjava samostalno, u grupnom radu, ali je uvijek prisutna osoba koja može pomoći u slučaju da ne razumije neka od pitanja. Pri tome je osobito važno zapažanje može li korisnik samostalno odgovoriti na postavljena pitanja, bez asistencije druge osobe, te kako funkcionira u grupi.

Nakon toga socijalni radnik u individualnom razgovoru s korisnikom raspravlja o odgovorima, te se zajednički procjenjuju bitni čimbenici u okruženju koji mogu djelovati otežavajuće ili olakšavajuće u procesu rehabilitacije.

Sadržaj i opseg rada:

– prikupljanje općih podataka o korisniku

– prikupljanje podataka o financijskoj situaciji

– prikupljanje podataka o stambenim i obiteljskim prilikama

– prikupljanje podataka o mobilnosti i pristupačnosti do mjesta zapošljavanja ili obrazovanja

– prikupljanje podataka o invaliditetu

– prikupljanje podataka o zdravstvenom stanju

– prikupljanje podataka o osobnoj situaciji

– prikupljanje podataka o načinu provođenja slobodnog vremena

– procjena o mogućnostima za uključivanje u rehabilitacijski proces

– savjetodavni rad.

Metode rada:

– strukturirani intervju

– socijalnoanamnestički podaci

– analiza situacije u okolišu (dom, poslodavac, škola i dr.)

– analiza potrebne prilagodbe i stručne podrške u svakodnevnom životu

– savjetovanje

– socioterapija.

3. Utvrđivanje profesionalne anamneze (prijašnja radna iskustva, stupanj obrazovanja)

Stručnjak za profesionalnu rehabilitaciju putem intervjua prikuplja podatke o školskom i strukovnom obrazovanju korisnika te o dosadašnjoj karijeri. Obrazac (Prilog 5.) sadržava slijedeća područja korisnikova života: opći podaci, obrazovanje, podaci o invaliditetu, radno iskustvo, slobodno vrijeme i mobilnost.

Osim toga, korisnik piše radni esej (životopis) o svojem školovanju, bivšim poslovima koje je radio, eventualnim budućim poslovima koje bi želio raditi te o svojim željama i interesima. Kod analize radnog eseja važno je obratiti pozornost (osim na profesionalna usmjerenja korisnika) i na stil pisanja, pismeno izražavanje, gramatiku, pravopis, smislenost u pisanju, kao i osobno viđenje profesionalne karijere.

Sadržaj i opseg rada:

– prikupljanje općih podataka o korisniku

– prikupljanje podataka o profesionalnoj karijeri, radu i učenju, motivaciji, radnim iskustvima, vještinama, stupnju obrazovanja, specifičnim znanjima i osposobljenosti, uspjehu i mogućim posebnostima tijekom školovanja, njegovim interesima i vlastitom viđenju svoje profesionalne karijere

– detaljni podaci o poslovima na kojima je radio, programu osposobljavanja ili drugim radnim iskustvima, zadovoljstvu radom, osobnoj procjeni uspješnosti i teškoćama pri radu

– procjena korisnikova poimanja i prihvaćanja vlastitog invaliditeta

– prikupljanje podataka o mobilnosti i pristupačnosti do mjesta rada ili obrazovanja

– doživljaj i reakcija na nezaposlenost te poteškoće pri zapošljavanju

– osobne aktivnosti i način traženja posla, motivacija za uključivanje u profesionalnu rehabilitaciju

– procjena o mogućnostima za uključivanje u rehabilitacijski proces

– procjena o mogućnostima za uključivanje u radni proces ili rad na drugom primjerenijem radnom mjestu

– analiza potrebne prilagodbe i stručne podrške na radnom mjestu

– savjetodavni rad.

Metode rada:

– intervju

– heteroanamnestički podaci

– analiza radnog eseja (životopisa)

– pregled dokumentacije o obrazovanju i osposobljavanju

– pregled radne dokumentacije

– kontakt s poslodavcem/obilazak radnog mjesta

– savjetovanje.

4. Utvrđivanje općih intelektualnih i specifičnih kognitivnih funkcija, osobina ličnosti i profesionalnih interesa

Psiholog s korisnikom provodi poslove u području psihološke procjene (psihodijagnostike) i psiholoških tretmana.

Poslovi u području psihološke procjene jesu:

– provedba psihologijskog intervjua

– primjena i interpretacija jednostavnih i složenih testova inteligencije

– prema potrebi primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifičnih kognitivnih funkcija

– primjena i interpretacija jednodimenzionalnih upitnika ličnosti odnosno multidimenzionalnih inventara ličnosti i psihopatoloških odstupanja

– primjena i interpretacija projektivnih tehnika

– primjena i interpretacija testova profesionalnih interesa

– opservacija ponašanja.

Psiholog provodi psihološku procjenu prema Standardima psihologijskog testiranja, Pravilniku o psihodijagnostičkim sredstvima i Standardima rada kliničkih i zdravstvenih psihologa Hrvatske psihološke komore, uz istodobno poznavanje i uvažavanje Standarda rada psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore.

Trajanje psihološke procjene ovisi o složenosti, zahtjevnosti i opsegu procjene te specifičnosti poteškoća korisnika, a okvirno traje između 3 sata i 5,5 sati. Psihološka procjena uključuje individualnu i integrativnu procjenu psihologa. Provodi se u prijepodnevnim satima.

Poslovi u području psiholoških tretmana su: individualno i grupno savjetovanje, obiteljsko savjetovanje, tehnike relaksacije, individualna i grupna psihoterapija. Mogu se provoditi i individualna i grupna psihološka edukacija.

U situacijama kada se utvrdi nazočnost poteškoća u vidu neusvojenih radnih navika, nedostatne motivacije za uključivanje u rad ili obrazovanje, straha od učenja i od neuspjeha, manjkavih socijalnih vještina, poteškoća u prihvaćanju vlastitog invaliditeta, poteškoća u sučeljavanju s psihološkim, psihosomatskim, psihosocijalnim i osobnim problemima i sl., a koje su izražene u mjeri da nepovoljno utječu na daljnji tijek profesionalne rehabilitacije, osobi s invaliditetom se preporučuje uključivanje u Uslugu (2.) Pomoć u prevladavanju različitih poteškoća koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije.

U situacijama kada se procijeni da su intenzitet i razina psihičkih problema takvi da bitno remete tijek profesionalne rehabilitacije, odnosno ozbiljno narušavaju poslovne izglede osobe s invaliditetom, daju se informacije o odgovarajućim psihoterapijskim mjerama i ustanovama koje pružaju odgovarajuću psihoterapiju, informacije o odgovarajućim savjetovalištima (npr. obiteljsko, bračno savjetovalište i sl.), te usluge posredovanja pri pronalaženju istih.

Korisnicima se pružaju mogućnosti usluga različitih psiholoških tretmana u centrima za profesionalnu rehabilitaciju radi održavanja ili poboljšanja mentalnog zdravlja, kvalitete života i rada, te radi optimalnog iskorištavanja osobnih potencijala.

Sadržaj i opseg rada:

– procjena opće razine intelektualnih sposobnosti, usklađenosti potencijala i aktualne intelektualne efikasnosti te, prema potrebi, procjena specifičnih kognitivnih funkcija

– procjena i prepoznavanje specifičnih deficita te pronalaženje dobro očuvanih područja u kojima je moguće razvijati strategije za kompenzaciju i prevladavanje eventualnih slabosti

– procjena profesionalnih interesa, motivacije za zapošljavanje ili obrazovanje te realnih očekivanja u pogledu zapošljavanja

– procjena izdržljivosti, stabilnosti i umora tijekom mentalnih aktivnosti

– procjena strukture i dinamike ličnosti, promjena u emocionalnim reakcijama i raspoloženju, upravljanja i kontrole impulsa, ponašanja, tolerancije na frustraciju, uvida u poteškoće uzrokovane invaliditetom

– procjena adaptacijskih potencijala u stresnim situacijama

– procjena interpersonalnog funkcioniranja, komunikacije i socijalnih vještina uključivanja u društvene interakcije i u grupu

– procjena potrebe za uključivanjem obitelji u rehabilitacijski proces

– savjetovanje pri izboru prikladnog profesionalnog područja i razine zahtjevnosti obrazovanja i osposobljavanja ili usavršavanja

– definiranje potrebnih prilagodbi i pomoći u tijeku školovanja

– savjetodavni, psihoterapijski i edukativni rad.

Metode rada:

– strukturirani intervju, usmjerena anamneza, psihodijagnostička sredstva: standardizirani testovi sposobnosti, testovi profesionalnih interesa, upitnici i inventari ličnosti, projektivne tehnike

– psihološki tretmani

– psihološka edukacija

– opservacija ponašanja u različitim radnim i socijalnim situacijama.

5. Utvrđivanje postojećih školskih znanja i znanja rada na računalu

Provjerava se postojeće školsko znanje korisnika iz matematike i hrvatskog jezika. Razina provjere školskih znanja utvrđuje se temeljem završenog obrazovanja korisnika. Provjerava se također i znanje osnovnog rada na računalu.

Rješavanje zadataka objektivnog tipa iz matematike traje od 2 do 3 sata, a ispitaniku se može dati i kratka pauza. Zadaci objektivnog tipa rješavaju se bez kalkulatora i isti obuhvaćaju osnovne računske operacije, račun s postotkom te zadatke s tekstom. Rješavanje zadataka objektivnog tipa iz hrvatskog jezika traje do 2 sata.

Provjera znanja rada na računalu obuhvaća: provjeru znanja unosa teksta, izrade tablice, izračuna, pohrane i ispisa dokumenta, pretraživanje interneta te slanje elektroničke pošte. U slučaju potrebe, mogu se ispitivati i napredna znanja rada na računalu. Provjera znanja rada na računalu traje do 2 sata.

Cilj individualne obrade nastavnih programa je smanjenje školskih deficita. Pri tome se u profesionalnoj rehabilitaciji težište stavlja na prednosti i sposobnosti korisnika. Podizanje svijesti o postojećim prednostima i sposobnostima jača motivaciju i samopouzdanje, a postojeća se znanja povezuju s novima.

Sadržaj i opseg rada:

– pisana provjera školskog znanja iz matematike koja obuhvaća provjeru osnova matematike, matematike za ekonomiste i tehničko računanje

– pisana provjera školskog znanja iz hrvatskog jezika koja obuhvaća provjeru pravopisa, gramatike, čitanja s razumijevanjem, izražavanja

– provjera znanja rada na računalu koja obuhvaća unos teksta, izradu tablica, izračun, pohranu i ispis dokumenata, pretraživanje interneta i slanje elektroničke pošte

– procjena intrinzične motivacije u učenju, koncentracije i uvida polaznika u korisnost novih znanja

– utvrđivanje individualnog tempa učenja

– organiziranje i davanje individualnih instrukcija u onim nastavnim cjelinama iz matematike, hrvatskog jezika i rada na računalu u kojima je utvrđeno nedostatno znanje

– utvrđivanje razine obrazovanja koju pojedinac može ostvariti

– utvrđivanje individualnih sklonosti za tehnička ili društvena zanimanja.

Metode rada:

– intervju

– zadaci objektivnog tipa iz matematike

– zadaci objektivnog tipa iz hrvatskog jezika

– zadaci objektivnog tipa za provjeru znanja rada na računalu

– individualne instrukcije.

6. Procjena radnog funkcioniranja

Sadržaj i opseg rada:

Procjena radnog funkcioniranja, ponašanja u radu i osobne prilagodbe poslu obavlja se u probnim i simuliranim radnim situacijama korištenjem različitih obrazaca rada koji su izabrani tako da budu što sličniji uvjetima u stvarnom radnom okruženju ili na potencijalnom novom poslu.

Procjena se obavlja pojedinačno i u grupama, a pokriva sljedeća područja:

– procjenu radnih karakteristika, stajališta, motivacije i interesa

– procjenu radne izdržljivosti, tolerancije, osjetljivosti na faktore okoliša, stabilnosti, oscilacija tijekom rada, umora, psihomotornog tempa itd.

– procjenu radnih vještina, spretnosti, samostalnosti, fleksibilnosti, sposobnosti, osiguranja odgovarajuće kvalitete u radu, opažanje pogrešaka

– sposobnost razumijevanja različito danih uputa (pisanih, usmenih, demonstracije) i njihovog pridržavanja, sposobnost praktičnog usvajanja novog znanja

– odnos prema radnoj okolini: prema suradnicima na poslu i prema nadređenima

– fizičku sposobnost i ručnu spretnost: snagu i spretnost ruku, lateralizaciju, brzinu motoričkih odgovora, koordinaciju, svladavanje tjelesnih položaja.

Metode rada:

– procjenjivanje kroz aktivnost i opažanje tijekom izvođenja aktivnosti

– standardizirani obrasci rada

– instrumentarij ocjenjivanja u radnoj situaciji

– procjenjivanje prilikom stavljanja u probnu i simuliranu radnu situaciju

– testiranje znanja, razumijevanja.

Zaključni nalaz i mišljenje stručnog tima

Usluga (1.)

Zaključno mišljenje stručnog tima nakon provedene Usluge (1.) iznosi se u Nalazu i mišljenju o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene (Prilog 6.) na osnovi sinteze svih prikupljenih podataka, procjene funkcioniranja osobe s invaliditetom, te prognostičke procjene koju stručni tim oblikuje i usklađuje zajedno s korisnikom.

Zaključno mišljenje mora sadržavati prijedlog za daljnje postupanje, a isto je definirano navedenim ciljevima koje je naručitelj naveo u trenutku upućivanja na procjenu.

Nalaz i mišljenje za Uslugu (1.) obuhvaća:

– šifriranje prema MKB-u: navode se dijagnoze koje imaju odlučujući utjecaj na radnu sposobnost te ocjena stabilnosti stanja, prognoze i mogućnost izlječenja ili poboljšanja zdravstvenog stanja

– šifriranje prema MKF-u[3](Primjena MKF-a do daljnjeg je u probnoj formi. Šifriranje prema MKF-u uslijedit će nakon provedbe edukacije o primjeni)

– sažetak nalaza prema područjima procjene, s navedenim instrumentima, metodama i tehnikama koje su korištene u postupku procjene

– cjelovitu procjenu radnih sposobnosti i aktualnog radnog funkcioniranja

– opis važnih osobnih čimbenika i čimbenika okoline

– stupanj invaliditeta u odnosu na rad koji se određuje s pomoću ljestvice od pet stupnjeva koja je sastavni dio Pravilnika

– prijedlog daljnjih aktivnosti sadržan u smjernicama za neki od sljedećih zaključaka:

1. Korisnik je spreman za uključivanje na otvoreno tržište rada ili u kraće programe obrazovanja i nema potreba za daljnjim uslugama profesionalne rehabilitacije.

2. Korisnik je spreman za zapošljavanje pod posebnim uvjetima (u integrativnoj ili zaštitnoj radionici te na zaštitnom radnom mjestu u integrativnoj ili zaštitnoj radionici).

3. Korisnik bi s uključivanjem u određene daljnje usluge profesionalne rehabilitacije dobio bolju mogućnost za napredovanje u profesionalnoj karijeri ili za zapošljavanje na otvorenom tržištu rada ili za zapošljavanje pod posebnim uvjetima.

Ovakav zaključak mora sadržavati sljedeće elemente:

a) definiranje daljnjih usluga profesionalne rehabilitacije

b) način izvođenja

c) definiranje sudjelovanja poslodavca

d) mjesto izvođenja

e) trajanje

f) stručna podrška i praćenje, mentorstvo

g) moguće arhitektonske i tehničke prilagodbe

h) preporuka za posao koji bi korisnik mogao raditi

i) dodatne informacije (uvjeti za upis, termini, osoba za kontakt i dr.).

4. Korisnik još nije spreman za daljnju profesionalnu rehabilitaciju, te se preporuča uključivanje u Uslugu (2.) Pomoć u prevladavanju različitih poteškoća koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije.

5. Korisnik je privremeno nezapošljiv te se preporuča usmjeravanje u programe socijalnog uključivanja ili neke druge programe socijalne sigurnosti, budući da se uključivanjem u programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti može očekivati povećavanje mogućnosti za njegovo zapošljavanje.

6. Korisniku se s obzirom na rezultate provedene rehabilitacijske procjene ne preporuča uključivanje u program profesionalne rehabilitacije.

Za osobe koje se zapošljavaju u zaštitnoj ili integrativnoj radionici, nalaz i mišljenje Centra dostavlja se stručnim radnicima zaštitne, odnosno integrativne radionice.

U slučaju da je poslodavac naručitelj Usluge (1.), temeljem Nalaza i mišljenja o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene izrađuje se Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene, koji se dostavlja poslodavcu.

Usluga (1.1.)

Nalaz i mišljenje stručnog tima nakon provedene Usluge (1.1.) iznosi se u Nalazu i mišljenju o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene – utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad, na osnovi sinteze svih prikupljenih podataka, procjene funkcioniranja osobe s invaliditetom te procjene poteškoća i prepreka s kojima se osoba susreće u svakodnevnom radu.

Nalaz i mišljenje za Uslugu (1.1.) obuhvaća:

– šifriranje prema MKB-u: navode se dijagnoze koje imaju odlučujući utjecaj na radnu sposobnost te ocjena stabilnosti stanja, prognoze i mogućnost izlječenja ili poboljšanja zdravstvenog stanja

– šifriranje prema MKF-u

– sažetak nalaza prema područjima procjene

– cjelovitu procjenu radnih sposobnosti i aktualnog radnog funkcioniranja

– opis važnih osobnih čimbenika i čimbenika okoline

– stupanj invaliditeta u odnosu na rad koji se određuje s pomoću ljestvice od pet stupnjeva opisane u članku 4. i Prilogu 1. Pravilnika.

Temeljem Nalaza i mišljenja za Uslugu (1.1.) izrađuje se Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene – utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad.

U slučaju da je poslodavac ili sam korisnik naručitelj Usluge (1.1.), Nalaz i mišljenje o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene – utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad se po završetku usluge dostavlja Zavodu, koji korisniku izdaje uvjerenje o utvrđenom stupnju invaliditeta u odnosu na rad. Centar poslodavcu, odnosno korisniku ako je on naručitelj usluge, šalje Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene – utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad.

h) KADROVSKI I IZVEDBENI UVJETI

Za provođenje usluga provoditelj mora osigurati cijeli tim stručnih djelatnika u skladu s Pravilnikom. Po potrebi se mogu koristiti i usluge drugih neovisnih institucija i/ili vanjskih stručnjaka.

Osim uvjeta za individualni rad i ispitivanje, provoditelj mora osigurati uvjete za provedbu radnog procesa u grupi te u simuliranim situacijama rada i učenja. Također, provoditelj mora osigurati adekvatni instrumentarij, psihodijagnostička sredstva, radne i druge metode i tehnike za procjenu u svim navedenim područjima.

Individualni plan profesionalne rehabilitacije – IPPR

Individualni plan profesionalne rehabilitacije (u daljnjem tekstu: IPPR) donosi se nakon provedene Usluge (1.) te je namijenjen planiranju i vođenju daljnjih usluga profesionalne rehabilitacije. Sadržava opseg, način izvođenja i trajanje usluga, cijenu usluge te prijedloge rokova izvještavanja. IPPR je dodatak Nalazu i mišljenju o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene. Sadrži plan potrebnih usluga profesionalne rehabilitacije, koji je moguće u suradnji s korisnikom i naručiteljem usluge mijenjati ili dopunjavati tijekom provođenja usluge.

Kod izrade i izvođenja IPPR-a stručni se tim vodi sljedećim načelima:

– IPPR se u cijelom procesu temelji na ciljevima koji su definirani u suradnji s korisnikom i naručiteljem usluga

– postavljeni cilj mora biti realan, dostižan, mjerljiv, vremenski određen i u skladu s najboljim praksama

– svi sudionici su obvezni aktivno se zalagati za postizanje ciljeva

– aktivnosti se moraju izvoditi usklađeno i u sklopu dogovorenog vremena

– korisniku mora biti osigurana stalna i aktivna podrška u provedbi IPPR-a

– aktivnosti kroz cijeli proces vodi i usklađuje voditelj slučaja (case manager) u suradnji s ostalim članovima stručnog tima.

IPPR minimalno sadržava:

– definirani dugoročni cilj/željeni rezultat (željeno stanje korisnika)

– definirane kratkoročne ciljeve (potrebne usluge)

– definirane aktivnosti, metode i tehnike potrebne za postizanje kratkoročnih ciljeva

– potreban vremenski okvir za ispunjenje kratkoročnih ciljeva, te dugoročnog cilja

– odgovorne osobe i njihove dužnosti za izvođenje aktivnosti koje su utvrđene u IPPR-u

– potpis sudionika.

Metodologija za oblikovanje i dopunjavanje IPPR:

– IPPR izrađuje stručni tim u stalnoj suradnji s korisnikom, te ga potpisuju korisnik i predstavnik stručnog tima

– kratkoročni ciljevi planiraju se najmanje za mjesec dana, a najviše za tri mjeseca

– za svako razdoblje procesa rehabilitacije korisnik i predstavnik stručnog tima izrađuju određen broj najvažnijih kratkoročnih ciljeva, sadržajno opisuju ciljeve, određuju rokove za njihovo izvršenje te ih evaluiraju

– u međuizvješću se opisuju metode za ispunjavanje ciljeva, tijek programa, navodi se ishod evaluacije ispunjenih ciljeva te skica novog, prilagođenog plana za sljedeće razdoblje.

i) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Nakon provedene Usluge (1.), naručitelju usluge dostavlja se Nalaz i mišljenje o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene te Individualni plan profesionalne rehabilitacije, ako se korisniku predlaže uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije.

U slučaju da je poslodavac ili sam korisnik naručitelj Usluge (1.), dostavlja mu se Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene te Individualni plan profesionalne rehabilitacije, ako se korisniku predlaže uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije.

Nakon dostave Nalaza i mišljenja, odnosno Izvještaja o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene, koji sadrži Individualni plan profesionalne rehabilitacije, naručitelj usluge dužan je u roku od 15 dana odlučiti o prihvaćanju istog.

Ako je naručitelj usluge suglasan s provođenjem daljnjih usluga profesionalne rehabilitacije iz individualnog plana profesionalne rehabilitacije, Centar i naručitelj sklopit će ugovor kojim se, između ostaloga, mogu definirati i rokovi za eventualna međuizvješća o tijeku profesionalne rehabilitacije.

Usluge profesionalne rehabilitacije utvrđene individualnim planom moraju se početi provoditi u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, a samo u iznimnim slučajevima i nakon toga roka ako je to opravdano objektivnim razlozima.

U slučaju da se osoba s invaliditetom zapošljava u zaštitnoj, odnosno integrativnoj radionici, Nalaz i mišljenje Centra dostavlja se stručnim radnicima zaštitne, odnosno integrativne radionice, a poslodavcu Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Savjetovanje o profesionalnoj rehabilitaciji (Prilog 1.)

– Utvrđivanje preostale radne sposobnosti za profesionalnu rehabilitaciju (Prilog 2.)

– Utvrđivanje preostale radne sposobnosti nakon rehabilitacije (Prilog 3.)

– Socijalno-anamnestički upitnik (Prilog 4.)

– Radna anamneza (Prilog 5.)

– Nalaz i mišljenje o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene (Prilog 6.)

– Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene (Prilog 7.)

– Individualni plan profesionalne rehabilitacije (Prilog 10.)

– Nalaz i mišljenje o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene – Utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad (Prilog 8.)

– Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene – utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad (Prilog 9.)

– Plan individualne stručne podrške i praćenja tijekom obrazovanja/osposobljavanja/usavršavanja (Prilog 11.).

USLUGA 2. Pomoć u prevladavanju različitih poteškoća koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

Usluga se odnosi na pružanje pomoći korisniku u prevladavanju poteškoća koje mu otežavaju uključivanje u rad ili daljnje usluge profesionalne rehabilitacije, primjenjujući pritom individualne i grupne metode i pristupe. Poteškoće se mogu odnositi na neusvojene ili zaboravljene radne navike, školske deficite, neučinkovite strategije učenja, strah od neuspjeha, nedostatnu motivaciju za uključivanje u rad ili obrazovanje, manjkave socijalne vještine, poteškoće u prihvaćanju vlastitog invaliditeta, poteškoće u sučeljavanju s različitim psihološkim, psihosomatskim, psihosocijalnim i osobnim problemima i sl.

Korisnik se uključuje u uslugu nakon prethodno provedene usluge rehabilitacijske procjene.

Usluga se sastoji od primjene niza različitih, ponajprije savjetodavnih i psihoterapijskih individualnih i grupnih pristupa i metoda kojima je cilj korisniku omogućiti da:

– (ponovno) usvoji radne navike, navikne se na poslovne procese i radno vrijeme

– prevlada utvrđene školske deficite radi uključivanja u rad ili neku od obrazovnih aktivnosti

– usvoji učinkovite strategije učenja, poboljša sposobnosti koncentracije i pamćenja

– preuzme aktivnu ulogu u procesu uključivanja u rad ili obrazovanje

– razvije socijalne sposobnosti i vještine (komunikacijske vještine, rješavanje konfliktnih situacija u privatnom životu i na radnom mjestu, razvijanje sposobnosti zauzimanja za samog sebe u društvenim situacijama)

– stekne uvid u vlastitu situaciju i faktore koji na nju utječu, prepozna i razvije vlastite interese i potencijale, te prevlada vlastite probleme uzrokovane invaliditetom

– nauči učinkovite strategije sučeljavanja s različitim osobnim problemima, te s problemima u radnom, obiteljskom i širem socijalnom okruženju.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Usluga se može provoditi individualno i u grupi s tim da je vremenski raspon:

– za osobe s procijenjenim umjerenim problemom: 12 – 35 sati individualnog savjetovanja/psihoterapije i/ili savjetodavnog/psihoterapijskog rada u grupi,

– za osobe s procijenjenim izraženijim problemom ili kombiniranim problemima: 100 – 150 sati individualnog savjetovanja/psihoterapije ili savjetodavnog/psihoterapijskog rada u grupi

Usluga maksimalno traje godinu dana.

c) CILJNE SKUPINE

Usluga je namijenjena osobama s invaliditetom od 15-e godine života koje zbog različitih poteškoća imaju prepreke pri uključivanju u radne procese, te za koje se na temelju prethodno provedene rehabilitacijske procjene utvrdilo da bi im ova vrsta pomoći mogla poboljšati kvalitetu života i/ili mogućnost uključivanja u radno i socijalno okruženje.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

Usluga omogućuje:

– postupno navikavanje na radne procese, radna opterećenja i radno vrijeme, te postizanje veće radne izdržljivosti i većeg stupnja samodiscipline

– uklanjanje nedostataka u temeljnim školskim znanjima i pripremanje za daljnje obrazovanje ili rad

– uspješnije i brže usvajanje obrazovnih sadržaja, poboljšanje sposobnosti koncentracije, pamćenja i učenja

– poboljšanje motivacije za aktivno uključivanje u rad ili obrazovanje

– razvijanje socijalnih vještina, smanjivanje straha i povlačenja iz socijalnih interakcija, smanjivanje mogućnosti emocionalnih pritisaka i ulaženja u konfliktne odnose iz kojih osoba ne vidi izlaz, učenje timskom radu

– stjecanje uvida u vlastitu situaciju i ponašanje, skretanje pozornosti s vlastitih problema, prepreka i osjećaja uzrokovanih invaliditetom te usmjeravanje na druge, preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke, reduciranje osjećaja bespomoćnosti, povećavanje osjećaja kompetentnosti, samopouzdanja te razine socijalne integracije

– širenje mogućnosti izbora ponašanja i sučeljavanja s problemima čime se povećava aktivna uloga korisnika, njegova socijalna kompetencija i samopoštovanje.

e) SADRŽAJ, METODE, TEHNIKE I POSTUPCI PROVOĐENJA USLUGE

Plan provođenja usluge oblikuje se za svaku osobu individualno, uvažavajući njezine potrebe i mogućnosti.

Usluga se može provoditi kroz individualni savjetodavni i psihoterapijski rad, grupni savjetodavni i psihoterapijski rad, grupe za učenje, igranje uloga, predavanja, prezentacije, različite vanjske sadržaje poput zajedničkih odlazaka u kino, kazalište, na izlete itd.

Individualni savjetodavni i psihoterapijski rad može se provoditi u situacijama kada se treba raditi na problemima i poteškoćama koje korisnik trenutačno ne može iznositi u grupi (npr. osjetljive osobne brige i problemi, individualni psiho-socijalni problemi, kao što su alkohol i materijalna dugovanja, održavanje higijene, izgrađivanje stila oblačenja i sl.).

U grupnom savjetodavnom i psihoterapijskom radu poštuju se načela grupnog rada. Preporučena veličina male grupe je od 6 do 10 sudionika, pri čemu može imati maksimalno 12 članova.

Rabe se načela iskustvenog učenja u grupi te načela različitih, međunarodno priznatih psihoterapijskih pravaca i tehnika prilagođenih potrebama i ciljevima grupe.

Instrukcije se provode iz školskih predmeta u kojima su utvrđeni deficiti. Na početku se radi u grupi tako da se sat vremena prolazi teorija. Nakon toga se u manjim grupama rješavaju zadatci, postupno do individualnog rješavanja zadataka. Počinje se sa sadržajima koji su lakši i zanimljiviji osobama.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu te navodi razlog i svrhu upućivanja u uslugu

– provođenje aktivnosti prema Individualnom planu profesionalne rehabilitacije (individualni savjetodavni i psihoterapijski rad, grupni savjetodavni i psihoterapijski rad, instrukcije iz školskih predmeta u kojima su utvrđeni deficiti, ...)

– sinteza dobivenih rezultata na interdisciplinarnom sastanku tima, prezentacija nalaza i prijedloga

– izrada Izvještaja o provedenoj usluzi – Pomoć u prevladavanju različitih poteškoća koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije

– dostava Izvještaja naručitelju.

g) IZVEDBENI I KADROVSKI UVJETI ZA PROVEDBU USLUGE

Za provođenje usluge provoditelj mora osigurati tim stručnih djelatnika u skladu s Pravilnikom, osposobljen za provođenje usluga savjetovanja, psihoterapije i instrukcija iz različitih školskih predmeta. Provoditelj mora osigurati uvjete za individualni i grupni rad.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Po završetku usluge izrađuje se Izvještaj o provedenoj usluzi – Pomoć u prevladavanju različitih poteškoća koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije koji, osim osnovnih podataka, sadrži primijenjene metode i tehnike, procjenu postignutih rezultata i prijedlog daljnjih rehabilitacijskih mjera te se isti dostavlja naručitelju.

Prijedlog donosi stručni tim pri čemu prijedlozi mogu biti:

– uključivanje u druge rehabilitacijske usluge poput uključivanja u programe obrazovanja/osposobljavanja/usavršavanja, uslugu jačanja radnih potencijala i profesionalnih kompetencija (virtualna radionica i radni centar) ili druge usluge

– trenutačno zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, odnosno zapošljavanje pod posebnim uvjetima.

Prijedlozi daljnjih rehabilitacijskih mjera trebaju biti usklađeni s prijedlozima iznesenim u zaključnom Nalazu i mišljenju o rezultatima rehabilitacijske procjene.

U prilogu se nalazi obrazac: Izvještaj o provedenoj usluzi – Pomoć u prevladavanju različitih poteškoća koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije (Prilog 12.).

USLUGA 3. Izrada perspektiva

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

Usluga izrade perspektiva obuhvaća skup strukturiranih aktivnosti i metoda kojima se kroz individualni i grupni rad pomaže korisniku u odabiru najprikladnijeg programa obrazovanja, odnosno osposobljavanja. Provodi se nakon usluge rehabilitacijske procjene te se sastoji od: opće profesionalne orijentacije, analize zanimanja i pronalaženja zanimanja.

Cilj ove usluge je osmisliti individualni plan obrazovanja i rehabilitacije koji je prilagođen situaciji pojedinca uzimajući u obzir njegove interese, sposobnosti, prethodno stečena znanja i vještine, zdravstvena ograničenja, situaciju na regionalnom tržištu rada, te smjernice naručitelja vezane za financiranje. Provediva poslovna perspektiva razrađuje se zajedno s korisnikom i na kraju moraju biti ponuđena barem dva moguća zanimanja.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Usluga se provodi u ukupnom trajanju od 15 dana. Prvih pet dana provodi se opća profesionalna orijentacija, sljedećih pet dana analiza zanimanja, a zadnjih pet dana pronalaženje zanimanja.

Tjedni raspored sadrži minimalno 32 nastavna sata uz obvezu organiziranja aktivnosti jedan dan u punom radnom vremenu kako bi se testirala radna izdržljivost korisnika.

Vremenski usluga može trajati i dulje, ali ne dulje od šest tjedana i to kada se radi o kompleksnijim oštećenjima, kao što su npr. oštećenja vida, ozljede mozga, kronične psihičke bolesti i poremećaji koji su često povezani s promjenama u funkcioniranju tijekom dana, te drugi primjeri kompleksnih oštećenja.

c) CILJNE SKUPINE

Usluga je namijenjena osobama s invaliditetom od 15-e godine života koje je uputio naručitelj usluge radi utvrđivanja provedive poslovne perspektive.

Uvjeti za uključivanje u uslugu izrade perspektiva su završeno obvezno obrazovanje i završena usluga rehabilitacijske procjene, ukoliko je individualnim planom profesionalne rehabilitacije predloženo uključivanje u navedenu uslugu radi detaljnije procjene područja profesionalnih interesa korisnika.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

– intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom u programe funkcionalnog osposobljavanja, profesionalnog osposobljavanja na konkretnom radnom mjestu, zapošljavanje na otvorenom tržištu rada ili zapošljavanje pod posebnim uvjetima

– smanjenje rizika odustajanja od školovanja i smanjenje neuspješnog uključivanja u osposobljavanje i zapošljavanje

– planiranje i razvoj odgovarajućih programa osposobljavanja, obrazovanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom

– izbor realističnih profesionalnih ciljeva usklađenih s korisnikovim sposobnostima, interesima i zdravstvenim ograničenjima

– jačanje motivacijskih faktora za obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom

– jačanje osobnosti i mogućnosti preuzimanja osobne odgovornosti za profesionalni razvoj osoba s invaliditetom

– veća i bolja radna i opća društvena integracija osoba s invaliditetom

– izbor zanimanja bez opasnosti od daljnjeg narušavanja zdravstvenog stanja osoba s invaliditetom

– odabir prikladnog zanimanja za pojedinca usklađenog s njegovim vještinama, sposobnostima, interesima i zdravstvenim ograničenjima čime se smanjuje mogućnost neuspjeha i gubitka posla

– smanjivanje rizika od negativnih iskustava pri integraciji u realnu radnu sredinu, povećavanje mogućnosti očuvanja zaposlenja i napredovanja u poslu

– indirektno smanjivanje mogućnosti stvaranja negativnih stavova poslodavaca prema osobama s invaliditetom, te otvaranje mogućnosti za nova zapošljavanja, bolju informiranost i spremnost poslodavaca i šire zajednice na odgovarajuću integraciju osoba s invaliditetom u svijet rada.

e) SADRŽAJ, METODE I TEHNIKE PROVOĐENJA USLUGE

1) Opća profesionalna orijentacija

Opća profesionalna orijentacija je postupak pružanja stručne pomoći korisniku pri odabiru njegovih profesionalnih ciljeva uzimajući u obzir njegove sposobnosti, prethodno stečena znanja i vještine, osobine ličnosti, interese, motivaciju i druge potencijale i ograničenja, dosadašnju i buduću karijeru koji su bitni za njegovo daljnje obrazovanje /usavršavanje/osposobljavanje i zapošljavanje.

Opća profesionalna orijentacija sadržava sljedeće:

1. Analizu potencijala:

– s korisnikom se radi na samoprocjeni vlastitih sposobnosti, talenta, vještina i profesionalnih kompetencija

– u grupnom radu s članom stručnog tima korisnici ispunjavaju radne listove o svojim interesima, radnim i osobnim potencijalima i ograničenjima (obrasci radnih listova nalaze se u Prilogu 16.)

– u individualnom radu član stručnog tima i korisnik analiziraju radne listove u kojima korisnik navodi kriterije važne za budući posao, njegova dosadašnja zaposlenja, aktivnosti u kućanstvu i u slobodno vrijeme, poslovne zahtjeve za koje korisnik navodi da im je trenutačno dorastao, sažetak konkretnih poslova koje želi i može obavljati s obzirom na invaliditet te viđenje vlastitog života za pet godina (obrasci radnih listova nalaze se u Prilogu 16.).

2. Učenja strategija sastavljanja natječajne dokumentacije (izrada standardnog životopisa i molbe za posao), mape za natječaje, analize tržišta rada (novine, internet, brošure, HZZ), telefoniranja i savjeti za razgovor za posao, odnosno kako se predstaviti poslodavcu (Prilog 17.). Navedene strategije uče se u malim grupama.

3. Utvrđivanja sposobnosti za ekonomska, administrativna i tehnička zanimanja

Svi korisnici mogu se okušati u ekonomskim, administrativnim i tehničkim zanimanjima bez obzira na rezultate. Utvrđivanje tih sposobnosti maksimalno može trajati jedan dan. Za utvrđivanje sposobnosti za ekonomska, administrativna i tehnička zanimanja rabe se udžbenici za srednju školu. Kod utvrđivanja razine znanja bitno je utvrditi je li osoba zaboravila određene stvari ili ih nikada nije naučila.

Utvrđivanje sposobnosti za ekonomska i administrativna zanimanja sadržava:

– Ekonomska matematika: mali blagajnički obračuni, uključujući monotone vježbe, utvrđivanje stanja blagajne, jednostavne matematičke operacije

– Korespondencija: jednostavna pisma prema predlošku, pisanje dopisa, izražavanje, pravopis...

– Administrativni i organizacijski zadatci; izrada radnog plana – plana smjena/ranog i kasnog plana, razvrstavanje primki.

Utvrđivanje sposobnosti za tehnička zanimanja sadržava:

– primjenu odgovarajućih testova općih i posebnih sposobnosti za profesionalno usmjeravanje i selekciju

– program za osnove crtanja: prostoručno crtanje, figurativno predočavanje, shvaćanje prostornih odnosa, shvaćanje oblika, razumijevanje koordinata

– procjenu fine i grube motorike (vježbe savijanja žice i sl.)

– manipulacija različitim alatima.

Sadržaj i opseg rada:

– samoprocjena sposobnosti, talenta, vještina, interesa i profesionalnih kompetencija korisnika

– samoprocjena radnih i osobnih potencijala i ograničenja

– analiza dosadašnjih zaposlenja i aktivnosti, kriterija koji su korisniku važni za budući posao, konkretnih poslova koje želi i može obavljati s obzirom na invaliditet i viđenja vlastitog života u bližoj budućnosti

– učenje strategija sastavljanja natječajne dokumentacije (životopisa), mape za natječaje, analize tržišta rada, telefoniranja

– savjetovanje za razgovor za posao i predstavljanje poslodavcu

– utvrđivanje sposobnosti za ekonomska, administrativna i tehnička zanimanja

– stjecanje sveobuhvatnijeg uvida korisnika u vlastitu situaciju, potencijale i ograničenja

– izgrađivanje profesionalnih ciljeva korisnika (»što želim i mogu raditi?«).

Metode rada:

– individualni i grupni rad

– analiza radnih listova

– učenje strategija postizanja profesionalnih ciljeva

– informiranje, stručno savjetovanje

– procjena i otkrivanje profesionalnih interesa, saznanja i mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja u okruženju.

2) Analiza zanimanja

Cilj analize zanimanja je izrada najmanje dva konkretna opisa zanimanja uzimajući u obzir osobnu situaciju korisnika, zdravstvena ograničenja i situaciju na regionalnom tržištu rada.

Analiza zanimanja sadržava sljedeće aktivnosti:

1. Informacije o regionalnom tržištu rada – informacije prezentiraju članovi stručnog tima u obliku predavanja. Članovi stručnog tima trebaju imati sveobuhvatna znanja o aktualnoj situaciji na tržištu rada. Potrebno je raspolagati informacijama o ponudi radnih mjesta na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, aktualnim web-stranicama s oglasima za posao, te imati informativni materijal o svim mogućnostima obrazovanja.

2. Prezentacija konkretnih opisa zanimanja (opis zanimanja, zadaci/djelatnost, profil traženih uvjeta, eventualno obrazovanje). Preporuča se korisniku osigurati tri dana samostalnog istraživanja zanimanja, pri čemu članovi stručnog tima pomažu u slučaju potrebe. Važno je da korisnik prikupi što više informacija o zanimanju koje ga zanima. Korisnika se također potiče na samostalno istraživanje i korištenje dostupnih računalnih programa koji mu mogu pomoći pri donošenju profesionalnih odluka pružajući dodatne informacije o pojedinim zanimanjima.

3. Individualno istraživanje – Korisnika se potiče na samostalno istraživanje web-stranica s oglasima za posao, novinskih oglasa za posao.

4. Kontakti s tvrtkama – U fazi istraživanja zanimanja, korisnik može poželjeti posjetiti neku tvrtku. Omogućuje se kontakt s tvrtkom na način da korisnik sam telefonski kontaktira tvrtku uz stručnu podršku. Prema potrebi mogu se organizirati i dani prakse u jednoj ili nekoliko tvrtki (tzv. »informativna praksa«) kako bi korisnik mogao spoznati želi li se osposobljavati ili obrazovati za određeno zanimanje. Informacije o »informativnoj praksi« mogu se dati već pri kraju prvog tjedna (tjedna opće profesionalne orijentacije).

Sadržaj i opseg rada:

– prezentiranje informacija o stanju na regionalnom tržištu rada

– prezentiranje informacija o svim mogućnostima obrazovanja

– stručno savjetovanje korisnika o samostalnom prikupljanju informacija o zanimanjima

– izrada najmanje dva konkretna opisa zanimanja uzimajući u obzir osobnu situaciju korisnika, zdravstvena ograničenja i situaciju na regionalnom tržištu rada

– stručno savjetovanje korisnika za samostalno traženje posla istraživanjem web-stranica s oglasima za posao, novinskih oglasa itd.

– uspostavljanje kontakata s poslodavcima i širenje mreže poslodavaca

– potpora uspostavljanju kontakta korisnika i poslodavca.

Metode rada:

– individualni i grupni rad

– informiranje, stručno savjetovanje

– učenje strategija samostalnog istraživanja interneta, različitih računalnih programa i sl.

3) Pronalaženje zanimanja

Pronalaženje zanimanja predstavlja rezultat profesionalne rehabilitacije. Cilj pronalaženja zanimanja je odlučiti se za jednu poslovnu perspektivu, tj. pronaći zanimanje za korisnika.

Pronalaženje odgovarajućeg zanimanja razumijeva izradu Individualnog plana profesionalne perspektive u skladu s osobnim i regionalnim mogućnostima.

Kod izrade Individualnog plana poslovne perspektive u obzir se uzimaju svi čimbenici koji pozitivno ili negativno utječu na profesionalnu rehabilitaciju. Individualni plan poslovne perspektive izrađuje se zajedno s korisnikom.

Ishod Individualnog plana poslovne perspektive može biti jedan od sljedećih prijedloga:

– prijedlog za obrazovanje u nekoj obrazovnoj instituciji (stjecanje kvalifikacije)[4](Prijedlog treba sadržavati naziv konkretne obrazovne ustanove u kojoj će se provoditi obrazovanje odnosno osposobljavanje ili usavršavanje s kraćim obrazovnim programom)

– prijedlog za osposobljavanje ili usavršavanje s kraćim obrazovnim programom[5](Prijedlog treba sadržavati naziv konkretne obrazovne ustanove u kojoj će se provoditi obrazovanje odnosno osposobljavanje ili usavršavanje s kraćim obrazovnim programom)

– prijedlog za zapošljavanje na otvorenom tržištu rada

– prijedlog za zapošljavanje pod posebnim uvjetima rada

– prijedlog za zapošljavanje uz stručnu podršku

– prijedlog za uslugu jačanja radnih potencijala i profesionalnih kompetencija.

Sadržaj i opseg rada:

– pronalaženje odgovarajućeg zanimanja za korisnika

– izrada individualnog plana profesionalne perspektive.

Metode rada:

– individualni rad

– stručno savjetovanje.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provode se aktivnosti koje su definirane u Individualnom planu profesionalne rehabilitacije, a prema prethodno opisanim postupcima provođenja usluge:

– prvi tjedan (5 dana) – opća profesionalna orijentacija

– drugi tjedan (5 dana) – analiza zanimanja

– treći tjedan (5 dana) – pronalaženje zanimanja

– prikupljanje, analiza i interpretacija podataka, te koordinacija i prilagođavanje tijeka usluge s članovima stručnog tima

– sinteza podataka na interdisciplinarnom sastanku tima, prezentacija nalaza i prijedloga, izrada završnog mišljenja u Nalazu i mišljenju o rezultatima izrade perspektiva, izrada Individualnog plana profesionalne perspektive

– interpretacija završnog nalaza i mišljenja te prijedloga korisniku usluga (na zahtjev može prisustvovati i zastupnik ili predstavnik udruge osoba s invaliditetom)

– dostava Nalaza i mišljenja, odnosno Izvještaja

– o svakoj daljnjoj fazi profesionalne rehabilitacije odlučuje naručitelj usluge nakon dobivanja završnog Nalaza i mišljenja, odnosno Izvještaja o provedenoj usluzi i rezultatima izrade perspektiva.

g) KADROVSKI I IZVEDBENI UVJETI

Za provođenje usluge provoditelj mora osigurati cijeli tim stručnih djelatnika u skladu s Pravilnikom. Stručnjaci koji rade na rehabilitacijskoj procjeni mogu raditi i u fazi izrade perspektiva, a ako i ne rade u toj drugoj fazi, po potrebi su na raspolaganju tijekom procesa izrade perspektiva.

Zadatak tima za izradu perspektiva je pružiti što veću pomoć korisnicima pri njihovom odlučivanju o struci ili obrazovanju. Članovi tima moraju imati informacije o mogućim zanimanjima i poznavati situaciju na (regionalnom) tržištu rada, imati osnovna znanja o socijalno-pravnim pitanjima te uvid u mogućnosti obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja.

Voditelj slučaja s korisnikom obvezno održava razgovor na kraju svakog tjedna, odnosno uvijek kada korisnik zatraži razgovor. Tijekom tjednih razgovora zajedno analiziraju dobivene rezultate, uz istodobno kontinuirani rad na osnaživanju i motivaciji. U završnom razgovoru voditelj i korisnik zajedno analiziraju rezultate cjelokupne usluge izrade perspektiva te prijedloge daljnje profesionalne rehabilitacije.

Provoditelj usluge mora osigurati jednu prostoriju s odgovarajućom rasvjetom, a za individualne razgovore više malih prostorija.

Osim osnovne opreme, za svakog sudionika potrebno je osigurati različite informativne materijale, vlastiti stol s računalom i pristup internetu koji omogućuje samostalno komuniciranje i traženje informacija o obrazovnim programima i različitim zanimanjima, kao i specifične programe za osobe s određenom vrstom invaliditeta kada je potrebna prilagodba.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Po završetku usluge izrađuje se Nalaz i mišljenje o rezultatima izrade perspektiva, odnosno Izvještaj o rezultatima provedene usluge izrade perspektiva ako je naručitelj poslodavac, čiji je sastavni dio Individualni plan profesionalne perspektive. Naručitelju usluge dostavlja se Nalaz i mišljenje o rezultatima izrade perspektiva te Individualni plan profesionalne perspektive, ukoliko se predlažu daljnje usluge. U slučajevima u kojima je naručitelj poslodavac, dostavlja mu se Izvještaj o rezultatima provedene usluge izrade perspektive te Individualni plan profesionalne perspektive.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Nalaz i mišljenje o rezultatima izrade perspektiva (Prilog 13.)

– Individualni plan profesionalne perspektive (Prilog 14.)

– Izvještaj o rezultatima provedene usluge izrade perspektiva (Prilog 15.).

USLUGA 4. Analiza određenog radnog mjesta i radnog okruženja

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

Analiza radnog mjesta je stručni postupak kojim se na sustavan način utvrđuje popis poslova na određenom radnom mjestu, uvjeti rada s posebnim naglaskom na opasnosti kojima je potencijalni zaposlenik izložen tijekom obavljanja posla te zahtjevi koje mora zadovoljiti.

Analizom radnog mjesta prikupljaju se sljedeće informacije o radnom mjestu: opći podaci o radnom mjestu, uvjeti organizacije rada i ocjena radnih aktivnosti i odgovornosti, detaljan opis radnog mjesta i radnih postupaka, zahtjevi i uvjeti rada, tjelesne aktivnosti i položaji pri radu, procjena senzornih, psihomotornih i drugih osobina i svojstava potrebnih za rad, potrebna znanja i vještine koje radno mjesto zahtjeva, mogućnosti prilagodbe radnog mjesta, te mogućnosti rada osoba s invaliditetom na radnom mjestu ovisno o oštećenju.

Svrha usluge je procijeniti usklađenost radnog mjesta s preostalim radnim i općim sposobnostima osobe s invaliditetom te njezinim iskustvima, znanjima i vještinama stečenim poslom ili osposobljavanjem.

Cilj usluge je izrada analize u kojoj će se iznijeti preporuke i rješenja na osnovu kojih se može osigurati siguran rad zaposlene osobe na određenom radnom mjestu i u određenom radnom okruženju. Provedba pojedinih elemenata usluge može služiti kao temelj za izradu plana arhitektonske i tehničke prilagodbe, utvrđivanje radne učinkovitosti osoba s invaliditetom te utvrđivanje potrebne stručne podrške na određenom radnom mjestu i radnom okruženju.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Vrijeme trajanja usluge je od 20 do 40 sati.

c) CILJNA SKUPINA

Usluga je namijenjena:

– osobama s invaliditetom koje se u procesu profesionalne rehabilitacije uključuju u osposobljavanje ili zapošljavanje na određenom radnom mjestu

– poslodavcima koji:

•     zapošljavaju osobu s invaliditetom i/ili imaju potrebu za osiguravanjem što sigurnijih uvjeta svojim zaposlenicima ili za promjenom radnog mjesta osobi s invaliditetom (npr. nakon dugotrajnih bolovanja, utvrđenih medicinskih kontraindikacija za postojeće poslove, organizacijskih i poslovnih promjena kod poslodavca, ukidanja nekih zastarjelih radnih mjesta uslijed modernizacije poslovnih procesa, ...)

•     planiraju zaposliti osobu s invaliditetom na određenom radnom mjestu te im je potrebno prethodno analizirati radna mjesta kako bi se odredila ona radna mjesta koja su najprikladnija za siguran rad osoba s invaliditetom.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

Usluga omogućuje:

– sigurno uključivanje osoba s invaliditetom u osposobljavanje ili zapošljavanje na određenom radnom mjestu bez opasnosti od daljnjeg narušavanja zdravstvenog stanja

– izradu plana arhitektonske i tehničke prilagodbe

– utemeljenu procjenu radne učinkovitosti osobe s invaliditetom

– utemeljenu procjenu potrebne stručne podrške na određenom radnom mjestu i radnom okruženju.

e) METODE I TEHNIKE PROVOĐENJA USLUGE

Usluga uključuje sljedeće metode:

– usmjereni posjet radnom mjestu

– metodu opažanja (načina i redoslijeda izvođenja radnih operacija)

– metodu mjerenja (trajanje radne operacije, trajanje izloženosti nekom zahtjevu, fizikalni uvjeti radne okoline)

– metodu prikupljanja podataka (dostupni izvori su sistematizacija radnih mjesta, procjena rizika)

– metodu analize prikupljenih podataka

– metodu usporedbe usklađenosti zahtjeva radnog mjesta i radne sposobnosti osobe s invaliditetom.

Usluga obuhvaća sljedeće elemente:

– dogovor s poslodavcem za obilazak i provedbu analize radnog mjesta

– dolazak do poslodavca

– pristup radnom mjestu

– dostupnost podataka o procjeni rizika za određeno radno mjesto

– postojanje odgovarajućih stručnjaka kod poslodavca koji mogu dati relevantne informacije o radnom mjestu

– u slučaju da se analizira radno mjesto za određenu osobu, u sklopu usluge je potrebno izvršiti elemente Usluge (1.) relevantne za provođenje usluge:

•     utvrđivanje utjecaja invaliditeta na radnu sposobnost (medicinski status)

•     utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza)

•     utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza)

•     psihološka procjenu (psihodijagnostiku)

•     procjena radnog funkcioniranja, školskih znanja i znanja rada na računalu (vrši se po potrebi).

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provjera ispunjava li osoba uvjete za upis u Očevidnik, odnosno ako se radi o zaposlenoj osobi s invaliditetom je li upisana u Očevidnik

– prikupljanje potrebne dokumentacije i dodatnih informacija

– provedba elemenata rehabilitacijske procjene relevantnih za provođenje usluge, ako se analizira radno mjesto za određenu osobu

– odlazak kod poslodavca gdje se ispunjava obrazac Analize radnog mjesta (Prilog 18.) – obilazak radnog mjesta

– prikupljanje, analiza i interpretacija podataka, te koordinacija i prilagođavanje tijeka usluge s članovima stručnog tima

– sinteza podataka na interdisciplinarnom sastanku tima, prezentacija nalaza i prijedloga

– izrada završnog nalaza i mišljenja, odnosno izvještaja te dostava istih.

g) KADROVSKI I IZVEDBENI UVJETI

Provedbu usluge planira, vodi i procjenjuje stručni tim u skladu s Pravilnikom.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Ako se analiza radnog mjesta provodi za konkretnu osobu, po završetku usluge izrađuje se Nalaz i mišljenje o rezultatima postupka analize radnog mjesta I, odnosno Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima postupka analize radnog mjesta ako je naručitelj poslodavac.

Ako se provodi općenita analiza radnog mjesta (bez zaposlene osobe), po završetku usluge izrađuje se Nalaz i mišljenje o rezultatima postupka analize radnog mjesta II, odnosno Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima postupka analize radnog mjesta ako je naručitelj poslodavac. Naručitelju, odnosno poslodavcu se u tom slučaju dostavlja Izvještaj i ispunjeni obrazac analize radnog mjesta.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Analiza radnog mjesta (Prilog 18.)

– Nalaz i mišljenje o rezultatima postupka analize radnog mjesta I (Prilog 19.)

– Nalaz i mišljenje o rezultatima postupka analize radnog mjesta II (Prilog 45.)

– Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima postupka analize radnog mjesta (Prilog 20.).

USLUGA 5. Stručna podrška i praćenje tijekom obrazovanja i osposobljavanja ili usavršavanja s kraćim obrazovnim programom

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

Usluga se odnosi na pružanje specifične, individualizirane stručne podrške i stručnog praćenja korisniku tijekom cjelokupnog procesa obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, prvenstveno u rješavanju eventualnih problema i prepreka u tom području, kao i pružanje individualne pomoći u učenju s ciljem uspješnog završavanja programa.

U uslugu se uključuju korisnici nakon provedene usluge Rehabilitacijska procjena ili usluge Izrada perspektiva.

Provodi se u situacijama kada:

– Centar izvodi uslugu u suradnji s nekom drugom ustanovom zbog čega su potrebni kontinuirano praćenje i stručna podrška korisniku

– se predviđa da je korisniku tijekom provođenja profesionalne rehabilitacije potreban specifičan oblik stručne podrške prilagođen individualnim potrebama.

Usluga se provodi individualno, na temelju timski izrađenog Plana individualne stručne podrške i praćenja tijekom obrazovanja/osposobljavanja/usavršavanja kojim se definira:

– cilj stručne podrške i praćenja tijekom procesa obrazovanja i osposobljavanja ili usavršavanja

– vrsta stručne podrške te odgovarajuće metode i tehnike

– provoditelj stručne podrške i praćenja

– način protoka informacija između provoditelja, korisnika i obrazovne ustanove ili poslodavca.

Obuhvaća sljedeće aktivnosti:

– prikupljanje potrebne dokumentacije za uključivanje u obrazovni proces u ustanovi koja ima verificirane programe obrazovanja odraslih te pomoć pri upisu

– utvrđivanje razlike ispita

– organizacija tijeka obrazovanja

– planiranje polaganja ispita i praćenje ostvarivanja plana

– dogovaranje ispitnih rokova

– koordinacija s obrazovnom ustanovom

– pomoć u nabavi literature

– pomoć u svladavanju učinkovitih tehnika učenja

– organizacija individualne pomoći u učenju

– pomoć pri izradi maturalnih i diplomskih radnji (pomoć u nabavi literature, pomoć u traženju dodatnih izvora informacija potrebnih za izradu radnje i sl.)

– organiziranje stručne prakse

– održavanje stalnih kontakata s poslodavcem (stručna praksa, podrška pri zapošljavanju)

– informiranje o promjenama na tržištu rada

– podrška u traženju zaposlenja

– psihosocijalna pomoć u kriznim situacijama

– dodatni sadržaji u sklopu usluge koji obuhvaćaju savjetodavne i psihoterapijske individualne i grupne metode i pristupe koji korisnicima omogućuju razvijanje, uvježbavanje i poboljšavanje socijalnih sposobnosti i vještina (komunikacijske vještine, rješavanje konfliktnih situacija mirnim putem i uz međusobno uvažavanje u privatnom životu i na radnom mjestu, razvijanje sposobnosti zauzimanja za samog sebe u društvenim situacijama), razvoj osjetljivosti za rad u grupi, odgovorno ponašanje, poboljšavanje radnih i higijenskih navika i sl.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Usluga se provodi individualno tijekom obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja s obrazovnim programom, u trajanju do 24 sata na mjesec.

c) CILJNA SKUPINA

Usluga je namijenjena osobama s invaliditetom od 15-e godine života koje su upućene na obrazovanje i osposobljavanje ili usavršavanje s obrazovnim programom u neku od obrazovnih institucija i/ili osobe koje tijekom obrazovanja i usavršavanja ili osposobljavanja trebaju specifičnu sustavnu pomoć u učenju, stručno vođenje i podršku.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

– pružanje specifične, individualizirane stručne podrške i stručnog praćenja korisniku tijekom cjelokupnog procesa obrazovanja i usavršavanja ili osposobljavanja

– pružanje stručne podrške u rješavanju eventualnih problema i prepreka na području obrazovanja i osposobljavanja ili usavršavanja

– pravodobno identificiranje mogućih problema, planiranje i provođenje potrebnih mjera za njihovo rješavanje što smanjuje mogućnost neuspjeha

– pružanje individualne pomoći u učenju

– uspješno završavanje programa obrazovanja i osposobljavanja ili usavršavanja.

e) METODE, TEHNIKE I OBLICI PROVOĐENJA USLUGE

Usluga se provodi primjenom metode individualnog savjetovanja. Na planu pomoći u učenju tijekom procesa obrazovanja/osposobljavanja/usavršavanja rabe se metode i tehnike individualne pomoći u učenju.

U situacijama u kojima praksa nije organizirana u sklopu programa obrazovanja/osposobljavanja/usavršavanja, može se organizirati u suradnji s korisnikom i poslodavcem na otvorenom tržištu rada ili u posebnim uvjetima u tijeku ili nakon završenog obrazovanja.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provjera ispunjava li osoba uvjete za upis u Očevidnik, odnosno ako se radi o zaposlenoj osobi s invaliditetom je li upisana u Očevidnik

– sklapanje ugovora o pružanju usluge s naručiteljem

– provedba aktivnosti definiranih Planom individualne stručne podrške i praćenja tijekom obrazovanja/osposobljavanja/usavršavanja

– prikupljanje, analiza i interpretacija podataka na mjesečnoj razini, te koordinacija i prilagođavanje tijeka usluge s članovima stručnog tima

– sinteza dobivenih podataka na interdisciplinarnom sastanku tima

– izrada mjesečnih izvještaja o provedbi usluge i dostava istih naručitelju

– izrada završnog mišljenja i preporuka u završnom izvještaju o provedenoj usluzi

– dostava završnog izvještaja o provedenoj usluzi naručitelju.

g) KADROVSKI I IZVEDBENI UVJETI

Planiranje, vođenje i procjenjivanje usluge provodi stručni tim u skladu s Pravilnikom, uzimajući u obzir ciljeve programa i individualne potrebe korisnika.

Provoditelj mora osigurati dostupnost informativnog materijala o obrazovnim programima, uspostavljenu komunikacijsku mrežu s provoditeljima obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja i dogovorenu metodu prikupljanja dokumentacije.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Tijekom provođenja usluge izrađuje se Mjesečni izvještaj o provedbi usluge, koji se dostavlja naručitelju.

Po završetku usluge izrađuje se Završni izvještaj o provedenoj usluzi stručne podrške i praćenja tijekom obrazovanja/osposobljavanja ili usavršavanja.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Plan individualne stručne podrške i praćenja tijekom obrazovanja /osposobljavanja/usavršavanja (Prilog 11.)

– Mjesečni izvještaj o provedbi usluge stručne podrške i praćenja tijekom obrazovanja/osposobljavanja/usavršavanja (Prilog 21.)

– Završni izvještaj o provedenoj usluzi stručne podrške i praćenja tijekom obrazovanja/osposobljavanja/usavršavanja (Prilog 22.).

USLUGA 6. Stručna podrška i praćenje na određenom radnom mjestu i radnom okruženju

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

Stručna podrška i praćenje na radnom mjestu skup je individualiziranih postupaka kojima se osobi s invaliditetom, poslodavcu i osobama u radnom okruženju pruža specifična pomoć pri pravodobnom prepoznavanju i rješavanju problema i prepreka u radnom okruženju i međuljudskim odnosima, pomoć u prilagodbi poslu i radnom okruženju te zadržavanju zaposlenja.

Preduvjeti za provođenje usluge stručne podrške i praćenja na određenom radnom mjestu su:

– provedeni elementi Usluge (1.), koji su relevantni za provođenje daljnje usluge:

•     utvrđivanje utjecaja invaliditeta na radnu sposobnost (medicinski status)

•     utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza)

•     utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza)

•     psihološka procjenu (psihodijagnostiku)

•     procjena radnog funkcioniranja, školskih znanja i znanja rada na računalu (vrši se po potrebi)

– provedeni elementi Usluge (4.), koji su relevantni za daljnje provođenje usluge:

•     odlazak poslodavcu – ispunjavanje obrasca Analiza radnog mjesta te prikupljanje svih relevantnih informacija o radnom mjestu

•     pristup radnom mjestu

•     obilazak radnog mjesta radi utvrđivanja općih podataka o radnom mjestu, uvjetima organizacije rada i ocjene radnih aktivnosti i odgovornosti, detaljnog opisa radnog mjesta i radnih postupaka, zahtjeva i uvjeta rada, tjelesnih aktivnosti i položaja pri radu, procjene senzornih, psihomotornih i drugih osobina i svojstava potrebnih za rad, potrebnih znanja i vještina koje radno mjesto zahtijeva, mogućnosti prilagodbe radnog mjesta, te mogućnosti rada osoba s invaliditetom na radnom mjestu ovisno o oštećenju

•     dostupnost podataka o procjeni rizika za određeno radno mjesto

– usluga je namijenjena osobama s invaliditetom:

•     koje se zapošljavaju na otvorenom tržištu rada i potrebni su im specifični i individualizirani oblici stručne podrške i praćenja za uspješnu prilagodbu poslu i radnoj okolini zbog očekivanih poteškoća u svladavanju i zadržavanju posla te uključivanju u radno okruženje

•     zaposlenim osobama s invaliditetom koje zbog promjena u zdravstvenom stanju imaju poteškoće u zadržavanju posla, te u prilagodbi poslu i radnom okruženju (npr. osobama kod kojih je u odrasloj dobi nastupilo teško oštećenje vida ili boluju od bolesti koja je progresivnog karaktera).

Cilj usluge je pomoći osobi s invaliditetom da uspješno svlada posao, da se uspješno integrira u radno okruženje te da zadrži posao ili napreduje u poslu.

Potrebna stručna podrška osobi s invaliditetom na određenom radnom mjestu utvrđuje se nalazom i mišljenjem o provedenoj Usluzi (1.) i nalazom i mišljenjem o provedenoj Usluzi (4.), na temelju kojeg se izrađuje Plan individualne stručne podrške i praćenja na radnom mjestu i radnom okruženju, koji se donosi na obrascu (Prilog 23.) i njime se utvrđuje trajanje, broj potrebnih sati, oblik i vrste stručne podrške te je osnova za ostvarivanje prava na financiranje troškova stručne podrške.

Plan individualne stručne podrške i praćenja na određenom radnom mjestu i radnom okruženju obuhvaća sljedeće elemente:

– definiranje ciljeva programa stručne podrške i praćenja

– definiranje provedbe potrebne vrste i sadržaja stručne podrške usmjerene na korisnika te metode rada (savjetovanje i informiranje, praćenje i nadzor na radnom mjestu, osposobljavanje korisnika za vještine i sposobnosti koje se traže na konkretnom radnom mjestu, tehnička podrška za prilagodbu radnog mjesta i sredstava rada, prenošenje općih radnih kompetencija poput izdržljivosti, fleksibilnosti i sl., stručna podrška u situacijama indirektno povezanim s poslom (vježbanje dolazaka i odlazaka s posla, komunikacija sa suradnicima na poslu, poštovanje radnog vremena i vremena za odmor itd.) i sl.)

– definiranje provedbe potrebne vrste i sadržaja stručne podrške usmjerene na poslodavca te metode rada (savjetovanje i informiranje, dodatno savjetovanje za promjene na radnom mjestu koje bi poslodavac trebao poduzeti i sl.)

– definiranje provedbe potrebne vrste i sadržaja stručne podrške usmjerene na radno okruženje te metode rada (poticanje prirodne socijalne podrške, razvoj suradničkih odnosa na poslu i sl.)

– definiranje trajanja stručne podrške i praćenja.

Ako je naručitelj usluge poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, a za tu osobu već posjeduje Plan individualne stručne podrške i praćenja na određenom radnom mjestu i u radnom okruženju, prethodno donesen temeljem izvršene rehabilitacijske procjene i analize radnog mjesta kroz neku od usluga ili po završetku osposobljavanja/usavršavanja, u tom slučaju nije potrebno ponovno provesti elemente usluge rehabilitacijske procjene niti usluge analize radnog mjesta.

Redovita mjesečna evaluacija napredovanja u radnom funkcioniranju i integraciji u radno okruženje provodi se zajedno s korisnikom i mentorom/radnim instruktorom na radnom mjestu.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Vremensko trajanje usluge je do 12 mjeseci u ukupnom opsegu do 100 sati. Prvih 7 – 10 dana stručna podrška je intenzivna (10 – 40 sati tjedno).

Vremensko trajanje usluge za zaposlene osobe kod kojih su nastupile promjene u zdravstvenom stanju (npr. za osobe kod kojih je u odrasloj dobi nastupilo teško oštećenje vida) je najmanje 3 mjeseca (do 100 sati). Nakon provedene usluge potrebno je povremeno praćenje korisnika (1 – 2 puta na mjesec) tijekom narednih 12 mjeseci.

S obzirom na težinu i kompleksnost oštećenja vida pojedinog korisnika, usluga može trajati i dulje, ali ne dulje od 12 mjeseci (do 400 sati). Nakon provedene usluge potrebno je povremeno praćenje korisnika (1 – 2 puta na mjesec) tijekom narednih 12 mjeseci.

c) CILJNA SKUPINA

Usluga je namijenjena nezaposlenim i zaposlenim osobama s invaliditetom od 15-e godine života koje zbog posljedica tjelesnih, senzoričkih ili mentalnih poteškoća ili bolesti imaju:

– prepreke pri uključivanju u radni proces ili pri zapošljavanju te koje trebaju individualiziranu stručnu podršku i praćenje u razdoblju prilagodbe poslu i radnom okruženju

– poteškoće u zadržavanju posla te u prilagodbi poslu i radnom okruženju zbog promjena u zdravstvenom stanju (npr. osobama kod kojih je u odrasloj dobi nastupilo teško oštećenje vida).

Usluga je namijenjena i poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, kao i osobama u radnom okruženju, kako bi pravovremeno prepoznali poteškoće koje osoba s invaliditetom ima u radnom funkcioniranju i radnoj prilagodbi te uz stručnu podršku sveli navedene teškoće na najmanju moguću mjeru.

Hrvatski zavod za zapošljavanje koristi usluge Centra za procjenu potrebne stručne podrške na radnom mjestu te izradu Plana individualne stručne podrške za nezaposlenu osobu s invaliditetom koja je u postupku pripreme za zapošljavanje.

U tom slučaju, Centar surađuje s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje pri odabiru mogućih pružatelja usluge stručne podrške

Naručitelj usluge za zaposlenu osobu s invaliditetom je poslodavac, odnosno osoba koja se samozapošljava.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

– uspješna prilagodba određenom poslu i radnom okruženju

– pružanje specifične pomoći pri pravodobnom prepoznavanju i rješavanju problema i prepreka u radnom okruženju i međuljudskim odnosima

– smanjivanje mogućnosti neuspjeha i gubitka posla, te s tim povezanih negativnih iskustava

– poticanje i podržavanje što većeg stupnja samostalnosti osobe s invaliditetom, aktivnog sudjelovanja i doprinosa zajednici

– pomoć u prilagodbi poslu i radnom okruženju, te zadržavanju zaposlenja osobama s invaliditetom kod kojih su nastupile promjene u zdravstvenom stanju (npr. teško oštećenje vida u odrasloj dobi).

e) METODE I TEHNIKE PROVOĐENJA USLUGE

Usluga se provodi metodom individualnog savjetovanja, metodama socijalnog učenja i učinkovitog rješavanja konfliktnih situacija.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provjera ispunjava li osoba uvjete za upis u Očevidnik, odnosno ako se radi o zaposlenoj osobi s invaliditetom je li upisana u Očevidnik

– prikupljanje potrebne dokumentacije i dodatnih informacija o korisniku

– provedba elemenata rehabilitacijske procjene i analize radnog mjesta, relevantnih za provođenje usluge

– odlazak kod poslodavca gdje se ispunjava obrazac Analize radnog mjesta (Prilog 18.) te obilazak radnog mjesta

– prikupljanje, analiza i interpretacija podataka, te koordinacija i prilagođavanje tijeka usluge s članovima stručnog tima

– sinteza podataka na interdisciplinarnom sastanku tima i izrada Plana individualne stručne podrške i praćenja na određenom radnom mjestu i radnom okruženju

– sklapanje ugovora s poslodavcem o pružanju usluge stručne podrške i praćenja na radnom mjestu i radnom okruženju

– sklapanje ugovora s podizvoditeljem usluge, ukoliko će on provoditi uslugu

– provođenje aktivnosti stručne podrške i praćenja definiranih u Individualnom planu stručne podrške i praćenja na radnom mjestu i radnom okruženju

– izrada mjesečnih izvještaja o provedbi usluge i dostava istih naručitelju i Zavodu, odnosno Centru ako uslugu izvodi podizvoditelj

– ispunjavanje obrasca Izvješća o izvršenju mjesečne satnice IMS-1 u suradnji s poslodavcem te dostava istog poslodavcu, odnosno Centru ako uslugu izvodi podizvoditelj

– izrada Završnog izvještaja o provedenoj usluzi i dostava istog naručitelju, odnosno Centru ako uslugu izvodi podizvoditelj.

Ukoliko je naručitelj usluge poslodavac koji već posjeduje Plan individualne stručne podrške i praćenja na određenom radnom mjestu i radnom okruženju, hodogram aktivnosti je sljedeći:

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– sklapanje ugovora s poslodavcem o pružanju usluge stručne podrške i praćenja na radnom mjestu i radnom okruženju

– sklapanje ugovora s podizvoditeljem usluge, ukoliko će on provoditi uslugu

– provođenje aktivnosti stručne podrške i praćenja definiranih u Individualnom planu stručne podrške i praćenja na radnom mjestu i radnom okruženju

– izrada mjesečnih izvještaja o provedbi usluge i dostava istih naručitelju i Zavodu, odnosno Centru ako uslugu izvodi podizvoditelj

– ispunjavanje obrasca Izvješća o izvršenju mjesečne satnice IMS-1 u suradnji s poslodavcem te dostava istog poslodavcu, odnosno Centru ako uslugu izvodi podizvoditelj

– izrada Završnog izvještaja o provedenoj usluzi i dostava istog naručitelju i Zavodu, odnosno Centru ako uslugu izvodi podizvoditelj.

g) KADROVSKI I IZVEDBENI UVJETI

Provedbu usluge planira, vodi i procjenjuje stručni tim Centra u skladu s Pravilnikom.

Stručnu podršku i praćenje korisnika na konkretnom radnom mjestu u skladu s njegovim individualnim potrebama provode, uz prethodnu suglasnost Zavoda, stručni radnici koji mogu, ali i ne moraju biti članovi stručnog tima Centra.

Za zaposlene osobe s invaliditetom sa specifičnim vrstama oštećenja uslugu može provoditi i druga ustanova.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Tijekom provođenja usluge izrađuje se Mjesečni izvještaj, a po završetku usluge Završni izvještaj o provedenoj usluzi stručne podrške i praćenja na radnom mjestu i radnom okruženju.

Izvješće o broju sati pružene stručne podrške ispunjava stručni radnik/radni instruktor u suradnji s poslodavcem na mjesečnoj razini na Obrascu izvješća o izvršenju mjesečne satnice IMS-1 (Prilog 25.). Na navedenom obrascu može se evidentirati broj sati pružene stručne podrške za sve osobe s invaliditetom zaposlene kod navedenog poslodavca, a koje su trenutno uključene u uslugu stručne podrške i praćenja na radnom mjestu i radnom okruženju. Obrazac potpisuju poslodavac i stručni radnik radni instruktor Centra.

Potpisani Obrazac izvješća o broju sati pružene stručne podrške osnova je za isplatu poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom prema Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te ga poslodavac dostavlja Zavodu.

Naručitelju usluge dostavlja se:

– Plan individualne stručne podrške i praćenja na određenom radnom mjestu i radnom okruženju (ukoliko ga već ne posjeduje),

– Mjesečni izvještaj o provedbi usluge i Završni izvještaj o provedenoj usluzi stručne podrške i praćenja na radnom mjestu i radnom okruženju, te ispunjeni obrazac Izvješća o izvršenju mjesečne satnice IMS-1.

Centar Zavodu dostavlja Mjesečne i Završni izvještaj o provedenoj usluzi.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Nalaz i mišljenje o rezultatima rehabilitacijske procjene (Prilog 6.)

– Nalaz i mišljenje o rezultatima postupka analize radnog mjesta (Prilog 19.)

– Plan individualne stručne podrške i praćenja na određenom radnom mjestu i radnom okruženju (Prilog 23.)

– Mjesečni izvještaj o provedbi usluge stručne podrške i praćenja na određenom radnom mjestu i radnom okruženju (Prilog 24.)

– Obrazac izvješća o izvršenju mjesečne satnice IMS-1 (Prilog 25.)

– Završni izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima stručne podrške i praćenja na određenom radnom mjestu i radnom okruženju (Prilog 26.).

USLUGA 7. Jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija (radni centar)

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

U uslugu se uključuju korisnici nakon provedenih usluga Rehabilitacijska procjena ili Izrada perspektiva.

Radni centar oblik je rehabilitacijske aktivnosti koja razumijeva »učenje kroz rad« jednostavnijih radnih operacija i poslova. Provedbom usluge osobe s invaliditetom praktično stječu i usavršavaju znanja, vještine i navike potrebne za obavljanje poslova pojedinog zanimanja u pojedinoj fazi radnog procesa. Time jačaju radne potencijale te osobne i profesionalne kompetencije prijeko potrebne za kasniju adaptaciju na stvarnu radnu sredinu i zapošljavanje.

Usluga integrira sljedeće aktivnosti:

1. Osposobljavanje na simuliranom radnom mjestu prema programima osposobljavanja (učenje kroz rad)

2. Dodatni sadržaji

3. Organizacija stručne prakse.

U radionicama radnog centra simuliraju se radni procesi različitih zanatsko-industrijskih i uslužnih struka i zanimanja te ostalih pomoćnih zanimanja, slijedeći uobičajene faze rada i služeći se standardnim alatima, strojevima i materijalima. Usluga radnog centra ima naglašeno funkcionalni karakter u smislu aktualizacije svih potencijala osobe s invaliditetom. Tempo i dometi/platoi svladavanja sadržaja programa radnog centra prilagođeni su sposobnostima, znanjima i vještinama svake pojedine osobe s invaliditetom.

Dodatni sadržaji u sklopu usluge obuhvaćaju stručni rad koji se odnosi na savjetodavne, psihoterapijske i/ili druge individualne i grupne metode i pristupe koji korisnicima omogućuju razvijanje, uvježbavanje i poboljšavanje socijalnih vještina, razvoj osjetljivosti za rad u grupi, odgovorno ponašanje, poboljšavanje radnih i higijenskih navika i sl. Jednako tako dodatnim stručnim radom jačaju se korisnikove vještine snalaženja prilikom obavljanja zadataka-radom na motorici, percepciji, boljoj organizaciji vremena, radnog materijala i prostora, a što se temelji na individualiziranom pristupu u izboru vremena, materijala, načina komunikacije, kao i svega ostalog što je potrebno za ovu vrstu rada.

Postojeći Individualni plan profesionalne rehabilitacije (IPPR) se na početku i tijekom provođenja usluge dodatno izvedbeno razrađuje, što provode stručni radnici u radnom centru.

Korisnika se na stručnu praksu u punom ili smanjenom obimu može uputiti već nakon drugog mjeseca boravka u radnom centru, ali najkasnije zadnjih mjesec dana provedbe usluge na poslovima za koje su se osposobljavali u radnom centru. Tijekom prakse poslodavci se mogu uvjeriti u radne potencijale korisnika radnog centra, potencijalnog zaposlenika. Istodobno se korisnicima daje prilika da se prilagode radnoj atmosferi i realnim uvjetima rada u kojima se od njih očekuje praktična primjena onoga što su naučili tijekom izvođenja programa u radnom centru. Stručna praksa se provodi prvenstveno na otvorenom tržištu rada. Ako se procijeni da bi korisnik i uz stručnu podršku imao većih poteškoća u radnom funkcioniranju i prilagodbi na otvorenom tržištu rada, stručna praksa se organizira u posebnim uvjetima.

Zaključno, cilj usluge radnog centra je jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija, praktično usvajanje, uvježbavanje i usavršavanje stručnih znanja, vještina i navika potrebnih za obavljanje pomoćnih poslova odnosno poslova pojedinog zanimanja u pojedinoj fazi radnog procesa, razvijanje i poboljšavanje socijalno-komunikacijskih sposobnosti i vještina, te neposredna priprema osoba s invaliditetom za tržište rada kako bi dobili bolju mogućnost za zapošljavanje i napredovanje u profesionalnoj karijeri.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Vremensko trajanje usluge je od 3 do 6 mjeseci. S obzirom na vrstu, težinu i kompleksnost oštećenja pojedinog korisnika, usluga može trajati i dulje, ali ne dulje od 12 mjeseci. Trajanje usluge je 7 sati dnevno, a tijekom prvog mjeseca osposobljavanja može trajati i kraće. Kako bi se testirala radna izdržljivost korisnika, tijekom osposobljavanja u radnom centru potrebno je organizirati jedan dan u punom radnom vremenu, najmanje jednom mjesečno.

Ako se tijekom prva tri mjeseca provođenja usluge utvrdi kako korisnik nema potrebnih sposobnosti za rad u svom zanimanju, u tom slučaju se korisnika može osposobljavati za neke druge jednostavnije pomoćne poslove. Preporuku za osposobljavanje na drugim jednostavnijim i primjerenijim poslovima izrađuju stručni radnici uključeni u provođenje usluge, o čemu izvještavaju naručitelja usluge, koji odlučuje o daljnjim aktivnostima. Ujedno izrađuju novi ili dopunjuju postojeći individualni plan profesionalne rehabilitacije.

Vrijeme trajanja usluge za korisnike koji su procijenjeni nezapošljivima u svom zanimanju, ali s mogućnošću osposobljavanja za rad u jednom od drugih pomoćnih zanimanja, je 6 mjeseci, nakon što je procijenjeno da se mogu osposobljavati za druge jednostavnije poslove.

c) CILJNA SKUPINA

Usluga je namijenjena osobama s invaliditetom od 18-e godine života koje su obrazovanjem ili osposobljavanjem za rad stekle neko od zanatsko-industrijskih, uslužnih i ostalih pomoćnih zanimanja i imaju prepreke pri uključivanju u radni proces ili pri zapošljavanju, te uključivanjem u program radnog centra dobivaju bolju mogućnost za napredovanje u profesionalnoj karijeri ili za zapošljavanje na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima.

Usluga je također namijenjena osobama s invaliditetom koje su tijekom Usluge (1.) procijenjene nezapošljivima u svom zanimanju, ali s mogućnošću uključivanja u radni centar u kojem bi se osposobile za rad na nekim drugim pomoćnim poslovima, čime bi dobile bolju mogućnost za napredovanje u profesionalnoj karijeri, za zapošljavanje na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

– jačanje osobnih i profesionalnih kompetencija i radnih potencijala prijeko potrebnih za adaptaciju na realnu radnu sredinu

– pružanje mogućnosti praktičnog stjecanja, obnavljanja i usavršavanja radnih sposobnosti, znanja i vještina potrebnih za obavljanje pomoćnih poslova odnosno poslova pojedinih zanatsko-industrijskih i uslužnih zanimanja radnog procesa

– postupna prilagodba i jačanje radnog ritma korisnika »korak po korak« uz mogućnost postupnog povećanja satnice tijekom prvog mjeseca te jačanje individualnih mehanizama adaptabilnosti

– usvajanje, održavanje i poboljšavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja

– povećavanje razine radne učinkovitosti, poboljšanje kvalitete izrade proizvoda i poboljšanje kvalitete pružene usluge

– približavanje tržišta rada i skraćivanje vremena adaptacije na realnu radnu sredinu, kroz radnu probu/praksu kod poslodavca na poslovima za koje se korisnik osposobljavao u radnom centru

– poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i napredovanja u profesionalnoj karijeri u različitim zanatsko-industrijskim i uslužnim zanimanjima te pomoćnim poslovima koji se nude u radnom centru.

e) METODE I TEHNIKE IZVOĐENJA USLUGE

– simuliranje tehničko-tehnoloških procesa različitih zanatsko-industrijskih zanimanja

– simuliranje radnih procesa različitih uslužnih zanimanja

– simuliranje radnih procesa različitih pomoćnih poslova

– usvajanje i uvježbavanje uobičajenih faza rada

– stručna praksa/proba na realnom radnom mjestu kod poslodavca

– individualni i/ili grupni savjetodavni te psihoterapijski rad

– opažanje rada korisnika

– procjenjivanje kroz aktivnost

– liste praćenja, obrasci, bilješke, dnevnici rada.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provjera ispunjava li osoba uvjete za upis u Očevidnik, odnosno ako se radi o zaposlenoj osobi s invaliditetom je li upisana u Očevidnik

– sklapanje ugovora s naručiteljem o pružanju usluge

– sklapanje ugovora s podizvoditeljem usluge, ukoliko uslugu provodi podizvoditelj

– provođenje aktivnosti usluge definiranih u Individualnom planu profesionalne rehabilitacije, koji se na početku i tijekom provođenja usluge dodatno izvedbeno razrađuje

– organizacija stručne prakse

– upućivanje korisnika na stručnu praksu i njegovo praćenje za vrijeme stručne prakse

– provođenje usluge stručne podrške i praćenja ako uslugu provodi podizvoditelj

– dostava podataka naručitelju usluge putem elektronske pošte o mjesečnoj prisutnosti korisnika u radnom centru

– sinteza podataka na sastanku interdisciplinarnog tima prije pisanja izvještaja

– izrada mjesečnih izvještaja o provedbi usluge i dostava istih naručitelju, odnosno Centru ako uslugu provodi podizvoditelj

– izrada Završnog izvještaja o provedenoj usluzi i dostava istog naručitelju, odnosno Centru ako uslugu provodi podizvoditelj.

Kao završna faza profesionalne rehabilitacije provodi se procjena radne učinkovitosti (Usluga (10.)) te se izrađuje Nalaz i mišljenje, odnosno Izvještaj o provedenoj usluzi procjene radne učinkovitosti, Izvještaj o rezultatima procjene potrebne arhitektonske ili tehničke prilagodbe radnog mjesta (ako je utvrđena potreba) te Plan individualne stručne podrške na radnom mjestu i radnom okruženju (ako je utvrđena potreba), koji se dostavljaju naručitelju.

Po završetku osposobljavanja Centar izdaje korisniku potvrdu o provedenom osposobljavanju.

g) KADROVSKI I IZVEDBENI UVJETI

Uslugu provode radni instruktori i stručni radnici u skladu s Pravilnikom. Dodatne sadržaje u sklopu usluge provodi tim stručnih djelatnika u skladu s Pravilnikom, osposobljen za provođenje usluga savjetovanja i psihoterapije.

U slučaju da uslugu provodi podizvoditelj, stručna praksa se organizira u dogovoru s Centrom.

Provoditelj, odnosno podizvoditelj, dužan je osigurati primjerene uvjete rada stručnom osoblju, odgovarajuću opremu, instrumente i alate potrebne za nesmetani rad svakog pojedinog djelatnika, ovisno o profesiji.

Prostor u kojem se izvodi usluga radnog centra mora biti bez arhitek­tonskih barijera, u cijelosti pristupačan osobama s invaliditetom, opremljen odgovarajućom opremom, strojevima, alatima i materijalima kako bi se nesmetano moglo simulirati stvarne radne tehničko-tehnološke procese različitih zanatsko-industrijskih, uslužnih struka i zanimanja te drugih pomoćnih zanimanja.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Tijekom provođenja usluge na mjesečnoj razini ispunjavaju se sljedeći obrasci:

– Radna lista korisnika radnog centra – ispunjava radni instruktor radnog centra

– Mjesečno praćenje korisnika radnog centra i Završni izvještaj i preporuka – radni centar ispunjavaju zajedno radni instruktor i članovi stručnog tima radnog centra.

Kao završnu fazu provođenja usluge stručni radnici Centra provode procjenu radne učinkovitosti osobe (Usluga (10.)) te za potrebe iste koriste i podatke sadržane u Mjesečnom praćenju i Završnom izvještaju i preporuci.

Naručitelju usluge Centar dostavlja podatke o mjesečnoj prisutnosti korisnika u radnom centru, Mjesečno praćenje korisnika radnog centra, Završni izvještaj i preporuku – radni centar te Izvještaj o provedenoj usluzi procjeni radne učinkovitosti.

Ako se procijeni potreba za prilagodbom radnog mjesta i radnog okruženja, opreme i sredstava za rad, kao i potreba za stručnom podrškom na radnom mjestu i radnom okruženju, izrađuje se Izvještaj o rezultatima procjene potrebne arhitektonske i/ili tehničke prilagodbe radnog mjesta i Plan individualne stručne podrške na radnom mjestu i radnom okruženju koji se dostavljaju naručitelju.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Radna lista korisnika radnog centra (Prilog 27.)

– Mjesečno praćenje korisnika radnog centra (Prilog 28.)

– Završni izvještaj i preporuka – radni centar (Prilog 29.)

– Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 38.)

– Izvještaj o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 39.)

– Izvještaj o provedenoj usluzi izrade plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša te opreme i sredstava za rad (Prilog 35.)

– Plan individualne stručne podrške na radnom mjestu i radnom okruženju (Prilog 23.).

USLUGA 8. Jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija (virtualna radionica)

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

U uslugu se uključuju korisnici nakon provedenih usluga Rehabilitacijska procjena ili Izrada perspektiva.

Virtualna radionica (vježbenička tvrtka) oblik je rehabilitacijske aktivnosti koja razumijeva »učenje kroz rad«. Provedbom usluge osobe s invaliditetom praktično stječu i usavršavaju znanja i vještine potrebne za obavljanje administrativnih, financijsko-računovodstvenih, komercijalno-marketinških i sl. poslova čime jačaju osobne i profesionalne kompetencije prijeko potrebne za efikasno zapošljavanje i privikavanje na stvarnu radnu sredinu.

Usluga integrira sljedeće aktivnosti:

1. Osposobljavanje na simuliranom radnom mjestu prema programima osposobljavanja (učenje kroz rad)

2. Dodatni sadržaji

3. Organizacija stručne prakse.

U virtualnoj radionici se simuliraju stvarne radne situacije iz financijskih i računovodstvenih odjela, nabave, prodaje, marketinga, skladišta sirovina i gotovih proizvoda, administrativnih i sličnih poslova.

Provođenje usluge virtualne radionice iziskuje kontinuirano aktualiziranje zahtjeva zanimanja i radnih mjesta obuhvaćenih uslugom, posebice aktualiziranje potrebnih kompetencija, znanja i vještina, nazivlja radnih mjesta, shema pojedinih radnih cjelina u kojima će korisnici raditi te obnavljanje i nadograđivanje analize radnih mjesta.

Dodatni sadržaji u sklopu usluge obuhvaćaju stručni rad koji se odnosi na savjetodavne i psihoterapijske individualne i grupne metode i pristupe, koji korisnicima omogućuju uvježbavanje i poboljšavanje socijalnih sposobnosti i vještina. Kroz različite radionice radno-socijalnih vještina s korisnicima se radi na sljedećim područjima: komunikacijske vještine, aktivno slušanje, asertivnost, samopouzdanje, rješavanje sukoba, upravljanje stresom, razvoj osjetljivosti za timski rad, usvajanje prezentacijskih vještina, podučavanje odgovornog odlučivanja i sl.

Postojeći Individualni plan profesionalne rehabilitacije (IPPR) se na početku i tijekom provođenja usluge dodatno izvedbeno razrađuje, što provode stručni radnici u virtualnoj radionici.

Korisnika se na stručnu praksu, u punom ili smanjenom obimu, može uputiti već nakon drugog mjeseca boravka u virtualnoj radionici, ali najkasnije zadnjih mjesec dana provedbe usluge na poslovima za koje su se osposobljavali u virtualnoj radionici. Stručna praksa se provodi prvenstveno na otvorenom tržištu rada. Ako se procijeni da bi korisnik i uz stručnu podršku imao većih poteškoća u radnom funkcioniranju i prilagodbi na otvorenom tržištu rada, stručna praksa se organizira u posebnim uvjetima.

Osiguravanjem stručne prakse na otvorenom tržištu rada otvaraju se mogućnosti za zapošljavanje. Procjena zapošljivosti korisnika uspoređuje se sa zahtjevima otvorenog tržišta rada, budući da su uvjeti virtualne radionice simulirani i na određeni način zaštićeni. Uz to sami korisnici su u situaciji da sliku o sebi i o svojim sposobnostima stave u realan kontekst koji nalaže osobnu odgovornost za svoju karijeru. Istodobno, stručna praksa na otvorenom tržištu rada daje poslodavcima mogućnost da se i sami uvjere kako su se korisnici vježbeničke tvrtke praktičnim radom uvježbali za različite poslove, pri čemu imaju realnu mogućnost odabira potencijalnih zaposlenika. Korisnicima se ujedno daje prilika da se prilagode radnoj atmosferi i realnim uvjetima rada u kojima se od njih očekuje praktična primjena onoga što su naučili tijekom izvođenja programa.

Zaključno, cilj usluge virtualne radionice je jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija, obnavljanje i usavršavanje stručnih znanja i vještina, poboljšavanje socijalno-komunikacijskih sposobnosti i vještina, te neposredna priprema osoba s invaliditetom za tržište rada da bi dobili bolju mogućnost za napredovanje u profesionalnoj karijeri ili za zapošljavanje u administrativnim, financijsko-računovodstvenim i komercijalno-marketinškim zanimanjima.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Vremensko trajanje usluge je 6 mjeseci. Vremenski usluga može trajati i dulje, ali ne dulje od 12 mjeseci i to kada se radi o složenijim oštećenjima, kao što su npr. oštećenja vida, ozljede mozga, kronične psihičke bolesti i poremećaji, te drugi primjeri složenih i kombiniranih oštećenja.

Trajanje usluge je 7 sati dnevno, a tijekom prvog mjeseca osposobljavanja može trajati i kraće. Kako bi se testirala radna izdržljivost korisnika, potrebno je svakog mjeseca organizirati jedan tjedan osposobljavanja u punom radnom vremenu.

Ako se tijekom prva tri mjeseca provođenja usluge utvrdi kako korisnik nije u mogućnosti svladati predviđeni program u virtualnoj radionici, u tom slučaju se korisnika može uključiti na osposobljavanje za druge jednostavnije pomoćne poslove u radni centar (Usluga (7.)). Prijedlog za uključivanje u Uslugu (7.) izrađuju stručni radnici uključeni u provođenje usluge, o čemu izvještavaju naručitelja usluge, koji odlučuje o daljnjim aktivnostima. Ujedno se izrađuje novi individualni plan profesionalne rehabilitacije.

c) CILJNA SKUPINA

Usluga je namijenjena osobama s invaliditetom starijim od 18-e godine koje imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje. Uključivanjem u program virtualne radionice dobivaju bolju mogućnost za napredovanje u profesionalnoj karijeri ili za zapošljavanje na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

– jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija prijeko potrebnih za adaptaciju na realnu radnu sredinu

– pružanje mogućnosti praktičnog obnavljanja i usavršavanja znanja i vještina potrebnih za obavljanje administrativnih, financijsko-računovodstvenih i komercijalno-marketinških poslova

– postupna prilagodba i jačanje radnog ritma korisnika »korak po korak« uz postupno povećanje satnice, te jačanje individualnih mehanizama adaptabilnosti

– postupni pomak mentalnog sklopa korisnika od »Idem u školu« do »Idem na posao«

– održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja

– razvoj kreativnosti, odgovornosti i profesionalizma u obavljanju pojedinoga posla, zainteresiranosti za struku, komunikativnosti, poduzetničkog duha, suradnje, međusobne tolerancije i osjetljivosti za timski rad

– pružanje potpore uspostavljanju kontakata s potencijalnim poslodavcima

– pružanje mogućnosti korisnicima da tijekom radne probe/prakse spoznaju kako djeluje gospodarski sustav naše države, te sve potrebne prateće institucije

– poboljšanje zapošljivosti, konkurentnosti i napredovanja u profesionalnoj karijeri osoba s invaliditetom u administrativnim, financijsko-računovodstvenim i komercijalno-marketinškim poslovima.

e) METODE I TEHNIKE IZVOĐENJA USLUGE

– primjena modela osposobljavanja na radnom mjestu kroz poslovanje vježbeničke tvrtke, tj. simuliranje radnih uvjeta u administrativnim, financijsko-računovodstvenim i komercijalno-marketinškim poslovima i trening/stručna praksa na realnom radnom mjestu kod poslodavca

– individualni savjetodavni i psihoterapijski rad

– grupni savjetodavni i psihoterapijski rad

– opažanje rada korisnika u simuliranim uvjetima i na stručnoj praksi kod poslodavca

– procjenjivanje kroz aktivnost

– liste praćenja, obrasci, bilješke, dnevnici rada

– modularni sustav usvajanja potrebnih stručnih znanja (teorija – vježbe – praktičan rad) koji omogućuje kontinuirano nadograđivanje kao i stupnjevito svladavanje cjelokupnog programa

– rad na računalu na suvremenoj informatičkoj opremi uz odgovarajuću softversku potporu.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provjera ispunjava li osoba uvjete za upis u Očevidnik, odnosno ako se radi o zaposlenoj osobi s invaliditetom je li upisana u Očevidnik

– sklapanje ugovora s naručiteljem o pružanju usluge

– sklapanje ugovora s podizvoditeljem usluge, ukoliko uslugu provodi podizvoditelj

– provođenje aktivnosti usluge definiranih u Individualnom planu profesionalne rehabilitacije, koji se na početku i tijekom provođenja usluge dodatno izvedbeno razrađuje

– organizacija stručne prakse

– upućivanje korisnika na stručnu praksu i njegovo praćenje za vrijeme stručne prakse

– provođenje usluge stručne podrške i praćenja ako uslugu provodi podizvoditelj

– dostava podataka naručitelju usluge putem elektronske pošte o mjesečnoj prisutnosti korisnika u virtualnoj radionici

– sinteza podataka na sastanku interdisciplinarnog tima prije pisanja izvještaja

– izrada mjesečnih izvještaja o provedbi usluge i dostava istih naručitelju, odnosno Centru ako uslugu provodi podizvoditelj

– izrada Završnog izvještaja o provedenoj usluzi i dostava istog naručitelju, odnosno Centru ako uslugu provodi podizvoditelj.

Kao završna faza profesionalne rehabilitacije provodi se procjena radne učinkovitosti (Usluga (10.)) te se izrađuje Nalaz i mišljenje, odnosno Izvještaj o provedenoj usluzi procjene radne učinkovitosti, Izvještaj o rezultatima procjene potrebne arhitektonske ili tehničke prilagodbe radnog (ako je utvrđena potreba) te Plan individualne stručne podrške na radnom mjestu i radnom okruženju (ako je utvrđena potreba), koji se dostavljaju naručitelju.

Po završetku osposobljavanja Centar izdaje korisniku potvrdu o provedenom osposobljavanju.

g) KADROVSKI I IZVEDBENI UVJETI

Uslugu provode radni instruktori i stručni radnici u skladu s Pravilnikom. Dodatne sadržaje u sklopu usluge provodi tim stručnih djelatnika u skladu s Pravilnikom, osposobljen za provođenje usluga savjetovanja i psihoterapije.

U slučaju da uslugu provodi podizvoditelj, stručna praksa se organizira u dogovoru s Centrom.

Provoditelj, odnosno podizvoditelj, dužan je osigurati primjerene uvjete rada stručnom osoblju, odgovarajuću opremu, instrumente i alate potrebne za nesmetani rad svakog pojedinog djelatnika, ovisno o profesiji.

Prostor u kojem se izvodi usluga virtualne radionice mora biti bez arhitektonskih barijera, u cijelosti pristupačan osobama s invaliditetom, opremljen odgovarajućom informatičkom i drugom opremom, uz prikladnu softversku potporu kako bi se nesmetano moglo simulirati stvarne radne situacije iz financijskih i računovodstvenih odjela, nabave, prodaje, marketinga, skladišta sirovina i gotovih proizvoda, te različitih administrativnih poslova.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Tijekom provođenja usluge na mjesečnoj razini ispunjavaju se sljedeći obrasci:

– Radna lista korisnika virtualne radionice – ispunjava radni instruktor virtualne radionice

– Mjesečno praćenje korisnika virtualne radionice i Završni izvještaj i preporuka – virtualna radionica – ispunjavaju zajedno radni instruktor i članovi stručnog tima virtualne radionice.

Kao završnu fazu provođenja usluge stručni radnici Centra provode procjenu radne učinkovitosti osobe (Usluga (10.)) te za potrebe iste koriste i podatke sadržane u Mjesečnom praćenju i Završnom izvještaju i preporuci.

Naručitelju usluge Centar dostavlja podatke o mjesečnoj prisutnosti korisnika u virtualnoj radionici, Mjesečno praćenje korisnika virtualne radionice, Završni izvještaj i preporuku – virtualna radionica te Izvještaj o provedenoj usluzi procjene radne učinkovitosti.

Ako se procijeni potreba za prilagodbom radnog mjesta i radnog okruženja, opreme i sredstava za rad, kao i potreba za stručnom podrškom na radnom mjestu i radnom okruženju, izrađuje se Izvještaj o provedenoj usluzi izrade plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša te opreme i sredstava za rad te Plan individualne stručne podrške na radnom mjestu i radnom okruženju koji se dostavljaju naručitelju.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Radna lista korisnika virtualne radionice (Prilog 31.)

– Mjesečno praćenje korisnika virtualne radionice (Prilog 30.)

– Završni izvještaj i preporuka – virtualna radionica (Prilog 32.)

– Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 38.)

– Izvještaj o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 39.)

– Izvještaj o provedenoj usluzi izrade plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša te opreme i sredstava za rad (Prilog 35.)

– Plan individualne stručne podrške na radnom mjestu i radnom okruženju (Prilog 23.).

USLUGA 9. Izrada plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša (arhitektonska prilagodba), te potrebne prilagodbe opreme i sredstava za rad (tehnička prilagodba)

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

Usluga podrazumijeva prijedloge različitih mjera za prilagodbu radnog mjesta i radnog okoliša te prilagodbu opreme i sredstava za rad, koji na razini konkretnog posla smanjuju opterećenje, zahtjeve i različite štetne utjecaje i tako posredno povećavaju radnu učinkovitost osobe s invaliditetom.

Provedba usluge je osnova za ostvarivanje prava na sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada.

Preduvjeti za provođenje usluge su:

– provedeni elementi Usluge (1.), koji su relevantni za provođenje daljnje usluge:

•     utvrđivanje utjecaja invaliditeta na radnu sposobnost (medicinski status)

•     utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza)

•     utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza)

•     psihološka procjenu (psihodijagnostiku)

•     procjena radnog funkcioniranja, školskih znanja i znanja rada na računalu (po potrebi)

– provedeni elementi Usluge (4.), koji su relevantni za daljnje provođenje usluge:

•     obilazak radnog mjesta radi utvrđivanja općih podataka o radnom mjestu, uvjetima organizacije rada i ocjene radnih aktivnosti i odgovornosti, detaljnog opisa radnog mjesta i radnih postupaka, zahtjeva i uvjeta rada, tjelesnih aktivnosti i položaja pri radu, procjene senzornih, psihomotornih i drugih osobina i svojstava potrebnih za rad, potrebnih znanja i vještina koje radno mjesto zahtjeva, mogućnosti prilagodbe radnog mjesta, te mogućnosti rada osoba s invaliditetom na radnom mjestu ovisno o oštećenju

•     odlazak poslodavcu – ispunjavanje obrasca Analiza radnog mjesta te prikupljanje svih relevantnih informacija o radnom mjestu

•     pristup radnom mjestu

•     dostupnost podataka o procjeni rizika za određeno radno mjesto.

Prilagodbe uključuju prilagodbu svih aspekata radnog mjesta i radnog okoliša: fizičkih, tehničkih, organizacijskih, kognitivnih, psihosocijalnih i dr. Usluga također uključuje i grubu procjenu visine troškova potrebnih za prilagodbu radnog mjesta i okruženja.

Prema Zakonu poslodavac je, ovisno o radnim sposobnostima, karakteristikama i individualnim potrebama osobe s invaliditetom koja se zapošljava, dužan osigurati odgovarajuće oblike razumne prilagodbe u vezi s prilagodbom organizacijskih, psihofizičkih i socijalnih aspekata radnog mjesta i radnog okoliša, kao i potrebne prilagodbe vezane uz učinkovitost i trajanje rada.

Razumnom prilagodbom radnog mjesta na taj se način osiguravaju uvjeti osobi s invaliditetom da svoje radne zadatke obavlja nesmetano u odnosu na druge zaposlenike. Istovremeno, takva prilagodba ne bi trebala predstavljati nerazmjerno i neprimjereno opterećenje za poslovanje tvrtke.

Arhitektonska prilagodba radnog mjesta podrazumijeva prilagodbu prostora u kojem osoba s invaliditetom radi u smislu uklanjanja postojećih arhitektonskih barijera radi osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobi.

Osobi se omogućava dostupnost do svih prostorija potrebnih zbog izvršenja radnih zadataka.

Primjeri arhitektonske prilagodbe mogu biti sljedeći:

– rampa, gusjeničar, skalamobil, prilagodba stubišta, ugradnja rukohvata, dizala, vertikalno podizne platforme i koso podizne sklopive platforme,

– prilagodba ulaznog prostora, dovratnika, sanitarnog čvora, čajne kuhinje i radnog prostora

– taktilne staze te zvučna signalizacija za lakše kretanje osoba oštećena vida.

Tehnička prilagodba radnog mjesta podrazumijeva prilagodbu opreme i sredstava za rad, ovisno o radnom mjestu i specifičnim potrebama osobe s invaliditetom, kako bi osoba mogla samostalno, bez puno dodatnog naprezanja, uspješno obavljati radne zadatke.

Obuhvaća: različite oblike asistivne tehnologije dostupne na tržištu, radni stol s mogućnošću regulacije visine i nagiba, različita pomagala, uredski namještaj izrađen po mjeri, zvučnu ili svjetlosnu signalizaciju u uredu, poseban telefon, prilagođenu tipkovnicu i miš, govornu jedinicu i ostalu informatičku i sličnu tehnologiju namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama, dodatnu rasvjetu, različita povećala i sl.

U sklopu arhitektonske i tehničke prilagodbe radnog mjesta ne mogu se preporučiti pomagala koja osoba može ostvariti preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim u iznimnim slučajevima kada je takvo pomagalo nužno potrebno za obavljanje posla te će dovesti do povećanja radne učinkovitosti osobe s invaliditetom, te da takvo pomagalo nije već osigurano preko HZZO-a. U takvom slučaju potrebno je obavezno prethodno ishoditi mišljenje specijaliste s obrazloženjem o potrebi za određenim pomagalom s obzirom na opis radnog mjesta i radno funkcioniranje osobe.

Poslodavac je dužan osobi s invaliditetom osigurati osnovna sredstva i opremu za rad, što nije prilagodba radnog mjesta.

Plan prilagodbe radnog mjesta i radnog okruženja, sredstava i opreme za rad izrađuje se individualno za svaku osobu s invaliditetom, uzimajući u obzir njezine specifične potrebe i ograničenja, kao i cjelokupno funkcioniranje na radnom mjestu.

Potrebna prilagodba radnog mjesta i uvjeta rada utvrđuje se Nalazom i mišljenjem Centra, na temelju kojeg se izrađuje Plan prilagodbe radnoga mjesta i uvjeta rada.

Plan prilagodbe radnoga mjesta i uvjeta rada osobe s invaliditetom sastavni je dio Nalaza i mišljenja o rezultatima procjene potrebne arhitektonske i/ili tehničke prilagodbe koji se donosi na obrascu (Prilog 34.) i sadrži okvirnu procjenu visine troškova potrebnih za prilagodbu radnog mjesta, odnosno uvjeta rada.

Cilj usluge je veća radna učinkovitost osobe s invaliditetom, izdržljivost i pouzdanost, sigurno obavljanje posla te razumna prilagodba rada osobi s invaliditetom. Polazne točke kod izvođenja usluge su postupci rehabilitacijske procjene te postupci analize konkretnog radnog mjesta i radnog okoliša osobe s invaliditetom.

Naručitelj usluge za zaposlenu osobu s invaliditetom je poslodavac, odnosno osoba koja se samozapošljava.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Vremensko razdoblje za provođenje usluge je do 20 sati na pojedinom radnom mjestu.

c) CILJNA SKUPINA

Usluga je namijenjena osobama s invaliditetom od 15-e godine života koje za učinkovito, sigurno i zdravo uključivanje u rad trebaju prilagodbu radnog mjesta i radnog okoliša te prilagođenu opremu i sredstva za rad.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

– povećanje mogućnosti uspješnog zapošljavanja i zadržavanja posla

– povećanje radne učinkovitosti, izdržljivosti i samostalnosti u radu

– povećanje mogućnosti za sigurno obavljanje posla

– razumna prilagodba rada osobi s invaliditetom

– sprečavanje pogoršanja zdravstvenog stanja.

e) METODE I TEHNIKE PROVOĐENJA USLUGE

Usluga se provodi u skladu s rezultatima provedenih postupaka rehabilitacijske procjene te provedenih postupaka analize radnog mjesta, uz primjenu različitih metoda i tehnika s naglaskom na prepoznavanju ergonomskih nedostataka koje uzrokuju neadekvatni uvjeti posla, opterećenja i štetni utjecaji.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provjera ispunjava li osoba uvjete za upis u Očevidnik, odnosno ako se radi o zaposlenoj osobi s invaliditetom je li upisana u Očevidnik

– prikupljanje potrebne dokumentacije i dodatnih informacija o korisniku

– provedba elemenata rehabilitacijske procjene i analize radnog mjesta relevantnih za provođenje usluge

– odlazak kod poslodavca gdje se ispunjava obrazac Analize radnog mjesta te obrazac Analiza potrebe za arhitektonskom i/ili tehničkom prilagodbom

– obilazak radnog mjesta te mogućnosti rada osoba s invaliditetom na radnom mjestu ovisno o oštećenju

– prikupljanje, analiza i interpretacija podataka, te koordinacija i prilagođavanje tijeka usluge s članovima stručnog tima

– prikupljanje informacija o izvođačima građevinskih usluga, proizvođačima i zastupnicima prodaje prilagođene opreme za rad, te izvorima i načinu financiranja istih

– sinteza podataka na interdisciplinarnom sastanku tima i izrada Nalaza i mišljenja, odnosno Izvještaja o provedenoj usluzi, čiji je sastavni dio Plan prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada, te dostava istih Zavodu i naručitelju.

g) IZVEDBENI I KADROVSKI UVJETI

Uslugu provodi tim stručnih djelatnika u skladu s Pravilnikom. Članovi tima moraju imati znanja o tehnološkom procesu radnog mjesta, predmetima potrebnim za rad, radnim sredstvima, metodama rada, radnim normativima, najzastupljenijim položajima tijela u radu, potencijalnim opasnostima i zaštitnim sredstvima, potrebnim znanjima, spretnostima i vještinama za konkretno radno mjesto i sl. Osim toga, moraju raspolagati informacijama o izvođačima građevinskih usluga, proizvođačima i zastupnicima prodaje prilagođene opreme za rad te izvorima i načinu financiranja istih.

Pri donošenju prijedloga plana prilagodbe stručni radnici trebaju se voditi konceptom razumne prilagodbe.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Po završetku usluge donosi se Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene potrebne arhitektonske i/ili tehničke prilagodbe, čiji je sastavni dio plan prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada te Izvještaj o provedenoj usluzi izrade plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša te opreme i sredstava za rad.

Obrazac Analiza potrebe za arhitektonskom i/ili tehničkom prilagodbom ispunjavaju članovi stručnog tima koji su proveli postupke iz analize radnog mjesta.

Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene potrebne arhitektonske i/ili tehničke prilagodbe dostavlja se Zavodu, a Izvještaj o provedenoj usluzi izrade plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša te opreme i sredstava za rad dostavlja se naručitelju usluge.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Analiza potrebe za arhitektonskom i/ili tehničkom prilagodbom (Prilog 33.)

– Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene potrebne arhitektonske i/ili tehničke prilagodbe (Prilog 34.)

– Izvještaj o provedenoj usluzi izrade plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša/ opreme i sredstava za rad (Prilog 35.)

– Obrazac analize radnog mjesta (Prilog 18.).

USLUGA 10. Procjena radne učinkovitosti

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

Usluga procjene radne učinkovitosti obuhvaća skup aktivnosti kojima se procjenjuje sveukupno funkcioniranje osobe s invaliditetom na određenom radnom mjestu. Namijenjena je procjeni zapošljivosti osobe s invaliditetom te ostvarivanju subvencije plaće za osobe s invaliditetom kojima je utvrđena smanjena radna učinkovitost kao posljedica invaliditeta u skladu s Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Usluga je osnova za procjenu zapošljivosti i mogućnosti zapošljavanja nezaposlenih osoba s invaliditetom.

U sklopu usluge provode se elementi iz Usluge (1.) te elementi iz Usluge (4.) koji su relevantni za provođenje daljnje usluge.

Elementi Usluge (1.):

– utvrđivanje utjecaja invaliditeta na radnu sposobnost (medicinski status)

– utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza)

– utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza)

– psihološka procjena (psihodijagnostika)

– procjena radnog funkcioniranja, školskih znanja i znanja rada na računalu (po potrebi).

Elementi Usluge (4.):

– obilazak radnog mjesta radi utvrđivanja općih podataka o radnom mjestu, uvjetima organizacije rada i ocjene radnih aktivnosti i odgovornosti, detaljnog opisa radnog mjesta i radnih postupaka, zahtjeva i uvjeta rada, tjelesnih aktivnosti i položaja pri radu, procjene senzornih, psihomotornih i drugih osobina i svojstava potrebnih za rad, potrebnih znanja i vještina koje radno mjesto zahtjeva, mogućnosti prilagodbe radnog mjesta, te mogućnosti rada osoba s invaliditetom na radnom mjestu ovisno o oštećenju

– odlazak poslodavcu – ispunjavanje obrasca Analiza radnog mjesta te prikupljanje svih relevantnih informacija o radnom mjestu

– pristup radnom mjestu

– dostupnost podataka o procjeni rizika za određeno radno mjesto.

Procjena radne učinkovitosti temelji se na usporedbi ostvarenja radnih rezultata osobe s invaliditetom i zaposlenih na uobičajenim radnim mjestima ili drugim usporedivim radnim mjestima na kojima je osoba s invaliditetom zaposlena ili se na njemu osposobljava za rad.

Postupak procjene radne učinkovitosti nezaposlene osobe s invaliditetom provodi se kao završna faza profesionalne rehabilitacije – po završetku osposobljavanja na konkretnom radnom mjestu ili zapošljavanju na istom radnom mjestu.

U postupku utvrđivanja razloga smanjene radne učinkovitosti osoba s invaliditetom potrebno je isključiti čimbenike koji nisu rezultat njihova invaliditeta, a mogu utjecati na manju radnu učinkovitost. Navedeni čimbenici mogu biti neprimjereno obrazovanje, nedovoljna osposobljenost za rad ili nepoštovanje pravila o sigurnom i zdravom radu od strane poslodavaca i/ili osoba s invaliditetom, te rad na neadekvatnom radnom mjestu u odnosu na invaliditet pojedinca.

Postupak procjene radne učinkovitosti nezaposlene osobe provodi se kada je:

– osoba s invaliditetom prijavljena na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao nezaposlena i uključena u uslugu profesionalne rehabilitacije u trajanju od minimalno 3 mjeseca, a od toga je najmanje 1 mjesec na stručnoj praksi

– upoznata sa sadržajem, postupkom i svrhom ocjenjivanja.

Postupak procjene radne učinkovitosti zaposlene osobe provodi se pod uvjetima:

– zaposlena osoba upisana je u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom najmanje 3 mjeseca

– osoba s invaliditetom i njezin poslodavac upoznati su sa sadržajem, postupkom i svrhom ocjenjivanja.

Procjena radne učinkovitosti radi ostvarivanja prava na subvenciju plaće zaposlene osobe s invaliditetom ne može se izvršiti prije isteka tri mjeseca od dana upisa osobe u Očevidnik. Uslugu procjene Centru plaća poslodavac, odnosno osoba koja se samozapošljava.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Vremensko trajanje usluge je 25 sati za svakog pojedinog korisnika.

c) CILJNA SKUPINA

Usluga je namijenjena nezaposlenim ili zaposlenim osobama s invaliditetom koje ne postižu punu radnu učinkovitost. Može se koristiti za zaposlene osobe s invaliditetom kod kojih je došlo do znatnih promjena u njihovoj radnoj učinkovitosti, kao i za osobe koje su uključene u programe socijalnog uključivanja, a kod kojih se razina radne učinkovitosti povećala do te mjere da je moguće očekivati dostizanje radnog učinka dovoljnog za zapošljavanje pod posebnim uvjetima ili na otvorenom tržištu rada.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

– ostvarivanje prava na subvenciju plaće i druge financijske poticaje za osobe s invaliditetom koje zbog posljedica bolesti ili poteškoća ne postižu očekivani radni učinak

– procjena mogućnosti zapošljavanja nezaposlenih osoba s invaliditetom

– osiguravanje jednakih mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

e) METODE, TEHNIKE I POSTUPCI PROVOĐENJA USLUGE

Usluga se provodi u skladu s Pravilnikom i Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Procjena radne učinkovitosti moguća je samo na temelju dogovora između osobe s invaliditetom, poslodavca i provoditelja usluge procjene radne učinkovitosti. Svi navedeni sudionici moraju biti upoznati sa svrhom procjene, načinom praćenja i trajanjem cjelokupnog postupka. Sudionici usklađuju datum procjene.

Postupak provedbe procjene radne učinkovitosti

Provedba procjene sastoji se od dva dijela.

Prvi dio se odnosi na rehabilitacijsku procjenu razine radnih sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa te je posvećen prikupljanju i analizi podataka/informacija o dosadašnjem tijeku korisnikove karijere i njegovom zaposlenju, socijalnom i psihološkom funkcioniranju te medicinskom statusu.

Također sadržava sve dosadašnje procjene o invaliditetu, izvješća o uključenosti u različite rehabilitacijske programe, procjene izgleda za zapošljavanje, izvješća neposredno nadređenih o radniku – osobi s invaliditetom i dr.

Pri provedbi prvog dijela, uz elemente iz Usluge (1.), koriste se i sljedeći izvori:

•     Raspoloživi podaci o radnoj anamnezi, karijeri i osposobljenosti djelatnika:

– radno-anamnestički podatci koje daju djelatnik i poslodavac;

• Podaci o invaliditetu:

– postojeća zdravstvena dokumentacija, izvješća s programa profesionalne rehabilitacije i sl.

• Opis posla i zadataka, zahtjeva radnog mjesta i očekivanih radnih rezultata:

– dokumentacija poslodavca – sistematizacija radnih mjesta, procjena rizika, interni akti o postupku vrednovanja radnih učinaka i nagrađivanje za konkretno radno mjesto i sl.

Drugi dio uključuje pripremu sveobuhvatne procjene funkcioniranja osobe s invaliditetom na radnom mjestu, definiranje konkretnih područja rada i zadataka, te metoda ocjenjivanja kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika radne učinkovitosti zaposlenika u tim poslovima i zadacima. U ovoj fazi usluge provode se elementi Usluge (4.)

Mogući izvori informacija su:

• Analiza radnog mjesta (Prilog 18.)

• Izravno opažanje, procjenjivanje i praćenje djelatnika na radnom mjestu:

– situacijska procjena djelatnika na radnom mjestu, procjena prikladnosti radnog mjesta i/ili usklađenosti zahtjeva i uvjeta rada s pojedinčevim profilom mogućnosti i ograničenja, obrazovanjem i osposobljenošću, adekvatnost radnih uvjeta, moguće prilagodbe radnog mjesta i radnih postupaka

– prije utvrđivanja radne učinkovitosti i visine subvencije potrebno je ispitati primjerenost uvjeta rada, po potrebi predložiti smislene prilagodbe posla, radnog mjesta i uvjeta u okruženju, te na taj način optimizirati pojedinčevu radnu učinkovitost, stupanj zadovoljstva poslom i u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti prepreke u radnom okruženju

• Procjena radne učinkovitosti i radne prilagodbe koju izrađuje poslodavac:

– upitnik za poslodavca (Prilog 36.), dokumentirani podatci poslodavca o postignuću očekivanih rezultata rada djelatnika na određenom radnom mjestu u posljednja tri mjeseca ili za promatrano razdoblje osposobljavanja

– upitnik ispunjava neposredno nadređena osoba ili mentor na osnovi opažanja rezultata rada osobe s invaliditetom na poslovima za koje je prikladno osposobljena i koje obavlja veći dio radnog vremena. Ispunjeni upitnik dodatno se analizira i dopunjuje u razgovoru s članovima stručnog tima koji procjenjuju i prate osobu s invaliditetom.

• Samoprocjena djelatnika:

– djelatnik na obrascu (Prilog 37.) ispunjava upitnik o stupnju zadovoljstva poslom u protekla tri mjeseca ili za vrijeme osposobljavanja, vlastitom viđenju svog radnog funkcioniranja, poteškoćama na poslu i radnim uvjetima, te njegovim prijedlozima za uklanjanje prepreka i poteškoća na poslu. Upitnik ispunjava u okviru razgovora s članom stručnog tima, koji mu dodatno pojašnjava i prilagođava pitanja te nudi stručnu pomoć prilikom ispunjavanja.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provjera ispunjava li osoba uvjete za upis u Očevidnik, odnosno ako se radi o zaposlenoj osobi s invaliditetom je li upisana u Očevidnik

– prikupljanje potrebne dokumentacije i dodatnih informacija o korisniku

– provedba elemenata rehabilitacijske procjene i analize radnog mjesta relevantnih za provođenje usluge

– odlazak kod poslodavca gdje se ispunjava obrazac Analize radnog mjesta, upitnik za poslodavca i upitnik za djelatnika

– obilazak radnog mjesta

– opažanje korisnika tijekom rada i prikupljanje podataka od strane neposredno nadređene osobe o njegovu cjelokupnom funkcioniranju u trenutačnom radnom okruženju

– analiza i interpretacija podataka, te koordinacija i prilagođavanje tijeka usluge s članovima stručnog tima

– sinteza podataka na interdisciplinarnom sastanku tima

– izrada Nalaza i mišljenja, odnosno Izvještaja o rezultatima procjene radne učinkovitosti te dostava istih.

g) IZVEDBENI I KADROVSKI UVJETI

U postupku procjene radne učinkovitosti sudjeluju provoditelj usluge procjene radne učinkovitosti, djelatnik/osoba s invaliditetom te poslodavac (neposredni rukovoditelj – nadređeni/ovlašteni liječnik/inženjer zaštite na radu ili mentor/radni instruktor za vrijeme osposobljavanja).

Uslugu provodi tim stručnih djelatnika u skladu s Pravilnikom.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Po završetku provođenja usluge izrađuje se Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 38.), koji se dostavlja Zavodu, odnosno Izvještaj o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 39.) koji se dostavlja naručitelju.

Nalaz i mišljenje, osim anamnestičkih podataka i sveobuhvatne procjene funkcioniranja osobe s invaliditetom na radnom mjestu, uključuje i konkretne podatke o radnoj učinkovitosti osoba s invaliditetom u poslu i zadacima koji su prikupljeni u promatranom razdoblju.

Predstavlja sveobuhvatnu kvalitativnu i kvantitativnu ocjenu postignuća i stupnja ograničenja na području radne prilagodbe, postizanja očekivanog radnog učinka, opsega potrebne pomoći i radne stabilnosti djelatnika na određenom radnom mjestu u konkretnom radnom okruženju.

Budući da procjena radnog funkcioniranja nije samo vrednovanje kvantitativnih kriterija rada ili produktivnosti, nego je u toj procjeni osim podataka o ostvarenju očekivanih učinaka potrebno uzeti u obzir i smisleno povezati podatke o cjelokupnom funkcioniranju djelatnika u trenutačnom radnom okruženju, stupnju i području oštećenja, opsegu potrebne pomoći u radu, odstupanjima na području osobne prilagodbe, interpersonalnom funkcioniranju, oscilacijama radne učinkovitosti i radne izdržljivosti u duljem vremenskom razdoblju, odsutnosti s posla zbog zdravstvenih poteškoća itd.

Ove procjene nikako ne smijemo izjednačiti samo s podacima o postizanju očekivane produktivnosti na poslu, niti smiju biti donesene samo na temelju jednokratnog opažanja ili procjenjivanja. Procjenu je potrebno izraditi na temelju sveobuhvatnih informacija tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Stoga je pri procjeni potrebno dobiti podatke o radnoj učinkovitosti i radnoj prilagodbi djelatnika u razdoblju od najmanje tri protekla mjeseca na radnom mjestu ili tijekom razdoblja osposobljavanja u minimalnom trajanju 3 mjeseca (po potrebi uzimajući u obzir i dulja razdoblja u određenim primjerima invaliditeta, kao što su npr. osobe s kroničnim psihičkim poremećajima).

Budući da ne postoji univerzalni instrument za mjerenje radnih učinaka koji bi se mogao smisleno primijeniti na sva područja rada i ocjenjivana radna mjesta, završna se ocjena ponajprije mora temeljiti na analizi i usporedbi profila specifičnih zahtjeva radnog mjesta s profilom radnog funkcioniranja, sposobnosti i poteškoća djelatnika koje su bitne za konkretno radno mjesto.

Ukupna procjena radne učinkovitosti donosi se na temelju procjene svih tih kriterija i podataka o ostvarenju očekivanih radnih učinaka djelatnika u procjenjivanom razdoblju uzimajući u obzir opseg i stupanj poteškoća te značenje koje imaju za uspješno obavljanje konkretnog posla.


PROCJENA RADNE UČINKOVITOSTI ZAPOSLENJE SUBVENCIJA U %
MINIMALNE PLAĆE
iznad 90 i uključujući 95% na otvorenom tržištu rada 10
iznad 80 i uključujući 90% na otvorenom tržištu rada ili u integrativnim radionicama ili u zaštitnim radionicama 20
iznad 70 i uključujući 80% 30
iznad 60 i uključujući 70% 40
iznad 50 i uključujući 60% 50
iznad 40 i uključujući 50 % 60
iznad 30 i uključujući 40% 70
Zapošljivost na zaštitnom radnom mjestu u zaštitnoj radionici ili integrativnoj radionici ili zaštitnoj radnoj jedinici 75

 

Centar u postupku procjene radne učinkovitosti donosi nalaz i mišljenje o zapošljivosti osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, integrativnoj radionici ili zaštitnoj radionici te na zaštitnom radnom mjestu.

Osoba s invaliditetom procijenjena kao zapošljiva u integrativnoj radionici odnosno zaštitnoj radionici može raditi na otvorenom tržištu rada uz osiguranu razumnu prilagodbu.

Osoba procijenjena zapošljivom u zaštitnoj radionici, može raditi i u integrativnoj radionici.

Nalaz i mišljenje Centra sadržava i visinu potrebne potpore u rasponu od 10% do 70% minimalne plaće u RH, ovisno o razini smanjene radne učinkovitosti.

Za osobe s invaliditetom zaposlene u zaštitnoj radionici, odnosno integrativnoj radionici, za koje je nalazom i mišljenjem Centra utvrđeno da su zapošljive na zaštitnom radnom mjestu visina potpore iznosi 75% minimalne plaće u RH.

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom može tu osobu uputiti na ponovnu procjenu radne učinkovitosti ako ocijeni da se razina radne učinkovitosti bitno promijenila ili kada osoba s invaliditetom i poslodavac sklope ugovor o radu na drugom radnom mjestu bitno drugačijem od prethodnog ili na bitno drugačijim uvjetima rada.

Osoba s invaliditetom može o vlastitom trošku zatražiti ponovnu procjenu radne učinkovitosti ako smatra da je to potrebno. Ponovna procjena može se naručiti nakon najmanje šest mjeseci od prethodne procjene.

Iznimno, kada osoba na istom radnom mjestu kod istog poslodavca, za koje je Centar donio Nalaz i mišljenje o procjeni radne učinkovitosti, ima prekide radnog odnosa u najdužem trajanju do 1 godine, poslodavac može i dalje koristiti ranije utvrđeni postotak radne učinkovitosti za ostvarivanje prava na subvenciju plaće.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Analiza radnog mjesta (Prilog 18.)

– Procjena radne učinkovitosti i radne prilagodbe (Prilog 36.)

– Samoprocjena djelatnika (Prilog 37.)

– Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 38.)

– Izvještaj o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 39.).

USLUGA 11. Radno osposobljavanje na konkretnom radnom mjestu

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

Usluga podrazumijeva usvajanje novih i usavršavanje postojećih radnih vještina kroz rad na konkretnom radnom mjestu, jačanje radnih potencijala, povećanje efikasnosti rada i mogućnosti za uspješnu prilagodbu u radnoj okolini, pogotovo ako je osoba bila duže vrijeme izvan radnog procesa (uslijed dugotrajnih bolovanja, iznenadnih promjena u zdravstvenom stanju te duže nezaposlenosti). Aktivnosti usluge usmjerene su na razvoj, očuvanje i poboljšanje produktivnosti osobe.

Provedbom usluge osobe dobivaju mogućnost iskustvenog učenja kroz rad te praktičnog stjecanja znanja, vještina i navika neophodnih za obavljanje određenih radnih zadataka.

Usluga obuhvaća:

– provođenje elemenata Usluge (1.):

• utvrđivanje utjecaja invaliditeta na radnu sposobnost (medicinski status)

• utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza)

• utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza)

• psihološka procjena (psihodijagnostika)

• procjena radnog funkcioniranja, školskih znanja i znanja rada na računalu (po potrebi)

– provođenje elemenata Usluge (4.):

• obilazak radnog mjesta radi utvrđivanja općih podataka o radnom mjestu, uvjetima organizacije rada i ocjene radnih aktivnosti i odgovornosti, detaljnog opisa radnog mjesta i radnih postupaka, zahtjeva i uvjeta rada, tjelesnih aktivnosti i položaja pri radu, procjene senzornih, psihomotornih i drugih osobina i svojstava potrebnih za rad, potrebnih znanja i vještina koje radno mjesto zahtjeva, mogućnosti prilagodbe radnog mjesta, te mogućnosti rada osoba s invaliditetom na radnom mjestu ovisno o oštećenju

• odlazak poslodavcu – ispunjavanje obrasca Analiza radnog mjesta te prikupljanje svih relevantnih informacija o radnom mjestu

• pristup radnom mjestu

• dostupnost podataka o procjeni rizika za određeno radno mjesto

– organizaciju i provedbu aktivnosti radnog osposobljavanja osoba s invaliditetom na konkretnom radnom mjestu navedenih u Individualnom planu profesionalne rehabilitacije (IPPR), u suradnji s poslodavcem, prvenstveno na otvorenom tržištu rada

– stručnu podršku i praćenje osobe s invaliditetom na radnom mjestu i radnom okruženju (informiranje, savjetovanje, podrška u radu, pomoć u razvoju osobnih metoda rada, podrška prilikom promjena u radnom okruženju ili procesu rada, ...) te ostale dodatne sadržaje po potrebi (stručni rad na razvijanju i poboljšanju socijalnih vještina, radnih navika, komunikacije i sl.)

– stručnu podršku poslodavcu i ostalim zaposlenicima u radnom okruženju (informiranje, savjetovanje, podrška prilikom uvođenja promjena u radu, ...).

Prijedlog aktivnosti radnog osposobljavanja utvrđuje se nalazom i mišljenjem o provedenoj Usluzi (1.) i nalazom i mišljenjem o provedenoj Usluzi (4.), na temelju čega se izrađuje Individualni plan profesionalne rehabilitacije na obrascu (Prilog 10.) te Plan individualne stručne podrške (Prilog 11.).

Individualni plan profesionalne rehabilitacije, odnosno radnog osposobljavanja, sadrži: popis poslova za koje će se osoba osposobljavati, sadržaj, aktivnosti, metode i tehnike rada, vrijeme trajanja usluge, oblik stručne podrške te prijedlog eventualne prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada za vrijeme radnog osposobljavanja. Kad se osoba uključi u osposobljavanje postojeći individualni plan još se dodatno izvedbeno razrađuje u suradnji s mentorom i nadopunjuje novim aktivnostima, ukoliko se procijeni da je potrebno.

Redovitu mjesečnu evaluaciju napredovanja korisnika u radnom funkcioniranju i integraciji u radno okruženje provodi voditelj slučaja u suradnji s provoditeljem stručne podrške, korisnikom te mentorom na radnom mjestu na otvorenom tržištu rada ili radnim instruktorom u integrativnoj/zaštitnoj radionici tijekom cjelokupnog procesa radnog osposobljavanja.

Rezultati radnog osposobljavanja temelj su za procjenu mogućnosti zapošljavanja/rada osoba s invaliditetom, što uključuje:

– procjenu razine i stabilnosti radnog funkcioniranja

– procjenu postignutih rezultata rada.

Ako je potrebno može uključivati:

– Individualni plan potrebne stručne podrške na radnom mjestu i u radnom okruženju (definicija vrste i opsega podrške za osobu s invaliditetom i poslodavca )

– Plan potrebne prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša, kao i opreme i sredstava za rad.

Cilj usluge je usvajanje novih i usavršavanje postojećih radnih vještina kroz rad na konkretnom radnom mjestu, jačanje radnih potencijala, povećanje efikasnosti rada i mogućnosti za uspješnu prilagodbu u radnoj okolini, pogotovo ako je osoba bila duže vrijeme izvan radnog procesa. Aktivnosti usluge usmjerene su na razvoj, očuvanje i poboljšanje produktivnosti, olakšani pristup osobama s invaliditetom tržištu rada, kao i na povećanje njihove socijalne uključenosti i mogućnosti zapošljavanja na otvorenom tržištu rada ili u zaštićenim uvjetima.

Radno osposobljavanje izvodi Centar u suradnji s poslodavcem na otvorenom tržištu rada, integrativnom ili zaštitnom radionicom, na realnom radnom mjestu prilagođenom specifičnim potrebama pojedine osobe s invaliditetom.

U slučaju da se radno osposobljavanje provodi u zaštitnoj radionici, dodatne sadržaje koji su predloženi u sklopu usluge pruža stručni tim zaštitne radionice.

Osposobljavanje se u početnoj fazi može provoditi samo u Centru kao priprema za prijelaz u realno radno okruženje ukoliko se procijeni da su poteškoće i prepreke izražene u tolikoj mjeri da aktualno otežavaju uključivanje u radnu sredinu.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Vremensko trajanje usluge je od 3 mjeseca do najviše 9 mjeseci, ovisno o procijenjenom stupnju poteškoća i prepreka kod osobe te o zahtjevnosti radnih zadataka za koje se osoba osposobljava. Iznimno, radno osposobljavanje osoba s invaliditetom u zaštitnoj radionici može trajati do najduže 24 mjeseca.

c) CILJNA SKUPINA

Usluga je namijenjena:

– zaposlenim i nezaposlenim osobama s invaliditetom od 15-e godine života koje zbog posljedica invaliditeta, niže razine znanja, nedostatka radnog iskustva i traženih vještina, dugotrajne nezaposlenosti ili bolovanja imaju prepreke i poteškoće pri ponovnom uključivanju u radni proces ili pri zapošljavanju

– zaposlenim osobama s invaliditetom koje zbog utvrđenog invaliditeta više nisu u mogućnosti obavljati dosadašnje poslove, ali bi radnim osposobljavanjem na drugom radnom mjestu kod trenutnog ili nekog drugog poslodavca dobile potrebna znanja, vještine i praktično iskustvo potrebno za rad na drugim primjerenijim poslovima

– poslodavcima, kako bi prema trenutnim potrebama osposobili radnika za konkretne poslovne procese.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

Kontinuiranim radnim osposobljavanjem na određenom radnom mjestu uz stručnu podršku u određenom opsegu, u realnoj radnoj situaciji i kroz duže vremensko razdoblje, može se dobiti pouzdanija ocjena razine i stabilnosti radnog funkcioniranja. Uključenjem u uslugu preveniraju se moguće poteškoće koje bi nastale kada bi se osoba izravno uključila u stvarno radno okruženje bez stručne podrške.

Usluga predstavlja kontinuirani i koordinirani proces kojim se postiže:

– praktično stjecanje radnih vještina, iskustva i dodatnih znanja potrebnih za obavljanje konkretnih radnih zadataka

– poboljšanje radne učinkovitosti, kvalitete rada i samostalnosti u radu

– razvoj radne discipline, ustrajnosti u radu, profesionalnog odnosa s kolegama i nadređenima, preuzimanje odgovornosti i razvoj dobrih suradničkih odnosa

– poboljšanje mogućnosti prilagodbe poslu i radnom okruženju te zadržavanju zaposlenja zaposlenim osobama koje zbog invaliditeta više nisu u mogućnosti obavljati dosadašnje poslove

– razvoj osobnosti, vrednovanje radnih kvaliteta i bolja prilagodba zahtjevima i ograničenjima radne okoline

– kvalitetna procjena radne učinkovitosti i zapošljivosti osobe s invaliditetom

– utemeljena procjena potrebne stručne podrške te arhitektonske i tehničke prilagodbe na određenom radnom mjestu i radnom okruženju.

e) METODE I TEHNIKE IZVOĐENJA USLUGE

– primjena modela osposobljavanja na simuliranom (Centar) ili konkretnom radnom mjestu (poslodavac)

– sustavni razvoj osnovnih radnih vještina i kompetencija

– stupnjevito svladavanje programa osposobljavanja – učenje radnih postupaka, metoda rada i specifičnosti zahtjeva izvođenja konkretnih radnih zadataka kroz modeliranje i demonstraciju te rad prema uputama

– postupno jačanje radnog ritma korisnika u skladu s procijenjenim individualnim sposobnostima, ograničenjima i potrebama (s ciljem procjene zapošljivosti korisnika za rad u punom ili nepunom radnom vremenu)

– opažanje rada korisnika tijekom osposobljavanja i procjenjivanje kroz različite aktivnosti i situacije

– individualno i grupno savjetovanje korisnika i mentora na radnom mjestu, metode socijalnog učenja i učinkovitog rješavanja konfliktnih situacija

– prezentiranje sadržaja u obliku koji je najprimjereniji stupnju razumijevanja korisnika

– analiza rada i postupaka te postignutih rezultata

– redovito mjesečno praćenje i evaluacija postignutih rezultata vrši se kroz liste praćenja, različite obrasce, radne liste, bilješke i dnevnike rada.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provjera ispunjava li osoba uvjete za upis u Očevidnik, odnosno ako se radi o zaposlenoj osobi s invaliditetom je li upisana u Očevidnik

– prikupljanje potrebne dokumentacije i dodatnih informacija o korisniku

– provedba elemenata rehabilitacijske procjene i analize radnog mjesta relevantnih za provođenje usluge

– obilazak radnog mjesta radi utvrđivanja općih podataka o radnom mjestu, uvjetima organizacije rada i ocjene radnih aktivnosti i odgovornosti, detaljnog opisa radnog mjesta i radnih postupaka, zahtjeva i uvjeta rada te mogućnosti rada osoba s invaliditetom na radnom mjestu ovisno o oštećenju – ispunjava se obrazac Analize radnog mjesta

– izrada Individualnog plana profesionalne rehabilitacije, odnosno radnog osposobljavanja te po potrebi Individualnog plana stručne podrške tijekom osposobljavanja

– sklapanje ugovora o pružanju usluge s naručiteljem i poslodavcem

– provođenje aktivnosti osposobljavanja korisnika na radnom mjestu sukladno individualnom planu

– stručno praćenje korisnika tijekom osposobljavanja i stalna suradnja s mentorom/radnim instruktorom na radnom mjestu na mjesečnoj razini

– pružanje specifičnih oblika stručne podrške korisniku i poslodavcu tijekom osposobljavanja

– analiza i interpretacija podataka, te koordinacija i prilagođavanje tijeka usluge s članovima stručnog tima

– sinteza podataka na interdisciplinarnom sastanku tima

– po završetku osposobljavanja provodi se procjena radne učinkovitosti korisnika te se izrađuje Nalaz i mišljenje, odnosno Izvještaj o rezultatima procjene radne učinkovitosti

– po potrebi se izrađuje Izvještaj o provedenoj usluzi izrade plana potrebne arhitektonske/tehničke prilagodbe, čiji je sastavni dio Individualni plan potrebne prilagodbe radnog mjesta, te po potrebi Plan individualne stručne podrške na radnom mjestu.

g) KADROVSKI I IZVEDBENI UVJETI

Provedbu usluge planira, vodi i evaluira tim stručnih radnika Centra koji je osposobljen za rad u profesionalnoj rehabilitaciji u skladu s Pravilnikom.

Kada se usluga provodi na otvorenom tržištu rada, osposobljavanje korisnika i svladavanje radnih zadataka s korisnikom provode mentori. Svi dionici međusobno zajednički surađuju sa stručnim radnicima Centra. Dodatne sadržaje u sklopu usluge koji se odnose na savjetovanje i informiranje korisnika i poslodavca provode stručni radnici Centra koji su za to specijalno educirani.

U slučaju da se usluga provodi u zaštitnoj radionici, osposobljavanje korisnika i svladavanje radnih zadataka s korisnikom provode radni instruktori. Dodatne sadržaje koji su predloženi u sklopu usluge pruža stručni tim zaštitne radionice.

Poslodavac, odnosno zaštitna ili integrativna radionica, gdje se provodi radno osposobljavanje, mora osigurati mentora, odnosno radnog instruktora, primjerene uvjete rada te adekvatne mogućnosti za osposobljavanje u različitim djelatnostima i radnim područjima u skladu s procijenjenim potrebama korisnika. Optimalan broj korisnika usluge na jednog mentora/radnog instruktora je dva korisnika. Posebnim ugovorom između Centra, poslodavca te mentora/radnog instruktora definirat će se obaveze i način plaćanja troškova mentora/radnog instruktora te izvještavanja o plaćanju.

Mentor korisnika usluge Radno osposobljavanje na konkretnom radnom mjestu mora biti osoba koja obavlja poslove radnog mjesta na kojima će se polaznik osposobljavati, neovisno o zvanju i razini obrazovanja, ali ne smije imati kvalifikaciju nižu od stečenog srednjoškolskog obrazovanja. Kao dokaz o obavljanju poslova radnog mjesta na kojima će se osoba osposobljavati, poslodavac prilaže ispis iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili ugovor o radu mentora.

Osposobljavanje se provodi prvenstveno na konkretnim radnim mjestima u stvarnom radnom okruženju, a ukoliko se utvrdi da osoba u ranijoj fazi još nije dovoljno spremna za uključivanje u realnu radnu sredinu, osposobljavanje se može organizirati u simuliranim uvjetima u prostorijama Centra, najduže mjesec dana. Postupno se može pojačavati radni ritam i opseg radnih zadataka, a također se korisniku omogućava dostupnost većeg stupnja podrške u samom početku.

Korisnika se kroz takav individualan rad upoznaje s načinom učinkovite uporabe radnih alata, opreme i radnog materijala, usvajanjem mjera za siguran i zdrav rad, pravilnim korištenjem zaštitnih sredstava, konsolidiranjem radnog ritma i radne snage te ga se potiče na razvijanje radnih navika (točnost u dolasku/odlasku, urednost u radu, planiranje i organiziranost na radnom mjestu, pravila na radnom mjestu, ...).

Za učinkovitu i uspješnu provedbu usluge, provoditelj mora osigurati:

– individualan plan radnog osposobljavanja na konkretnom radnom mjestu, kojim se određuju zadaci, slijed izvođenja pojedinih radnih operacija i postupaka, svakodnevno i periodično vježbanje pojedinih radnih operacija, definiranje okvira za postizanje određenih zahtjeva posla i osiguravanje mentora/radnog instruktora koji će biti zadužen za proces osposobljavanja pojedinog korisnika i praćenje postignutih rezultata na dnevnoj i mjesečnoj bazi

– suodgovornost i ravnopravno planiranje programskih aktivnosti i ciljeva osposobljavanja zajednički u suradnji s osobom s invaliditetom i poslodavcem

– strukturiran proces osposobljavanja s jasno definiranim ugovornim obvezama, jasnim informacijama o očekivanim učincima rada i pružanjem redovitih povratnih informacija.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Centar je dužan izrađivati mjesečne i završni izvještaj o napredovanju korisnika na propisanim obrascima u prilogu, a po završetku radnog osposobljavanja Nalaz i mišljenje o procjeni radne učinkovitosti korisnika. Po potrebi se mogu izraditi i međuizvješća.

Mjesečno praćenje korisnika – radno osposobljavanje (Prilog 40.), uz osnovne informacije o osobi, uključuje i osnovne informacije o razvoju radnih vještina, radne učinkovitosti i osobne prilagodbe radnom okruženju. Izrađuje ga stručni radnik Centra zadužen za stručno praćenje i podršku korisniku temeljem podataka dobivenih od strane mentora/radnog instruktora te od korisnika, kao i kroz opažanje za vrijeme osposobljavanja.

Mentor/radni instruktor na mjesečnoj razini ispunjava obrazac Radna lista i lista opažanja za vrijeme radnog osposobljavanja (Prilog 41.) koji se odnosi na opisane radne operacije koje je korisnik obavljao, opažene reakcije i ponašanja. Stručni radnici Centra ili zaštitne radionice koji su provodili savjetodavni rad i pružali dodatne sadržaje mjesečno izrađuju Izvještaj o provedenom savjetodavnom radu (Prilog 42.).

Kao završna faza radnog osposobljavanja vrši se procjena radne učinkovitosti i zapošljivosti korisnika. Uz dokumentirane podatke poslodavca o postignuću očekivanih rezultata za promatrano razdoblje osposobljavanja koriste se podaci dobiveni na sljedećim obrascima:

– Upitnik za poslodavca (Prilog 36.) – Procjena radne učinkovitosti i radne prilagodbe koji ispunjava mentor odnosno radni instruktor u suradnji sa stručnim radnikom Centra.

Upitnik ispunjava mentor/radni instruktor na osnovi opažanja rezultata rada osobe s invaliditetom na poslovima za koje se osposobljavala. Ispunjeni upitnik dodatno se analizira i dopunjuje u razgovoru s članovima stručnog tima koji procjenjuju i prate osobu s invaliditetom.

– Upitnik za djelatnika (Prilog 37.) – Samoprocjena djelatnika koji ispunjava djelatnik o stupnju zadovoljstva za vrijeme osposobljavanja, vlastitom viđenju svog radnog funkcioniranja, poteškoćama u radu i radnim uvjetima, te njegovim prijedlozima za uklanjanje prepreka i poteškoća.

Djelatnik ispunjava upitnik u okviru razgovora s članom stručnog tima, koji mu dodatno pojašnjava i prilagođava pitanja te nudi stručnu pomoć prilikom ispunjavanja.

Stručni tim Centra izrađuje Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene radne učinkovitosti koji sadrži informacije o radnoj učinkovitosti i izdržljivosti korisnika, potrebnoj prilagodbi radnog mjesta i stručnoj podršci na radnom mjestu i radnom okruženju, kao i o procijenjenoj mogućnosti zapošljavanja (otvoreno tržište rada, integrativnoj ili zaštitnoj radionici) te Izvještaj o provedenoj usluzi i rezultatima procjene radne učinkovitosti s prijedlogom subvencije.

Nalaz i mišljenje se dostavlja Zavodu, a Izvještaj naručitelju usluge.

Po potrebi se izrađuje Izvještaj o provedenoj usluzi izrade plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša/opreme i sredstava za rad, čiji je sastavni dio Individualni plan potrebne prilagodbe radnog mjesta, te po potrebi Plan individualne stručne podrške na radnom mjestu, što se dostavlja naručitelju usluge.

U postupku izrade završnog izvještaja o provedenoj usluzi koriste se informacije i podaci koji su prikupljeni tijekom cjelokupnog procesa osposobljavanja.

Po završetku osposobljavanja Centar izdaje korisniku potvrdu o provedenom osposobljavanju.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Nalaz i mišljenje o provedenoj usluzi i rezultatima rehabilitacijske procjene (Prilog 6.)

– Plan individualne stručne podrške i praćenja tijekom obrazovanja/osposobljavanja /usavršavanja (Prilog 11.)

– Individualni plan profesionalne rehabilitacije (Prilog 10.)

– Analiza radnog mjesta (Prilog 18.)

– Nalaz i mišljenje o rezultatima postupka analize radnog mjesta (Prilog 19.)

– Procjena radne učinkovitosti i radne prilagodbe (Prilog 36.)

– Samoprocjena djelatnika (Prilog 37.)

– Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 38.)

– Izvještaj o rezultatima procjene radne učinkovitosti (Prilog 39.)

– Izvještaj o provedenoj usluzi izrade plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša/ opreme i sredstava za rad (Prilog 35.)

– Plan individualne stručne podrške na radnom mjestu i radnom okruženju (Prilog 23.).

USLUGA 12. Obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje s kraćim obrazovnim programom

a) OPIS I CILJEVI USLUGE

Usluga podrazumijeva stjecanje znanja i vještina kroz verificirane obrazovne programe, koji će osobi s invaliditetom omogućiti uspješno zapošljavanje i rad.

U uslugu se uključuju korisnici nakon provedenih usluga Rehabilitacijska procjena ili Izrada perspektiva, ukoliko je nalazom i mišljenjem preporučena usluga obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja s kraćim obrazovnim programom, a prema Individualnom planu profesionalne rehabilitacije.

Cilj usluge je stjecanje potrebnih kvalifikacija, teorijskih i praktičnih znanja za obavljanje poslova određenog zanimanja kroz verificirane obrazovne programe. U situacijama u kojima praksa nije organizirana u sklopu programa obrazovanja/osposobljavanja/usavršavanja, može se organizirati u suradnji s korisnikom i poslodavcem na otvorenom tržištu rada ili u posebnim uvjetima u tijeku ili nakon završenog obrazovanja.

b) VRIJEME TRAJANJA USLUGE

Vrijeme trajanja usluge ovisi o verificiranom programu osposobljavanja, obrazovanja ili usavršavanja.

c) CILJNA SKUPINA

Usluga je namijenjena zaposlenim i nezaposlenim osobama s invaliditetom od 15-e godine života kojima su za uspješno uključivanje u svijet rada ili daljnji ostanak u svijetu rada potrebna nova znanja i vještine, koje se mogu steći kroz obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje u jednom od verificiranih programa.

d) OČEKIVANI UČINCI USLUGE

– teorijsko i praktično stjecanje i usavršavanje znanja kroz određene programe obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja

– jačanje profesionalnih kompetencija, stručnih znanja i vještina u određenim zanimanjima

– povećanje zapošljivosti i konkurentnosti na tržištu rada.

e) METODE I TEHNIKE IZVOĐENJA USLUGE

– usmeno izlaganje sadržaja (predavanje, opisivanje, objašnjavanje i izlaganje)

– prezentiranje sadržaja u obliku koji je najprimjereniji stupnju završenog obrazovanja korisnika

– demonstracija i diskusija

– izrada praktičnih radova/seminara

– dopisno i multimedijsko poučavanje

– konzultativno i instruktivno poučavanje

– metoda aktivnog učenja i samoučenja

– kombinacija verbalnih metoda, vizualnih metoda, metoda praktičnih radova i metode učenja prema modelu – ovisno o predloženom programu

– analiza postignutih rezultata

– redovito mjesečno praćenje i evaluacija postignutih rezultata vrši se kroz obrasce mjesečnog praćenja, bilješke i dnevnike rada.

f) HODOGRAM AKTIVNOSTI PROVOĐENJA USLUGE

– naručitelj usluge dostavlja narudžbenicu u kojoj navodi svrhu i ciljeve uključivanja u uslugu

– provjera ispunjava li osoba uvjete za upis u Očevidnik, odnosno ako se radi o zaposlenoj osobi s invaliditetom je li upisana u Očevidnik

– sklapanje ugovora s naručiteljem o pružanju usluge

– sklapanje ugovora s podizvoditeljem usluge, ukoliko uslugu provodi podizvoditelj

– provođenje aktivnosti usluge definiranih u Individualnom planu profesionalne rehabilitacije, koji se na početku i tijekom provođenja usluge dodatno izvedbeno razrađuje

– upućivanje korisnika poslodavcima na stručnu praksu i radnu probu na poslovima za koje su se osposobljavali

– organizacija stručne prakse i praćenje korisnika tijekom stručne prakse

– provođenje usluge stručne podrške i praćenja ako uslugu provodi podizvoditelj

– dostava podataka naručitelju usluge putem elektronske pošte o mjesečnoj prisutnosti korisnika

– sinteza podataka na interdisciplinarnom sastanku tima

– izrada mjesečnih izvještaja o provedbi usluge i dostava istih naručitelju, odnosno Centru ako uslugu provodi podizvoditelj

– izrada Završnog izvještaja o provedenoj usluzi i dostava istog naručitelju, odnosno Centru ako uslugu provodi podizvoditelj.

g) KADROVSKI I IZVEDBENI UVJETI

Centar može provoditi usluge obrazovanja samostalno ili u suradnji s drugim obrazovnim ustanovama koje imaju verificirane obrazovne programe. Centar može sam izabrati ustanovu za provođenje navedenih usluga.

U situacijama kada Centar provodi uslugu u suradnji s drugom obrazovnom ustanovom, obavezno se provodi i Usluga (5.) Stručna podrška i praćenje tijekom obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja s kraćim obrazovnim programom na način kako je to opisano ovim Standardima.

Ugovorom se definiraju međusobna prava i obveze u provođenju usluge, kontakt osobe te način plaćanja i izvještavanja o provedenim aktivnostima.

h) IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ USLUZI

Provoditelj usluge izrađuje Mjesečni izvještaj – obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje (Prilog 43.), a po završetku usluge Završni izvještaj – obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje (Prilog 44.), koji se dostavljaju naručitelju.

Mjesečni izvještaj o provedbi usluge uz osnovne informacije o osobi s invaliditetom sadrži i osnovne informacije o tijeku obrazovnog procesa, uključujući i postignute rezultate tijekom obavljanja prakse (razvoj radnih vještina, radne učinkovitosti i osobne prilagodbe radnom okruženju).

Završni izvještaj o provedenoj usluzi sadržava izvještaj o postignutim rezultatima tijekom obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, uključujući tijekom prakse procjenu sljedećih elemenata: stečenih znanja, vještina i iskustava, radne učinkovitosti i kvalitete rada, radne izdržljivosti, opterećenja i tolerancije prema čimbenicima u okruženju, sposobnosti sudjelovanja u radnoj grupi te sposobnosti organiziranja posla i preuzimanja odgovornosti.

U prilogu se nalaze sljedeći obrasci:

– Mjesečni izvještaj – obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje (Prilog 43.)

– Završni izvještaj – obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje (Prilog 44.).

PRILOZI